2019
O Mea e Aoao Mai e le Tala o le Kerisimasi ia i Tatou e uiga i le Auauna Atu
Tesema 2019


Mataupu Faavae o le Auauna Atu

O Mea o Aoao mai e le Tala o le Kerisimasi ia i Tatou e uiga i le Auauna Atu

“Taimi sili lenei ona taua. Usu se pese; Kerisimasi ua lata mai. Fai tala i lona fanau mai, ma, afio mai, ao pepe o ia” (“Pese o le Kerisimasi,” Tusipese a Tamaiti, 32).

Ata
angel appearing to shepherds

Talalelei o le Olioli Tele (Ua Faaali atu le Agelu i Leoleo Mamoe), saunia e Walter Rane

O le taimi o le Kerisimasi o se taimi fiafia ina ua aumaia faafuasei se uiga fou e mamoe, leoleo mamoe, o fale o manu, ma fetu. Ua fai i latou ma vaega taua i le toe faamatalaina o se tasi o mea aupito sili ona taua i le talafaasolopito o tagata: o le soifua mai lea o Iesu Keriso. E toatele aiga e faaali atu se vaaiga o le soifua mai o Iesu i o latou aiga. O ni isi e fai se sini e faitau le tala o Lona soifua mai po o le auai ai i se tala faatino. E faapei o tala uma ia Keriso, o le tala o Lona soifua mai ua tumu i lesona e mafai ona tatou aoao ai e uiga i le auauna atu, e uiga i le faasoaina atu o Lona malamalama e faamalamalama ai le lalolagi. “O le tala o le Kerisimasi o se tala o le alofa,” na saunoa ai Peresitene Henry B. Eyring, le Fesoasoani Lua i le Au Peresitene Sili.

“… I tala o le soifua mai o Keriso, e mafai ona tatou vaai ma lagonaina po o ai o Ia. E faamamaina ai a tatou avega i luga o le ala. Ma o le a taitaiina i tatou e faagalo i tatou lava ma faamamaina ai le avega mo isi.”1

“Aua latou te le ofi i le fale e tali ai malo” (Luka 2:7)

Sa le mafai e le pule o le faletalimalo ona faia se avanoa mo le Faaola, ae e le tatau ona tatou faia lena mea sese! E mafai ona tatou faia se avanoa mo le Faaola i o tatou loto e ala i le faia o se avanoa mo o tatou uso ma tuafafine ia tatou laulau, i o tatou aiga, ma i a tatou tu ma aga masani. E tele tu ma aga faaleaiga e mafai ona faaleleia atili ma e sili ona manatua pe a faaaofia ai isi tagata. O le masani a Daiana ma lona aiga o le valaaulia lea o se tasi e latou te fai Kerisimasi faatasi. Ia Tesema taitasi, latou te talanoaina ma filifili se tasi latou te mananao e valaaulia.2 Atonu e mafai e lo outou aiga ona amata se tu masani faapea. Atonu o le a fiafia se tasi e te auauna atu i ai e faatasi ma lou aiga i la outou pepeseina faatasi o ni pese e sili ona fiafia i ai. Atonu foi o le a e faaavanoa la outou laulau i le taumafataga o le Kerisimasi i se tasi atonu e leai sona aiga i le eria.

O le a se auala sili ona faamanatuina ai le Faaola nai lo le mulimuli i lana faataitaiga o le faaaofia o isi? Manatua na Ia valaau atu “i latou uma ia o mai ia te Ia ma taumamafa i lona agalelei; ma e le teena e ia se tasi e sau ia te ia, e uliuli pe paepae, e pologa pe saoloto, o tane ma fafine; ma e manatua e ia le ua faapaupau; ma ua tutusa tagata uma i le Atua, o le Iutaia ma le Nuuese” (2 Nifae 26:33). Fai se avanoa ma fausia le faaaofiaga.

“Sa i le vao o lea nuu leoleo mamoe, sa nonofo ai ma leoleo po i lo latou lafu mamoe” (Luka 2:8)

E foliga mai ua talafeagai i leoleo mamoe ona avea ma tagata muamua e faafeiloai atu i le tama meamea o le Faaola. Sa taua e Perofeta anamua Iesu Keriso o le “Leoleo mamoe o Isaraelu” (Salamo 80:1) ma le “Leoleo Mamoe i luga o le lalolagi atoa” (1 Nifae 13:41). Na fetalai Keriso lava Ia, “O au nei o le leoleo mamoe lelei, ua ou iloa au mamoe” (Ioane 10:14). O le iloaina o a tatou mamoe ma le leoleoina o se vaega autu lea o le leoleoga ma le auauna atu e faapei ona faia e le Faaola.

