2002
Te Euangkerio Inanon Maiura
Turai 2002


Te Euangkerio Inanon Maiura

E a tia n anganiira Ana mwakuri ni kamaiu, Ana Eungkerio, ao Ana Ekaretia, bwaai aika uoua aika tabu are e kona n anganiira te koaua ibukin rabwata ae aki mamate ao reken ara tai I bukin te maiu ae akea tokina.

N ririki aika nako e mamate nanou n te nuutibeeba ni kamanga are e kaotaki iai tamnein te mwaane te minita n te ekaretia ngke e taetae ma taanga aika kukunnikaia ni kunnikai rimoa aika tekateka i aon te rebwebwe. “Ti bon nanako n taromauri,” e taku temanna nakon te minita. “Aio aroarora n ririki nako … ma ti tuai n rokoraoi iai.”

A mwaiti kaain ara utu ao raoraora, aekaia ara utu n raroa ao raoraora aika a tuai man roroko n taromauri. Tao a kona n roko n taaitabetai, ma a tuai ni karekea te unga ae bwanin ibukin karekean kakabwaia n rorokoia. Tabeman a bon roko ma aki kakoroa nanon te bwai are a riai ni karaoia manga karekean maiun tamneia are a na riai ni karimoa nanoia nakon te Atua. N aroia aomata akanne a kabuai kakabwaia tabeua aika okoro ni maiua aei ao ni karikii kanganga nakoia mani kabuai kakabwaia aika mimitong ake a na reke irouia n te maiu imwiin aei.

E reirei Bwauro bwa te Uea e anga burabeti ao abotoro, i bukin “kakororaokiia ake a itiaki, … ana mwakuri te minita, … [ao] katean rabwatan Kristot” (I-Ebeto. 4:12). Aomata aika aki bati n irira waakin Ana Ekaretia Iesu Kristo Ibukia Aomata Aika Itiaki Ni Boong Aika Kaitira nakai a boni kakaea onikakin maiun tamneia I bon irouia ao are a na bon aki kona ni karekei mwakuri ake a bongana ake a karaoaki man te mwakuri n atua ibukin te Babaire ae Korakora Ibukin te Kukurei. Te reirei ao te mwakuri n te Ekaretia a bon kakawaki ibukin karokoan te maiu are akea tokina irouia aomata (nora Mote 1:39).

I tataro bwa a na mwaiti naake a aongora n au taeka a na karekea ana kaotioti te tamnei ae kakawaki ibukin ana mwakuri te Ekaretia ni karikirakea ao ni karietataia natin te Atua. I tataro riki bwa tabeman ake a tuai ni kakukureia n taiani kakabwaia ibukin irakin ana waaki te Ekaretia ae bwanin ao te anganano ao ni karekea te kakoaua ma ni mwakuriia.

Tao uabwi te ririki n nako, ngke I mena n teuana te maungatabu n te titeiki I Amerika, e kabwarabwaraki nakoiu temanna kaain te ekaretia ae aki bati n irira aron te waaki n te Ekaretia n ririki aika mwaiti. “Bukin tera ngkai N na manga oki nakon waakin te Ekaretia? E titirakinai kaain te Ekaretia aei. Ni iangoan baike e a tia ni karaoi te Tia Kamaiu i bukira, I kaeka ma n taku bwa e riai n aki kanganga iroura karaoan te bwai teuana ma n anga te bwai teutana bwa buokana ao raoraora nako. Au tia titiraki e iangoa te iango anne inanon tabeua te tai ao i mwiina e tabeka bwanana ma ni kaeka: “Tera ae e a tia ni karaoia ibukiu?”

