2002
Ai Matoara Aan Ara Koaua
Turai 2002

Ai Matoara Aan Ara Koaua

Te Unimwaane ae Russell M. Nelson

N te Kooram n Abotoro n te Tengaun ma Uoman

Aan ara koaua n tatabemaniira n te onimaki, ngkana e rooaki ni kamatoaki nakon te koaua ae akea tokina, e karekei ara tai n tatabemaniira n teirake ma koauan nanora aika akea tokiia.

Tao a bwiu te ririki n nako ngke e nang kateaki te tembora n te Kawa ae Metiko, taani kateitei a kaitaraaki ma kakatai aika korakora. Ibukina bwa te Kawa ae Metiko e tei iaon te tabo ae neinei, tabeua ana kateitei a karauaki raoi ni kaetaki ao man katibanakoaki ma ni nneia man te kawai n te tai anne. Katean te tembora ikekei e tangira aana ae raka aron karaoana. Uabubua uabwi ma teuana ae bubura, timanti aika kamatoaki ni katokatokaki teuana iaon teuana1 n raka iaon te 100 te buuti nanona nako nano. I aon katokatokan timanti akanne, ao a kabaeaki n taian bwai ni kabaebae biiti n rooaki ao ni kabaeaki nakon te iunite are e na konaa ni kaetaki ngkana e riai n te aro are e na kaeta raoi te kateitei.2 N aki nooran aikai ma e koaua raoi aan te kateitei, n te aro are tembora n tai aikai a tei n eti ni matoatoa.

Aan te kateitei ae matoatoa e bon riai ibukin kateitei riki tabeua, auti ibukin reirei, ke ibukin temanna n teimatoa ni karokoa te toki. N reken anne n ara iango, ao ti na riai ni iangoa raoi koauan aan Ana Ekaretia Iesu Kristo Ibukiia Aika Itiaki ni Bong Aika Kaitira. Ngkanne ti na riai n nooria bwa e kanga aan te Ekaretia ae matoatoa ni boutoka aan koauan ara onimaki ngkai ngaiira n tatabemaniira kaain te Ekaretia.

I. AAN ANA KOAUA ANA EKARETIA IESU KRISTO IBUKIIA AIKA ITIAKI NI BONG AIKA KAITIRA

Te Ekaretia aio e tei n tii ngaia iaan ana koaua, n rooaki n te bwaa are iaan tano n te koaua are akea taina. Tariu ao mwaneu, rikin ae tabu are tia tia ni kabaeaki nako iai e aki moanaki man te 1820 n te aba are Niu Ioki. E aki naba moanaki mai Betereem. E aki naba moanaki man te Onnaroka are i Eten. Te bwai are e kaeta raoi ao ni kamatoa te euangkerio are akea tokina nakon nnena imwaiin are te aonnaba aei.

Kamatoan te koaua aio e kaokiokaki inanon beebwa aika tabu. I a tia ni kamatebwaia koroboki aika tabu bwa e na riki bwa ana bwai te aomata nakon iteran te maiu are aki totoki imwaiin karikan aon te aba. Tai raraoma iai. I aki konaa ni koroi ni kabane. Ma N na reitii tabeua ni kaotii nanoia n aron are e koreaki inanon te rongorongo aei. Koaua aika ti tebo ma ae akea taaia ao n aki nooraki “atibu ni kauring n te maiu n tamnei” are a kamatoa aan ana koaua te Ekaretia aio.

Te Babaire ibukin te Kamaiuaki ao te Konaa ni Maeka n Abanuean te Atua.

E katauraoaki te babaire ibukin te kamaiuaki,3 imwaiin kamatoan ana koaua aon te aba. E raonaki n te mimitong aika reke mairoun te Atua ni maeka n Abanuean te Atua.4

Ana Mwakuri ni Kamaiu Iesu Kristo.

