General Conference
Rekuerdonan Spiritualmente Definí
Konferensia General di aprel 2020


Rekuerdonan Spiritualmente Definí

Ora difikultat personal, òf kondishonnan di mundu fór di nos kontròl ta oskuresé nos kaminda, e rekuerdonan spiritualmente definí di nos buki di bida ta manera piedranan ku ta lusa ku ta yuda iluminá e kaminda nos dilanti.

Diesocho aña despues di e Promé Vishon, e profeta Jose Smith a skirbi un relato ekstenso di su eksperensha. El a enfrentá oposishon, persekushon, molostiá, menasa, i atakenan brutal.1 Tòg el a sigui pa testifiká firmemente di e Promé Vishon: “Efektivamente mi a mira un lus, i meimei di lus ei, mi a mira dos Personahe, i en realidat nan a papia ku mi, i maske nan a odia mi i peersiguí mi; pa bisa ku mi a mira un vishon, tòg e ta bèrdat. … Ami tabata sa esei, i mi tabata sa ku Dios tabata sa esei, i mi no por nenga esei.”2

Den su oranan difísil, Jose su rekuerdonan a bai bèk kasi dos dekada na e seguridat di Dios Su amor p’e i e susesonan ku a yama bon biní na e restourashon ku a wòrdu anunsiá hopi antes. Refleksionando riba e hornada spiritual, Jose a bisa: “Mi no ta kulpa niun hende pa no kere mi historia. Si mi no a eksperenshá loke mi (pasa aden) mi mes lo no a kere.”3

Pero e ekspenshanan tabata real, i nunka e no a lubidá òf nenga nan, den silensio konfirmando su testimonio miéntras e tabata moviendo pa Carthage. ”Mi ta bai manera un lamchi na e matadero,” el a bisa, ”pero mi ta kalmo manera un mainta di verano: mi tin mi konsenshi sin ofensa dilanti Dios, i dilanti hende.”4

Bo Eksperienshanan Spiritualmente Definí

Tin un enseñansa pa nos den e ehèmpel di Jose Smith. Huntu ku e direkshon pasífiko ku nos ta risibí di e Spiritu Santu, tin biaha, Dios poderosamente i hopi personal ta sigurá kada unu di nos ku E konosé nos i ta stima nos i ku E ta bendishoná nos spesífikamente i abiertamente. Despues, den nos momento di difikultat, e Salbador ta trese eksperensianan bèk na nos mente.

Pensa riba bo propio bida. Ku e añanan, mi a skucha na miles di eksperensha spiritual profundo di Santunan di e Delaster Dianan di rònt mundu, konfirmando na mi mas aya ku mi pregunta ku Dios konosé i ta stima kada unu di nos i ku E ta deseá pa revelá Su mes na nos. E eksperienshanan aki por bin na momento krusial den nos bida, òf den loke na prinsipio por parse un akontesimentu ordinario, pero semper nan ta kompañá pa un konfirmashon spiritual eksepshonalmente fuerte di e amor di Dios.

Rekordando e eksperenshanan spiritualmente definí aki ta hiba nos na nos rudia, deklarando manera e Profeta Jose: ”Loke mi a risibí tabata di shelu. Ami sa esei, i mi sa ku Dios sa ku mi sa esei.”5

Kuater Ehèmpel

Reflekshoná riba bo mesun rekuerdonan spiritualmente definí miéntras mi ta kompartí algun ehèmpel di otronan.

Imagen
Dr. Russell M. Nelson

Hopi aña pasá, un patriarka di estaka di edat avansá ku dos valf di kurason ku tabata fayando, a roga pa e tempu ei-dòkter Russell M. Nelson pa intervení, maske ku e tempu ei no tabatin un solushon kirurgiko pa e di dos valf ku tabata dañá. Dr. Nelson finalmente a aseptá pa hasi e operashon. Esaki ta e palabranan di Presidente Nelson:

“Despues di aliviá e opstrukshon di e promé valf, nos a yega na e di dos valf. Nos a haña ku e tabata intakto pero asina habri ku e no por funshoná manera e mester. Miéntras nos tabata eksaminando e valf, un mensahe di un manera kla a keda grabá den mi mente: Redusí e sirkunferensha di e renchi. Mi a anunsiá e mensahe ei na mi asistente. ‘E tehido di e valf lo ta sufisiente si nos por redusí efektivamente e renchi na su sais normal.’