Te kaeka ae kamimi aei e kamwkurai bwa N na iangoa raoi bwa tera are a kaantaningaia aomata bwa a na karekea ma i roun Te Tia Kamaiu, ae Iesu Kristo, man ana Euangkerio, ao man iriirakin waakin Ana Ekaretia. I angoia tabeman aomata ake a taku bwa e a toki iriirakin te Ekaretia irouia i bukina bwa te Ekaretia e aki kona ni “karekei kainnanoia.” Baikara kainnanoia ake a kantaningaia bwa e na karekea te Ekaretia nakoia? Ngkana a kainnanoia aomata akanne bwa e na karaoaki ke ni karekei nakoia kukurein nanoia, ao a na aki kukurei n aia uoote ke aia mwaanga are a mena iai. Iai kakukurei aika kona ni kakoroaki bukiia n tatabeua nako bootaki. Ma ngkana a boni kakaea raoi buokaia n reiakina taekan te euangkerio, ao a kona ni karekea i rouia te kouru are a uaiakinna rinanon booki, aika a rangi ni mwaiti. Ma ko ataia bwa bon aikai oin moan tuan te Ekaretia? E koaua bwa bon ti aikai bwaai aika ti kona ni karekei man ana Euangkerio Iesu Kristo?

E taku temanna bwa te bwai ae ti karekea e bon nakon te bwai ae kakaea. Aomata ake a irira a na waaki te Ekaretia ibukin tii karekean bwain aon te aonaba e na bon aki kukurei. Te Abotoro ae Bwauro e korea te taeka ni karekekai ibukin te aomata ae aki “buoka ara Uea Iesu Kristo, ma a ti tarai birotoia” (I-Rom. 16:18). Aomata ake a irira ana waaki te Ekaretia ibukin aia aanga ni buokiia raoia ao ara Uea e na bon aki nanokawaki. E berita te Tia Kamaiu bwa “ane e kabua maiuna ibukiu e na manga karekea” (Mataio 10:39).

E anganiira ara tai te Ekaretia bwa ti na ibuobuoki, are ti na karaoia n te kawai ae eti ao ni bukina ae riai, kaniwangara e na reke riaon are ti anga. Wewete ibukia aobitia ke tia reirei inanon ana bootaki te Ekaretia e anganiira ara tai bwa ti na buoka te Uea ao raora nako. Mirion aomata ake a i buobuoki n tinanikubeka ao n tiaki n angana, ao naake a I buobuoki ao ni karekea man rinanoan te mwakuri are a tia ni karaoia ibukin rairakiia are e kabwarabwaraaki iroun te burabeti are e taetae nakoira “Nakomai nakon Kristo, ao kororaoi irouna” (Mor. 10:32).

Inanon maiu aei I a tia ni kakabwaiaki n rikiu bwa kaain te ekaretia ngai ao irirakin te waaki inanon Ana Ekaretia Iesu Kristo Ibukia Aomata Aika Itiaki. E rangin kanganga kabwarabwaraan kawai aika bati n aron kakabwaiakakin maiu ao maiuia naake I tatangiria. Ma n anga au katoto, n aron kaantaninga ake a ikotaki ma maiu n tamnei ao au koaua nakon moan tuua n aron ake I a tia n taekin.

Rorokou n taromauri ni katoa wiiki e anganai te tai ibukin kanakin te toa, n aron are tia tia n anganaki te tua iai (tara D&C 59:9). Ngkana ti karaoa aei ma te katauraoi ao te katei ae eti, kanakin te toa ma ni kaboui mwiin bwabetitoara ao te berita are ti anganaki ibukin karekean Tamneira bwa e na memena iroura. Ana mwakuri te Tamnei anne, ae te Tamnei ae Raoiroi, ti anganaki bwa e na kakoaua te Tama ao te Nati aika kairira nakon te koaua (nora Ioane 14:26; 2 Nibwaai. 31:18). Kakoaua ao koaua, aika kakawaki ibukin oin onikara, bon rinerine ibukin karekean kaokan arora n te wiiki koraki I bukin berita aika tabu. N arora ni maiura n te bong teuana-ma-teuana ao n oin rikiraken tamneiu, I a tia ni kaungaki ibukin kakoroan n nanon berita.