Ni kaineti nakon te babaire bon Ana Mwakuri ni Kamaiu Iesu Kristo. N te kauntira ibukin te maiu n tamnei, ao E a kaman tia ni katabuaki iroun Tamana ni karaoa te mwakuri ni kamaiu ibukin ara bure ao ni kabwaraa kabaeakira n rabwata ao matera n tamnei.5 E katanoata Iesu, “Ngai … I katauraoaki man moan rikin ana koaua aonnaba bwa N na kamaiuia au botannaomata… . A konaa ni karekea te maiu aomata ni kabane mai I rou, ao te maiu are akea tokina, n aron naba are a na kakoaua naba arau.”6 I mwiina, ao e raonna riki Bauro n te Ekaretia are e “kateaki iaon aan aia koaua abotoro ao burabeti, ao Iesu Kristo bon te atibu are bouan te maninganinga ae kakannato.”7

Te kaitara mai i roun Tatan

I mwaain karikan aonnaba, ao te Uea e totokoaki iroun Tatan.8 Tatan ma ana taani mwakuri aki toki ni kaitara ana mwakuri aika tabu te Tia Kamaiu ao a na bon teimatoa ni karaoia.

Ibukin te katabuaki ibukin ao te Anganaki te Nakoanibonga.

Imwaiin aan kakoauan te aonnaba, ngaiira n tatabemaniira ti riki bwa ataei n tamnei ma Tamara are i Karawa. Iai ibuakora mwaane aika tabu ao ni kakannato ibukin te katabuaki ni karekea te nakoanibonga.9 Aberaam,10 Ieremia,11 Iotebwa Timiti,12 ao tabeman riki13 a na karaoa te mwakuri ni burabeti ibukin te Atua. I bukin nooran naba aio bon raraia burabeti are a na bwaro n rikin ae tabu aei.14 Te aro n anga te nakoanibonga ko na bon ruo mairouiia tamami “man te moan tai, … e ngae … imwaiin aan ana koaua aon te aba.”15

Aine a anganaki te Mwaaka bwa aonga n Neboa te Atua.

Aine a karekei bwaai n tituaraoi aika onoti. Ngaiia, are n aron ae e kantaningaia te Uea, a anganaki te mwaaka “a na kamwaitiia ni kaona aonnaba, ni kaineti ma au tua, ao ni kakoroa nanon te berita are e angai Tamau imwaiin reken aan ana koaua te aonnaba, … ibukin karietatakiia nakon te aonnaba are akea tokina, n te aro are a na karekea tamneia aomata; … ikai are a na waaki nako iai ana mwakuri Tamau, n te aro are e na kamimitongaki.”16 Iangoia: Ngkana te tina e karekea ao e tabeakina tetei, e aki ti buoka aon te aba ni kaeka nakon kabanean ana karikibwai,17 ma e kamoamoa naba te Atua!

Ataein te Berita

Ataein te berita a anganaki te maiui imwain te maiu aei. Bauro e reirei bwa te Uea “e a tia n rineiira imwaiin reken aan ana koaua te aonnaba.”18

Kakabwaia aika Aanaki iaan te Ongeaba nakon Tuua.

Ngkanne a karaoaki tuua ake a na kariaira bwa ti na karekei kakabwaia mairoun te Atua—ngkana ti ongeaba nakon tuua n te aro are kakabwaia akanne iai raoi aaia.1

Bwaai aika Tabu aikai a na Kaotaki ni Bong aika Kaitira.

Teuana riki te boua are a anaaki ni kaotaki iai kaotioti ake a kawakinaki ibukin bong aika kaitira. E a kaman tia ni baireia te Uea bwa e na kaoti “bwaai ake a tia ni karabaki ni kawakinaki ma n te tai are e reke iai aan ana koaua te aonnaba.”20 Mai ibuakon bwaai akanne ao iai ibuakoia aia kaotiotio ake a koreaki mwiia n Ana Boki Moomon.21 Iai naba inanoia taian otenanti ao berita aika tabu ibukin te tembora ae tabu.22 Nakon te Burabeti are Iotebwa Timiti ao te Uea E a katanoata ni kangai “I karaoia n te aro are e na nooraki kakawakin kaotakina nakon au ekaretia bwaai ake a tia ni kawakinaki ni karabaki mai imwaiin karekean aan ana koaua te aonnaba, bwaai ake aia bwai aomata ni koron bukin taai ni bong aikai.”23