“Pero kon? … Un imágen, bibu a bin na mi mente kon e por wòrdu kosé—pa traha un ploi aki i un otro aya. … Te ainda mi ta kòrda e imágen mental—kompletu ku e puntonan den liña unda e hèchtunan mester wòrdu poné. E reparashon a wòrdu kompletá manera e diagrama den mi mente. Nos a tèst e valf i a haña ku e lèk a wòrdu redusí notablemente. Mi asistente a bisa, ‘ta un milager.’”6 E patriarka a biba pa hopi aña.

Dr. Nelson a wòrdu dirigí. I e tabata sa ku Dios tabata sa ku e tabata sa ku el a wòrdu dirigí.

Imagen
Beatrice Magré

Kathy i ami a topa Beatrice Magré pa promé biaha na Fransia 30 aña pasá. Beatrice resientemente a konta mi un eksperensha ku a impaktá su bida spiritual djis despues di su boutismo komo un tiner. Esaki ta su palabranan:

“E hubentut di nos rama a biaha ku nan lidernan pa Lacanau Beach, un ora i mei di Bordeaux.

“Promé ku nan bin kas bèk, un di e lidernan a disidí pa tira un lastu kabes i a sambuyá den e olanan ku su brel bistí. Ora el a bin ariba, su brel a disparsé. El a pèrdè den laman.

“E pèrdida di su brel lo laga ku e no por kore su outo. Nos lo a keda tera leu for di kas.

“Un hermana yen di fe a sugerí pa nos haasi un orashon.

“Mi a murmurá ku resamentu lo no yuda nos di nada, i mi a uni mi mes inkomodamente na e grupo den orashon públiko miéntras nos tabata pará te na nos sintura den e awa trubel.

“Asina ku e orashon a kaba, mi a rèk mi man pa spat e awa riba tur hende. Miéntras mi tabata bari e superfisie di laman ku mi mannan (pa spat e ootronan), e brel a bin resultá den mi man. Un poderoso sentimentu a penetrá mi alma ku Dios en realidat ta skucha i kontestá nos orashonnan.“7

Kuarentisinku aña despues, e ta kòrda loke a pasa manera ta ayera. Beatrice a wòrdu bendishoná, i e tabata sa ku Dios tabata sa ku e tabata sa ku el a wòrdu bendishoná.

E eksperensha di Presidente Nelson i hermana Magré tabata diferente, tòg pa nan tur dos, un rekuerdo spiritualmene definí inolvidabel di Dios Su amor a wòrdu grabá den nan jurason.

E susesonan definí hopi biaha ta bin den enseñansa di e evangelio restourá òf den kompartí ku otro.

Imagen
Floripes Luzia Damasio i Neil L. Andersen

E potrét aki a wòrdu saká na São Paulo, Brazil, den 2004 Floripes Luzia Damasio di e e.estaka di Ipatinga Brazil tabatin 114 aña. Papiando di su kombershon, hermana Damasio a konta mi ku misioneronan den su pueblo a duna un bendishon di saserdosio na un beibi ku tabata gravemente malu i kende milagrosamente a rekuperá. E ker a sá mas. Ora el a resa tokante e mensahe, un testimonio ku e no por a nenga di e Spiritu a konfirmá na dje ku Jose Smith tabata un Profeta di Dios. Ku edat di 103, el a wòrdu boutisá, i, ku 104, el a wòrdu investí. Kada aña despues, el a hasi e biahe di 14 ora den bùs pa pasa un siman den tèmpel. Hermana Damasio a risibí un konfirmashon selestial, i e tabata sa ku Dios tabata sa ku e tabata sa ku e testimonio tabata bèrdat.

Aki ta un rekuerdo spiritual di mi promé mishon na Fransia 48 aña pasá.

Miéntras nos tabata hasiendo prosilitismo, mi kompañero i ami a laga un Buki di Mormon serka un señora mayor. Ora nos a regresá na e señora su apartamentu un siman despues, el a habri e porta. Promé ku ningun palabra a wòrdu papiá, mi a sinti un poder spiritual tangibel. E sentimentunan intenso a kontinuá ora Madam Alice Audubert a invitá nos pa pasa paden i a bisa nos ku el a lesa e Buki di Moormon i tabata sa ku e ta bèrdat. Ora nos a bandoná e apartamentu e dia ei, mi a resa, “Tata Selestial, por fabor yuda mi pa nunka lubida loke mi a kaba di sinti.” Nunka mi no a lubida.