I le malamalama o moli ma teuga felanulanuai, e tele naua mea e vaai i ai i le taimi o le vaitau o le Kerisimasi. Ae atonu o le matagofie silisili o le vaitau e mafai ona maua pe a tatou manatua ona liliu lo tatou taulai atu ia i latou tatou te auauna atu i ai ma tausia lelei a tatou lava lafu. O le faatumauina o le leoleo lelei o le matauina lea o se taumafa e fiafia i ai se tasi po o le fesili e uiga i se fuafuaga o aso malolo a se tasi. Tatou te tausia le vaavaai lelei pe a tatou iloa ma faafetaiaia manaoga o isi—manaoga e masani ai atoa ma manaoga e le faigofie ona iloa.

Ina ua faafuasei ona maliu Mick, le toalua o Cheryl, sa matuai faanoanoa lava o ia. A o latalata mai lana Kerisimasi muamua talu ona maliu o ia, sa faatupulaia lona tuuatoatasi. O le mea e faafetai ai, sa i ai Shauna lona uso auaunaga iina. Sa valaaulia e Shauna ma lona toalua, o Jim, Cheryl i le tele o tafaoga i aso malolo. Sa la matauina le ofu talaloa tuai o Cheryl ma sa tonu o le a faia i ai se fuafuaga. I ni nai aso a o lumanai le Kerisimasi, sa faatauina ai e Shauna ma Jim se meaalofa o le Kerisimasi mo Cheryl: o se ofu talaloa fou matagofie. Sa la iloa manaoga faaletino o Cheryl mo se ofu talaloa mafanafana ae faapena foi ona manaoga faalelagona mo se faamafanafanaga ma le faamasaniga. Sa la laa i luga e faataunuu na manaoga i le mea sili ona la mafai ma faia se faataitaiga matagofie o le faapefea foi ona tatou tausia ma vaavaai lelei a tatou lafu.3

“Ona fetautalatalaai ai lea o leoleo mamoe, Ina tatou o ia i Peteleema” (Luka 2:15)

“Ia tatou o nei loa” o se valaaulia ua sagisagi fiafia atu i ai! E lei manatu leoleo mamoe faapea ua vaivai tele a latou uo e alu le savaliga sopo. Sa latou lei malaga lemu agai atu i Peteleema na o i latou lava. Sa latou fiafia e liliu atu le tasi i le isi ma faapea atu, “ia tatou o nei loa!”

E ui e ono le mafai ona tatou valaaulia a tatou uo e o mai e vaai i le pepe o le Faaola, e mafai ona tatou valaaulia i latou e lagonaina le Agaga o le Kerisimasi (po o le Agaga o Keriso) e ala i le auauna atu faatasi ma i tatou. “O le ala e faatupulaia ai le Agaga o le Kerisimasi o le aapa atu lea ma le agalelei ia i latou o siomia i tatou, ma tuuina atu i tatou lava,” na saunoa ai Bonnie L. Oscarson, o le sa avea ma Peresitene Aoao o Tamaitai Talavou.4 Vaai faalemafaufau o loo e uuina se moligao. E mafai e isi ona mautinoa le vaai ma manuia ai i le malamalama mai lau moligao, ae vaai faalemafaufau i le mafanafana e mafai ona latou lagona pe a e faaaogaina lau moligao e faamumu ai a latou moligao ma tuu atu latou te umia le malamalama mo i latou lava.

Sa aoao mai e Keriso lava Ia e faapea o i latou o e mulimuli ia te Ia o le a i ai le malamalama o le ola (tagai i le Ioane 8:12). O le auauna atu e faapei ona Ia faia o se tasi o auala e mafai ona tatou mulimuli ai ia te Ia ma olioli ai i le malamalama folafolaina. O lea ia faasoa atu le malamalama e ala i le valaau atu i isi e auauna atu faatasi ma oe! E mafai faapefea e oe ma i latou e te auauna atu i ai ona outou auauna faatasi? E mafai ona outou saunia se meaai e te fiafia ai pe faateia se isi ma se meaalofa itiiti po o se tusi puupuu. E mafai faatasi ona outou lagonaina le malamalama e sau mai le mulimuli i faataitaiga a Keriso o le auauna atu.