Kamaiuakiia Mate

Te Uea e kaotia bwa “te otenanti ni bwabetito ibukiia mate… . e a kaman tia ni karaoaki imwaiin reken aan ana kaoaua te aonnaba.”24 Te kamaiuaki e katauraoaki ibukiia “bwa antai ae na mate n akea ataakin te euangkerio irouna.”25 E katauraoaki te kabaeaki imarenaia utu, n te aro are e tabwanin, ni bane raoi, ao ni kororaoi ni katiteuanaki ni bong aikai, kiing, mwaaka, ao te nebonebo e na riai ni karaoaki.26

Tariu ao mwaneu, bwaai aika aki nooraki aikai ma n te koaua bon boua aika kaman katukaki imwaain kawenean aan te aonnaba. A kamatoa te euangkerio ae akea tokina—ngkai e a kaokaki ma n tabwanin raoi.27 Man aron karekean aan te koaua, te Ekaretia aio e na bon aki mwaing man ana tabo,28 e ngae rinanon te Uoua ni Ngaa.2

II. AAN AIA KOAUA N TATABEMANIIA NAKO KAAIN TE EKARETIA

Bon ti te kateitei ao tabo n reirei ae iai aaia, ao ngaiira naba n tatabemaniira nako iai aan ara koaua are e na boutoka ara onimaki. Tabeman a mamara; ao tabeman a matoatoa. Ti konaa n taetae ke ni koroboki n akea nanona “n aron naaon tari are biri ma te ang ao e bwaro,”30 ke ti konaa n tei iaon matoan aan ara koaua ao n rooira ma biiti ni kabaebae n tamnei, are a unikaki iaan tano nakon boua aika akea aia tai ibukin te euangkerio.31

E a tia n tuatua te Beretitenti ae Koten B. Ingirii bwa aomata ake a boou ake a tibwa rairaki a na kamatoaki n te Ekaretia irouiia raoraoia, te weteaki nakon te ibuobuoki, ao te karikirakeaki n raoiroin ana taeka te Atua.32 N tainako ao ti anenea, “Ai matoara nanoia aika raraoi, ngkami Aomata aika Itiaki aika ana aomata te Uea, E wene ibukin te onimaki iroum n ana aonnaba ae tamaroa!”33 Ngkana ti karekei karikirakeara ao kamatoakira man ana taeka te Atua, ao ti na kukurei n te baka n amwarake ibukin Ana tangira.34

Uringnga: “E mena iaon Ana bwaa ara Tia Kabomwii, are Iesu Kristo, are Natin te Atua, are kam na riai ni katea iai aan ami koaua; n te aro are ngkana te riaboro e na kanakoa nakoim korakoran angina, … ngkana korakoran angina ni kabane a na oroiko nako, ao a na bon akea mwaakana… . ni katikiko rikaki nakon te nanokawaki ao te rekenikai are akea tokina, ibukin te bwaa are koa kateitei iaona, are bon te koaua are iai aana.”35

N aron matoan aan te koaua are aki konaa ni kamanoi kangangan te maiu. Aia a ataei kaain Ueiuoote a karika te nanokawaki nakoiia kaaro. Tabeua utu aika aki bwanin raoi aki konaa n rau nanoia. E aki matata raoi aron te riki. Taanga aika a tia ni mare, bwa tera bukina, a na bon aki kakabwaiaki ma natia. E ngae inanon ara bong, “taani bure ao aika buakaka a nako n aki katuaeaki ibukin aia mwane.”36 Tabeua bwaai aki nang ni karau nano.37

Ni matoa ma iaara, ngaia are, ti konaa ni karaoa ara ibuobuoki, e ngae ngkana ti butimwaeaki ma titiraki aika aki bebete kaekakiia. E a koreaki n te kamtenano aio:

Antai ae N aki kina,

Ma N na bon riai n ataia:

Ko katauraoa te Bureiti

N te karinan n tirewa;

Ko karokoa te ang ae akea mwiina

A bua kawaira;

Ko mena iakuun te o ae karanaki

’Ko kamwinoa te bong ao te ngaina;

Ko a tia ni karaoii aroka bwa a na ure ueeia

Ao itoi bwa ana ranearanea;

Ko karabai aika karako aika kakawaki ibukin te kaubwai

Inanon kawaia taan keeni koora;

Ma mataniwii ni mwakuri ni kabane aika kamimi,

Kakawakin ara babaire ni kabane,

Ko kateirakeiira ni karokoiira i eta

N aron nanon te Mwane.38

E ngae ngke tiaki atai bwaai ni kabane,39 ti ataia bwa e maiu te Atua ao E tangirira.40 N tei iaon te koaua ae iai aana, ao ti konaa n teirake ao ni kakaea te korakora nakon rawawatan uotan maiura.

N aron te katoto, I karineia naake iai rakan aroia n tamnei are a tia ni kaitara katakiia inanon aia tai n riki ni karo ma n aki nano tiotio aia onimaki iroun aia Tia Karikibwai. Nakon te utu ae tangiraki iroun Titita Nerotin ao ngai, ngkai e a tiba tia ni bungiaki te nati te mwane. Tetei aio e reke irouna te maraki ma ni mwaiti toabuakan bwaain rabwatana n te aro are aki nako raoi waakin mwakurin bwaain rabwatana ae karako. Iai uoua korokoro aika riai ni karaoaki inanon teuana ana wiiki ni maiu. Iai riki aika bati aika riai ni karaoaki. Ngke I taetae ni kawai ma ana karo tetei, ao aki titiraki, “Bwa e aera ngkai e riki aio nakoiira?” Imwaiin ae riki aei, ao a katanoata: “Ti ataia bwa tetei aio e bon nanonaki ibukira. Te Atua e a tia n anganiira tetei ae kaokoro aron rikina bwa ti na tararuaia. Ti tangiria ao ti tabeakinna nakon ara kabanea ni konaa.” Ti karabwa te Uea n arora ni karo!

N aki nang ni maan n nako, ao e a mate buun temanna raoraora, ni karina n akea te katauraoi. Irouna, taeka aikai a koreaki iroun tarina: “Ni ukoukoran ririki ao boong aika tibwa nako, e karina n onrake nanona n te mimi ao te karinerine, ni kinakin rabakau aika a raka ao bwaai ake a tia n riki inanon maiuna mairoun te Tama ae tangiraki, bwaai ake a nooraki aika a na riki n te tai anne ma n tia ni katauraoia ni konaa ni karaoia ma te tokanikai ma te nano ae uruaki ae bua aio. Nakon te namakin are kabuaki ao ni mao, e namakina bwabwakoana ao tabeakinana… . E taku nakoiu, ‘Ngke I nora aron ana katauraoi raoi Tamau are i Karawa ao ana babaire n aron arou aika riki ngkai, ao N na kanga ni maaku ibukin taai aika a na roko? E kouaua raoi bwa E a tia ni katikui ni kabane raoi ni nneia n te bong aei ake N na riai ni kainnanoi ni kaitarai taai aika imwaiu aika aki ataaki.’41