Imagen
Elder Andersen komo misionero

Den un momento aparentemente ordinario, na un porta manera shen otro, mi a sinti e poder di shelu. I mi tabata sa ku Dios tabata sa ku mi tabata sa ku un bentana di shelu a wòrdu habri.

Individualisá i Inegabel

E momentunan spiritualmente definí ta bin na diferente momentu i na diferente manera, individualisá pa kada unu di nos.

Pensa riba bo ehèmpelnan faborito den e skrituranan. Esnan ku tabata skucha e Apòstel Pedro “a wòrdu di prek den nan kurason.”8 E muhé Lamanita Abish a kere e “vishon remarkabel di su tata.”9 I un bos a bin na e mente di Enos, 10

Mi amigu Clayton Christensen a deskribí un eksprensha durante un lesamentu den orashon di e Buki di Mormon di e manera aki: “Un spiritu bunita, kaluroso, amoroso … a rondoná mi i a penetra mi alma, rondonando mi den un sentimentu di amor ku mi no a imaginá mi mes ku mi por a sinti, [i e sentimentunan aki a kontinua nochi tras nochi!”11

Tin biaha ku sentimentunan spiritual ta baha den nos kandela, iluminando nos alma. Jose Smith a splika ku tin biaha nos ta risibí “gòlpinan direpente di ideanan” i de bes en kuando “e fluho puru di inteligensia.”12

Presidente Dallin H. Oaks, kontestando un hòmber sinsero ku a afirmá ku nunka e no tabatin un eksprensha asina, a konsehá, “Kisas bo orashonnan a wòrdu kontestá kada biaha di nobo, pero bo tabatin bo eksperenshanan fihá riba un señal asina grandi òf un bos asina duru ku bo ta kere ku bo no a haña kontesta.”13 E Salbador Mes a papia di e gran fe ku a “wòrdu [bendishoná] ku kandela i ku e Spiritu Santu, [pero ku] no tabata sa.”14

Kon Bo ta Skucha E?

Resientemente nos a tende Presidente Russell M. Nelson bisa, “mi ta invitá boso pa pensa profundamnte i frekuentemente riba e pregunta krusial aki: Kon bo ta skucha E? Tambe mi ta invitá boso pa tuma e pasonan oa skuch’E mihó i mas frekuente.”15 El a ripití e invitashon ei awe mainta.

Nos ta skucha E den nos orashonnan, den nos hogar, den e skrituranan, den nos himnonan, ora nos ta partisipá dignamente di e Santa Sena, ora nos ta deklará nos fe, ora nos ta sirbiendo otro, i ora nos ta asistí na tèmpel ku kompañeronan ku ta kere. Momentonan ku ta spiritualmente definí ta bin ora nos skucha den orashon e konferensia general i ora nos ta warda e mandamentunan mihó. I muchanan, e eksprenshanan ta pa boso tambe. Kòrda, Jesus “a siña i ministrá e muchanan … i [e muchanan] a papia … kosnan grandi i maravioso.”16 E Señor a bisa:

“[E konosementu aki ta] duná pa Mi Spiritu na boso, … i si no tabata pa Mi poder boso lo no por tin [e];

“P’esei, boso por testifiká ku boso a skucha mi bos. i konosé Mi palabranan.”17

Nos por “skucha E” dor di e bendishon di e Ekspiashon inkomparabel di e Salbador.

Maske nos no por skohe e tempu pa risibí e momentunan definí aki, Presidente Henry B. Eyring a duna e konseho aki den nos preparashon: “Awe nochi, i mayan anochi, bo por resa i reflekshoná, hasiendo e preguntanan: Dios a manda un mensahe ku ta djis pa mi? Mi a wak Su man den mi bida òf e bidanan di mi [famia]?”18 Fe, obediensha, humildat, intenshon real ta habri e bentanan di shelu.19

Un ilustrashon

Imagen
Nabegando dor di bida
Imagen
Memorianan spiritual ta duna lus
Imagen
Yudando otronan redeskubrí lus spiritual