I karautaeka irouia Aomata Aika Itiaki aika aki ota n aron kakabwaia aika mamateakinaki are e roko nakoia naake a kawakin tuua n aron tauakin te toa ni katoa Tabati. Tera ae iai n te maiu aio—n te tabuki ke n te tabo ae eneinei, ke kaaranga, ke taabo ake e karaoaki iai te kakakibotu ke n am auti ni wareka te Nuutibeeba i bukin te Tabati—a e kona ni katauraoa ao ni kaboraoa aron kakabwaia? Tera ikekei are e kona ni kaboraoa ao ni kakaboua kaitiakara ibukin tararuan rikiraken tamneira n aron ana berita te Atua nakoia naake a kakaonimaki n taua ao ni Karinea n tauan te toa n te Tabati koraki? I anga au karabwarabwa ni kakoroan berita ni maiu, ao ni kakoaua raoi man au taetae are i taekinna.

Ngke I a roko n te ririki are I a kona ni bukinaki iai ao n ota mani bwaai ake I rinanona are e karekei oin kaairuau, ana reirei te euangkerio I bukin Iesu Kristo e anganai te rau ao te ninikoria ni waakinako n te atatai ae kaairuau a kona ni kabwaraaki ao n iai te kantaninga ao te nanoanga nakoia naake aki bati ni kawakin tuua.

Ngke e a tia n reke te mate irouia au utu aika I tatangiria, n aron tamau, tinau, ao buu, te rau are e kaokaki nakoiu iroun Te Tamnei ae Raoiroi e anganai te korakora ni waaki nako. Te Tamnei e taetae ni koaua bwa iai bukin kanganga ni maiu n rabwatara are e kakoaua bwa iai te manga uti ao n itoman n te utu ngkana ti kabaeaki ibukin taai aika a na roko.

Rinanon maiu ao I a tia ni kakabwaiaki n reirei ao n ana reirei n ana euangkerio Iesu Kristo. Are e reiakinaki mani koroboki aika tabu ao irouia mataniwi ao tia reirei n ana ekaretia Iesu Kristo, bwa te euangkerio bon kaotan kawaiu ao kawaakau i bukin bwain aon te aba ao rikiraken tamneiu. N aron ana reirei Burikam Iang, n ana tua te euangkerio “reiakiniia mwaane bwa ana koaua, ao ni kokoaua, itiaki, taua ma nanoia, mwamwakuri, kakawakinbwai ao n tatangira, ao ni kataneiai n taekin taeka aika raraoi ao ni mwakuri, … ao n tabekiarake bwa te mwaane ae kakannato, … [ao] ngkana e ongeaba raoi, [ana] uota te marurung nakon marurungin rabwataia ao korakoraia, kaotaan iango aika itiaki, mwaakan te iango n rabwatara aikai ao ai uana naba ma kamaiuan tamneira.”

Te euangkerio e reireiniira aron kabwakaan ara kabwianibwai ao karea, ao ni kakoauai kakabwaia ngkana ti karaoi. I kaota au koaua I bukin kakoroan nanon berita aikai ni maiu aio. I a tia n noora wintoon ni karawa bwa e uki ao ni kabwakai kakabwaia nako aou n rabwatau ao n tamneiu are e a riaon au konabwai ni karekei (tara Maraki 3:10).

Mai buakon kakabwaia aika mwaiti aikai I a tia ni karekei man reiakinan te eugnkerio bon kakabwaia ake a beritanaki i bukin kawakinan Tuan te Mauri. Ibukiu a tia baikai ni ikotaki ma te kamarurung ao te atatai ao te kona ni “biri ao n aki kua, ao … n nakonako ao n aki kiro,” ao ni koauana raoi “bwa anera ake tan urubwai a naaki rirarikiia, n aekaia natin Iteraera, ao n aki kamateia” (tara D&C 89:18–21).

E reireira te eungakerio bwa ti na kakabwakai ara kabwianibwai ao ara angabwai ao e kakoauaa nakoira kakabwaia aikai ngkana ti karaoi. I kakoauaa koronbukin berita aikai inanon maiu. I a tia n noora wintooni karawa n uki ibukiu n anganai kakabwaia aika a aki kona ni warekaki mwaitiia. Mai buakon baikai bon te kona n noora aron aki kakawakin te bwai, te kainikatonga, kai noran bwaai, ao mwaakan te aonaaba ao iangoana n te tai ae akea tokina. Ai kukureira ngai n aron au kantaninga are e kaineti ma te rau are e roko man koauan te euangkerio are te ota i bukin manenan te maiu are e boboto iaon ataakin bukin te maiu ao irerekena ma te tai ae akea tokina!