I a karekea au reta ae I aki konaa ni manuokinna mairoun te mitinare. E korea ae kangai: “Ae I tiku naba n aki konaa ni koaua bwa e aera ngkai Ngai ae I [maraki] n te [kaentia], e moara riki inanon te tai are I karaoa au mwakuri ni ibuobuoki ibukin te Uea ni mitinare, ma I konaa n taekinna ma te koaua ni kabane bwa I bon teimatoa ni kakaitau ibukin ana akoi ao ana tangira Tamara are i Karawa ni kariaiai bwa e na riki aei nakoiu… . Tiaki te bongina n nako, “e reitinako ana taeka, “bwa I aki iangoi boong ake I a tia ni wenewene ni maraki n te onnaoraki rinanon te aki kukurei ao n rawawata ibukin te maraki imwiin te korokoro teuana ma teuana… . Tiaki te bongina n nako ngke I aki iangoi boong are I kabanea au tai ni kamatebwaii koroboki aika tabu, e a moara riki Ana Boki Moomon, ao ni uringa te namakin ni kukurei ni karaunano ao te rau are I namakinna. I aki toki ni uringii tairiki are N na matu iai ao ianga nanou ni kabane nakon Tamau are i Karawa ao ni karabwa ibukin kawakinan maiu.” Ngkanne teunimwane ea tibwaua ana rongorongo ae kakukurei: “I a oki nakon te taokita n te wiiki aio… . ao … e kunea bwa akea koauan ae iai aorakin rabwatau.”42 I tangiria mitinare aika nang ni kakaonimaki!

Ai matoara aan ara koaua? Aan koauan te Ekaretia aio are karikaki ni maan imwaiin te aonnaba aio. E matoatoa. E koaua. Akea tokina. Aan ara koaua n tatabemaniira n te onimaki, ngkana e rooaki ni kamatoaki nakon te koaua are akea tokina, e na karekei ara tai n tatabemaniira n teirake ma nanora aika akea tokiaa.43 Te onimaki anne are e na anganiko te kantaninga ngkana akea te kantaninga. E na anganiira te kakukurei ao te maiu are akea tokina ngkai ao rimwi. I kakoauai aikai inanon aran Iesu Kristo, amen.

Taraia

  1. Teuana te katokatoka bon 18 te inti waremweena.

  2. Tara John Forres O’Donnal, Pioneer in Guatemala (1997), 288.

  3. Tara 1 Nibwaai.10:18; Motiaea 15:19; Aramwa 12:25, 30; 18:39; 22:13–14; 42:26; D&C 76:12–13.

  4. Nakoiia aomata ake n te Aonnaba Ngkoa, ao e taku te Uea, “Nako mai, ngkami akana kam kakabwaiaki iroun Tamau, kam na anga ueami are katauraoaki i bukimi mai moani karikan aonnaba” (Mataio 25:34). Aomata ake kaain Amerika ngkoa a tia naba n reireiaki bwa “aomata ake a tia ni kakoaua Atuaia Iteraera ae Tabu … a na boni bwaina uean te Atua, are e a tia ni katauraoaki ibukiia mai moan aan te aonnaba” (2 Nibwaai. 9:18; tara naba Ita 4:19).

  5. Tara Ioane 17:5, 24; 1 Betero 1:19–20; Motiaea 4:6–7; 18:13; 3 Nibwaai. 26:3–5; D&C 93:7–9; Mote 5:57; JST, Karikanibwaai 5:43; 14:30–31.

  6. Ita 3:14.

  7. I-Ebeto 2:20.

  8. Tara JST, Rev. 12:6–8.

  9. Tara Aramwa 13:3, 5, 7; D&C 132:28; 138:55–56; Aberaam 3:22–23.

  10. Tara Aberaam 3:23.

  11. Tara Ieremia 1:4–5.

  12. Tara 2 Nibwaai 3:5–15; D&C 127:2; 138:53–55.

  13. Tara D&C 138:53.

  14. Tara Ruka 11:49–51.

  15. Aberaam 1:3.

  16. Tara D&C 132:63.

  17. Tara D&C 49:16–17.

  18. I-Ebeto 1:4; tara naba te kibu 5. Bauro e reirei naba bwa mwaakan te Atua “ae kamaiuira, ma ni weteiira n te wewete ae moan te raoiroi, … ao ti anganaki inanon Kristo Iesu ngke a tuai ni karikaki bwai” (2 Timoteo 1:9; tara naba D&C 38:1–4; Aberaam. 3:22–26). Moan te kakawaki tauani mwiin a Ana Boki Moomon e buokiira “ni kaoti nikiran ake a tia ni kabuaaki nako mataia man Ana Auti Iteraera ao bwa tera bwaai aika kakawaki ake e a tia ni karaoi te Uea ibukiia tamaia; n te aro are a na ataai ana berita aika tabu te Uea” (Ana Boki Moomon, te itera ni ba are atuun te boki).