Bo por pensa di bo rekuerdonan spiritualmente di e manera aki: Ku orashon konstante, un determinashon pa warda e kombenionan, i e don di Spiritu Santu, nos ta nabegá nos kaminda den bida. Ora difikultat personal, duda, òf diskurashamentu ta oskuresé nos kaminda, òf ora kondishonnan di mundu for di nos kontròl ta kondusí nos pa puntra tokante e futuro, e rekuerdonan spiritualmente definí di nos buki di bida ta manera piedra ku ta duna lus ku ta yuda iluminá e kaminda nos dilanti, sigurando nos ku Dios konosé nos, ta stima nos, i a manda Su Yu, JesuCristu, pa yuda nos regresá na kas. I ora hendenan pone nan rekuerdonan spiritualmente definí un banda i ta pèrdí òf konfundí, nos ta bira nan den direkshon di Salbador ora nos ta kompartí nos fe i rekuerdonan ku nan, yudando nan pa rediskubrí e momentunan spiritual presioso ei ku nan un tempu tabata atesorá.

Algun eksperensha ta asina sagrado ku nos ta kuida nan den nos memoria spiritual i no ta komparti nan.20

“Angelnan ta papia dor di e poder di e Spiritu Santu; p’esei, nan ta papia e palabranan di Cristu.”21

“Angelnan [no a] stòp di ministrá na e yunan di hòmber.

“Pasó ata’ki, nan ta suheto na [Cristu], pa ministrá di akuerdo ku … Su mandamentu, mustrando nan mes na esnan di fe fuerte i un firme mente den tur forma di santidat.”22

I “e Konsolador, ku ta e Spiritu Santu, , … lo siña bo tur kos, i trese tur kos den bo memoria.”23

Brasa boso rekuerdo sagrado. Kere nan. Skirbi nan. Kompartí nan ku bo famia; Konfia ku nan ta bin na bo dor di Bo Tata Selestial i Su Yu Stimá.24 Laga nan trese pasenshi den bo dudanan i komprendimentu na bo difikultatnan.25 Mi ta primintí bo ku ora bo rekonosé boluntariamente i koutelosamente atesorá e susesonan spiritualmente definí den boso bida, mas i mas lo bini pa bo. Tata Selestial konosé bo i ta stima bo.

Jesus ta e Cistu, Su evangelio a wòrdu restourá, i si nos keda fiel, mi ta testifiká ku nos lo ta di Dje pa semper, den e nòmber di JesuCristu, amèn.

Notanan

  1. Wak Saints: The Story of the Church of Jesus Christ in the Latter Days, vol. 1, The Standard of Truth, 1815–1846 (2018), 150–53; wak tambe Jose Smith, “Historia, 1838–1856, volume A-1 [23 December 1805–30 August 1834],” 205–9, josephsmithpapers.org; Saints, 1:365–66.

  2. Jose Smith—Historia 1:25.

  3. Las Enseñanzas de los Presidentes de la Iglesia: José Smith (2007), 525.

  4. Doctrina y Convenios 135:4..

  5. Semper mi tabata impreshoná ku e palabranan den Jose Smith—Historia: “Mi a wak un vishon, ami tabata sa esei, i mi tabata sa ku Dios sa esei.” (Jose Smith—Historia 1:25). E lo mester para dilanti Dios i rekonosé ku e susesonan aki den e Arboleda Sagrado di bèrdat a sosodé den su bida i ku su bida nunka lo por ta meskos dor de esaki. Kasi 25 aña pasá, ta pa promé biaha ku mi a tende un variashon di e frase dor di Elder Neal A. Maxwell. El a duna e ehèmpel aki, Hopi tempu pasá na mei 1945, tabatin un momentu importante asina pa mi riba e isla di Okinawa na e edat di diesocho. Segur no tabatin niun heroismo di mi parti pero mas bien un bendishon pa mi i otronan durante e bombardeo di e artileria Hapones. Despues bombardeo repititivo ku a superá nos pishon, e artileria dje enemigu a sentralisá e atake. Nan lo mester a tira pa efekto, pero tabatin un kontesta divino na por lo ménos un orashon yen miedu egoista. E bombardeo a para. … Mi a wòrdu bendishoná, i mi tabata sa ku Dios sa ku mi sa” (“Becoming a Disciple,” Ensign, yüni 1996, ??).

    Elder Maxwell a agregá no solamente ku e tabata sa,, i no solamente ku Dios tabata sa, pero ku Dios tabata sa ku e tabata sa ku el a wòrdu bendishoná. Simbólikamente pa mi esaki a lanta i hiba e responsabilidat un paso mas haltu. Tin biaha, nos Tata Selestial ta kompañá un bendishon duná na nos ku un konfirmashon spiritualmente intenso ku e shelunan a intervení pa yuda nos. No tin manera pa nenga esei. E ta keda ku nos, i si nos ta honesto i fiel, e lo forma nos bida den e añanan benidero, “Mi a wòrdu bendishoná, i mi tabata sa ku Dios tabata sa ku mi tabata sa ku mi a wòrdu bendishoná.”