Ata
Nativity scene

Faauta i le Tamai Mamoe a le Atua, saunia e Walter Rane

“Ona latou faailoa ai lea o le upu na tau’a mai ia i latou i lea tama” (Luka 2:17)

E faigofie lava ona vaai faalemafaufau i le olioli fiafia o leoleo mamoe a o latou faasoa atu le talafou matagofie o le soifua mai o Keriso i le toatele o tagata sa mafai ona latou faia i ai. Na tau atu e agelu, ua afio mai le Mesia valoia! Sa iinei o Ia! O le mea moni, o le faasoaina atu o le tala fiafia o le Faaola o se autu faapitoa lea o le tala o Lona soifua mai. Sa pepese agelu. Sa faasino e le fetu le ala. Ma sa faailoa atu i le lalolagi e leoleo mamoe.

E mafai ona faaopoopo o tatou leo i le tala o le Kerisimasi e ala i le faasoaina atu o le tala fou ma molimau atu e uiga i le Faaola. “A o e maua le avanoa e fai ai ma sui o le Faaola i au taumafaiga faaleauaunaga, fesili ifo ia te oe lava ia, ‘E mafai faapefea ona ou faasoa atu le malamalama o le talalelei ma lenei tagata po o le aiga?’” na aoao mai ai Sister Jean B. Bingham, le Peresitene Aoao o le Aualofa. “O le a le mea o loo musuia ai a’u e le Agaga e fai?”5

O ni nai fautuaga nei mo oe e mafaufau i ai a o e saili ia iloa le auala e mafai ona e faasoa atu ai lau molimau i le Faaola ma Lana talalelei:

  • Sue se mau e pueina mai ou lagona e uiga i le Faaola po o le faaalia ai mafuaaga e te faafetai ai ia te Ia. Faasoa atu ma i latou e te auauna atu i ai.

  • Auina atu se feau tusitusia po o se savali i le ala o faasalalauga faaagafesootai ma se vitio o le Kerisimasi. O loo i ai ni vitio maoae i le ChurchofJesusChrist.org!

  • Tau atu i se uo e uiga i se manatunatuga faapitoa po o se tu masani e faamanatu mai ai ia te oe ia Keriso.

Ia faatuatua o le a molimau le Agaga Paia i le moni o lau molimau, e pei lava ona sa Ia molimau atu ia Simeona ma Ana o le pepe o Iesu o le Faaola (tagai i le Luka 2:26, 38).

“Ina ia faamamaluina moni lava le afio mai [o lesu Keriso] i le lalolagi, e ao ona tatou faia e pei ona sa Ia faia ma aapa atu i le agaalofa ma le alofa mutimutivale i o tatou uso a tagata,” o le saunoaga lea a Elder Dieter F. Uchtdorf o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. “E mafai ona tatou faia lenei mea i aso taitasi, e ala i upu ma galuega. Ia avea lenei mea ma a tatou tu masani o le Kerisimasi, po o fea lava o tatou i ai—ina ia agalelei teisi atili, ia faamagalo atu atili, faaitiitia le faamasino atu, ia loto faafetai atili, ma ia agaalofa atili i le faasoaina atu o a tatou mea ua maua ma i latou o e le tagolima.”6

Faamatalaga

  1. Henry B. Eyring, “Tala o le Kerisimasi” (Faigalotu a le Au Peresitene Sili, 6 Tes. 2009), broadcasts.ChurchofJesusChrist.org.

  2. Tagai Daiana Melina Albornoz Diaz, “Faasoaina atu o le Kerisimasi,” Liahona, Tes. 2007, 17.

  3. Tagai i le Cheryl Boyle, “Na Ia Faatauina Ai mo Oe,” Liahona, Tes. 2001, 57.

  4. Bonnie L. Oscarson, “O Le Kerisimasi O Le Alofa FaaKeriso” (Faigalotu a le Au Peresitene Sili o le Kerisimasi, 7 Tes. , 2014), broadcasts.lds.org.

  5. Jean B. Bingham, “Auauna Atu e pei ona Faia e le Faaola” Liahona, Me 2018, 104.

  6. Dieter F. Uchtdorf, “Tufatufa Atu Au Nutigamea” (Faigalotu a le Au Peresitene Sili o le Kerisimasi, 3 Tes. , 2017), broadcasts.lds.org.

Lolomi