N au ririki n ataei ao rinanon au tai n reirei ao n au tai ni iein ao iaona riki, te Ekaretia e a tia ni karekea nakoiu te itoman ma aomata aika raraoi n te aonaba. Taan reirei ao raou n reirei n te Reirei n Tabatia ao n te Moanrina, ni irirakin te tikauti ao bwaai ake a kakaraoaki ibukin te kaunga irouia te roronrikirake, n te kooram ao n te uoote ao bwaai ake a kakaraoaki n te titeiki a tia n anganai te nakoa ae moan te raoiroi ao ae riai ibukia raou ni kabane ake I toman ma ngaia n Ana Ekaretia Iesu Kristo Ibukia Aomata Aika Itiaki Ni Boong Aika Kaitira a tia n anganai baika a kakawaki ni kikina, ni kukurei, ao ma ni karababa au iraorao ma aomata aika raraoi n ekaretia ake tabeua ao botaki nako.

I bukina bwa tamau e mate ngke waniua au ririki, I ataia bwa iai te kaantaninga nakoiu n au ririki anne I angoia bwa tera bukina bwa te Uea e katoka au itoman ma ataeinimwane bwa ti na kukurei ao n aron ae kakaraoaki irouia aomata. Ao n aron te kanganga n te maiu n rabwata, te kaantaninga n ana Euangkerio Iesu Kristo, bwa e na kabooi mwiin akanne. Ai kukureira ngai irouia tariu ma mwaneu ngke ti kaikawaki iroun tinara n tii ngaia imwiin kiitanara iroun tamara bwa man ana onimaki e karikia bwa ti teboo ma e mena tamara irarikira n te bong ae koraki. Kaanga akea n ara namakin ae akea tamara irarikira. Bon iai tamara, ma e nako moa ao e na oki n te tai ae aki ataaki. Man ana kabwarabwara tinara, bon iai tamara, bwa e a tia ni mare ma ngaia n te tembora ibukin te tai ae akea tokina. Iai bwaai tabeua aika manena n te maiu aei nakon ataakin nnera n te maiu n rabwata ao nakon ara konabwai ibukin te tai ae akea tokina. Te kabaeaki n te mare i bukin te tai ae akea tokina n ana tembora te Uea e karekea naba te kawai i bukia ataei n tatabemaniia nako ao ikawai.

N ririki aika nako, ao kakaonimaki n irira ana waaki te Ekaretia e a tia ni karekea nakoiu te anga bwa N na ongongora nakon aia reirei ao aia kairiiri mataniwiin te Ekaretia i aoni bwaai ake nna riai ni karaoi n aron te buu te mwane, te tama ibukia ataei aika uarereke, ao te tia reirei ao mataniwiin te utu. Ni maiu aei I a tia ni kataia ni iriri reiei, ao I a tia ni kakabwaiaki iai. E a okioki man okioki, n tain te maungatabu ae bwanin, n te kooram nakoanibonga, ao Reirein Tabati, I a tia n reireiaki irouia kaaro, tiina, ao tibu aika a kairaki iroun te tamnei ao n tia naba rinanoni bwaai ni kabane. I a tia ni kataia n iriri reirei akanne bwa nna katamaroa riki arou nakoia naake i toman ma ngaia n te tai ae akea tokina. Ni karaoan teuana te katoto I buakon katoto ake I kona n anga, I a tia n reireiaki te mwaaka ibukin te kakabwaia n te nakoanibonga—tiaki tii te kakabwaia I bukin karaon te mwakuri ni kamaiu, ma te kakabwaia naba I bukin te rau ao te kairiri n aron te nakoa ni Merekitereka irouia mwaane ake a kona n anganiia buuia aine ao nakoia natiia ao tibuia. Reireiakin ao karaoan moan tuua akanne e a tia ni kakabwaiaira nakoia naake ti tatangiria ma te karewerewe ao te kaanira are e kona n tii roko man iangoan mwakuri aika kamimi man te nakoanibonga iroun te Atua ao te utu ae akea tokina.