  6. Russell M. Nelson, “Sweet Power of Prayer,” Liahona, Mei 2003, 8.

  7. Historia personal di Beatrice Magré ku Elder Andersen riba Oct. 29, 2019; e siguimentu via di email Jan. 24, 2020.

  8. Hechonan 2:37.

  9. Alma 19:16.

  10. Wak Enos 1:5.

  11. Clayton M. Christensen, “The Most Useful Piece of Knowledge,” Liahona, Jan. 2009, 23.

  12. Wak Teachings: Joseph Smith, 132.

  13. Dallin H. Oaks, Life’s Lessons Learned: Personal Reflections (2011), 116.

  14. 3 Nefi 9:20.

  15. Russell M. Nelson,“‘How Do You #HearHim?’ A Special Invitation,” Feb. 26, 2020, blog.ChurchofJesusChrist.org

  16. 3 Nefi 26:14.

  17. Doctrina y Convenios 18:35–36. Sentimentunan ta kompaña konosementu spiritual. “Boso ta lihé pa hasi inikidat, pero poko poko pa kòrda e Señor boso Dios. Boso a wak un angel, i el a papia ku boso; si, boso a tende su stèm di bes en kuando; i el a papia ku boso den un stèm trankil i deliká, pero boso a laga di sinti, di manera ku boso no por a ripará su palabranan” (1 Nephi 17:45).

  18. Henry B. Eyring, “O Remember, Remember,” Liahona,Nov. 2007, 69.

  19. Wak 2 Nefi 31:13;; Moroni 10:4. Presidente Dallin H. Oaks a bishitá nos mishon na Bordeaus, Francia na 1991. El a splika na nos mishoneronan ku berdadero intenshon ta nifiká ku e persona ku ta resando ta bisando e Señor algu manera esaki, “mi no ta pidi pa kuriosidat, pero ku sinseridat tptal pa aktua riba e kontesta di mi orashon. Si Bo ke duna mi e kontesta aki, lo mi aktua pa kambia mi bida. Lo mi duna oido.”

  20. “E ta wòrdu duna na hopi pa sa e misterionan di Dios; no opstante, nan ta bou di un mandamentu estrito ku nan lo no kompartí ku no ta solamente di akuerdo ku e porshon Su palabra ku E a duna e yunan di hende, di akuerdo ku e atenshon i diligesia ku nan ta dun’é” (Alma 12:9).

    Elder Neal A. Maxwell a bisa: “E ta tuma inspirashon pa sa ki ora komparti [eksperenshanan spiritual]. Mi ta kòrda Presidente Marion G. Romney, ku a kombiná e palabranan ingenio i sabifuria, Nos lo tin mas eksperensha spiritual si nos lo no a papia asina tantu riba nan” (“Called to Serve” [Brigham Young University devotional, Mar. 27, 1994], 9, speeches.byu.edu).

  21. 2 Nefi 32:3.

  22. Moroni 7:29–30.

  23. Juan 14:26.

  24. E bèrdatnan di e evangelio ta opteni pa tur. den e siman promé k, despues di mi diskurso tabata kompletu, mi a wòrdu spiritualmente atraé na un buki yaá u konferensia Divine Signatures: The Confirming Hand of God (2010), skirbí pa Gerald N. Lund,, ku a sirbi komo Outoridat General di 2002 oa 2008. Pa mi deleite, Hermano Lund su palabranantabata un bunita di dos testimonio na e prinsipionan kompartí den e diskurso di e konferensia aki i lo wò gosá dor di tur ku deseo pa studia mas di rekuerdonan spiritualmente definí.

  25. Un di presidente Thomas S. Monson su sita faborito ta di e poeta Eskoses James M. Barrie: “Dios a duna nos rekuerdonan, ku nos por tin rosa di yüni den e dezèmber di nos bida” (wak Thomas S. Monson, “Think to Thank,” Liahona, Jan. 1999, 22). Meskos ta bèrdat pa rekuerdonan spiritual. Nan por di mihó ayudo den tempunan frui di prueba den nos bida ora nos mester di e rekuerdonan piritual di yüni ei.

Imprimí