  19. Tara D&C 130:20–21; 132:5, 11–12.

  20. Mataio 13:35.

  21. Tara 2 Nibwaai 27:10.

  22. Tara D&C 124:40–41.

  23. Tara D&C 124:41.

  24. Tara D&C 124:33.

  25. Tara D&C 128:5.

  26. Tara D&C 128:18.

  27. Tara Mwakuri 3:20–21.

  28. Tara Taniera 2:28, 31–44; D&C 65:2–6; 124:45.

  29. Tara Buruti R. Mwakongke, The Millennial Messiah (1982), 672.

  30. Iakobo 1:6.

  31. Tara I-Ebeto. 3:17–19; I-Korinto 2:6–7.

  32. Tara “Some Thoughts on Temples, Retention of Converts, and Missionary Service,” Ensign, Nobembwa. 1997, 51; ao naba Iakobwa 6:7; Moronaai 6:4.

  33. Te Boki n Anene, nambwa 85; tara naba 2 Nibwaai 28:27–30.

  34. Tara Iakobwa 3:2.

  35. Ereman 5:12. Uringnga naba bwa te “aomata ae wanawana e kateitei i aon te bwaa ao e aki katea batana iaon te bike” (Mataio 7:24–27).

  36. Ereman 7:5.

  37. Ngkana bwaai a tara n “nako raoi” n reitaki ma tokin teuana are ti konaa n nooria. E reirei Bauro, “Ngkana tao ti kantaninga akoara iroun Kristo n ti te maiu aei, ao moa ni kananoanga ngaiira i buakoia aomata ni kabaneia” (1 I-Korinto 15:19).

  38. Harry Kemp, “God the Architect,” in James Dalton Morrison, ed., Masterpieces of Religious Verse (1948), 46–47.

  39. Ni kabotauaki ma aron ana ataaibwai te Tia Karikibwai, ti ataa ti teutana ibukiia ake a tiku naba iaon ake ngkoa ke rongorongo ibukin te Karikibwai, n aron te katoto. Ma n aron aikai ao ti bon atai: “E koaua, e koaua ae I a tuang ngkami, bwa n te bong are E na roko iai te Uea, ao E na kaoti bwaai ni kabane—bwaai ake a tia n nako, ao bwaai ake a karabaki ake aki ataaki irouia aomata, bwaain aon te aba, n aron are a karaoaki iai, ao te kantaninga ao aron tokia—bwaai aika nang ni kakawaki, bwaai ake i eta, ao bwaai ake i nano, ao bwaai ake inanon te aba, ao iaon te aba, ao i karawa” (tara D&C 101:32–34; tara naba 121:29–32).

  40. Tara 1 Nibwaai 11:16–17.

  41. Virginia H. Pearce, in Why I Believe (2002), 245–46.

  42. Personal correspondence, 15 Tianuare 2002.

  43. Taratarakiira n te maiu aei e a tia n tomaki ma te kauoua ni itera ibukin te kateniua ni itera n te takakaro. Ngke e a karuoaki te keeten ibukin te kauoua ni itera n takakaro, e kaotaki bwa e tuai ni bwaara te takakaro. N aki karekean nooran are karekeaki man te mwakoro teuana ao teniua, te kauoua ni itera e konaa n tara n nang ni uarereke, n ababaki, n nang ni matoatoa, ke n nang ni kamangaongao. Ngkana ti ataai ni kabane itera aika teniua, te kauoua ni itera e na kainnanoa te bwai ae nang ni kakawaki. N aron kainnanoakin ataakin te nano ae akea tokina.