I rangin kimwareirei I bukin taeka ni katauraoi mani koroboki aika tabu ao Mataniwiin Te Ekaretia ni bwaai ake ti riai n tannako ma iai. Ni irirakin taekan reirei akanne I a tia n tannako mani kanganga are a kona ni kamwaneai ao n tautoronai. Te arekoro, te baake, te turaki, tamnei aika bubuaka, ao te kemboro boon bwaai aika ti riai n aki kakaraoi bwa ngaia ake a na kairoroa rabwatam bwa ko na kani kakaraoi ngkana ko aki tannako ma iai. I kaotia nakoimi ni kabane—ai moara riki nakoia te roro ae rikirake—bwa kam n na ongo aia reirei mwaane ao aine iroun te Atua ake e a tia ni weteiia bwa ami mataniwii ao ami tia reirei ake a anganingkaami te bwaana ni katauraoi ni kanganga ake a kamwamwane. Ko na kakabwaiaki ngkana ko rairaki man oin am kan rabakau ke nanom are ko kan ataibwai n rimoan aia taeka ni katauraoi te Tia Karikibwai ao man aia reirei Ana toro.

Koroboki aika tabu e na tuangko bwa kona taua iaom “ana ootanga” te Atua are ti “kona iai n tei n tauraoi imwain te bong ae buakaka.” A berita bwa “kamwarakeaia ni karaoiroi” ao “te ootanga n onimaki” e na kona nakoira “ni katoka bueen ana bwai ni kakamaku te buakaka” (tara D&C 27:15–17). I kauring gkaami bwa kam n na ongeaba nakon reirei ake a katukaki nakon kakabwaia. Are e irianaki ma oin rikiraken tamneira rairakin tamneira—te “bitaki ae korakora … inanora” (Motiaea. 5:2)—are e buokiira bwa ti na riki n aron are e tangiria Tamara are I Karawa bwa ti na riki.

Mataniwiin te Ekaretia e taku, bwa e taku te Tia Kamaiu: “Au reirei aikai bon tiaki au bwai, ma bon ana reirei Teuare e kanakomaiai. “Ngkana iai ae karaoa ana kaantaninga, e riai n ataa te reirei, bwa mairoun te Atua, ke I bon taetae I boni bukiu” (Ioane 7:16–17).

A taekinna naba am mataniwi ni ikotaki ma te Uea are Beniamina: “I tangiria bwa kam n na I angoa te kakabwaia ma te aro ni kukurei irouia ake a kaawikin ana tua te Atua. Bwa taraia, a kakabwaiaki ni bwaai ni kabane, n te maiu n rabwata ao n tamnei; ao ngkana a teimatoa n onimaki ni karokoa te toki ao ana butimwaeaki ma I karawa, ao ni maeka ma te Atua n te aro ni kukurei ae aki totoki.” (Motiaea 2:41).

Ni kaotioti aika boou e a tia te Uea ni katanoataa ngke e taku, “Ngai, ae te Uea, I bae iroumi ngkana kam karaoi baike I taekin nakoimi; ma ngkana kam aki karaoi baike I taekin, ao a na akea te berita ae kam na karekea.” (tara D&C 82:10).

Tera ae e a tia ni karaoia ara Tia Kamaiu ibukira? E a tia n anganiira Ana mwakuri ni kamaiu, Ana Eungkerio, ao Ana Ekaretia, bwaai aika uoua aika tabu are e kona n anganiira te koaua ibukin rabwata ae aki mamate ao reken ara tai I bukin te maiu ae akea tokina. I kakoaua bwa e koaua, ao I kakaoaua bwa te Atua te Tama, boni ngaia te tia Koraoa aron te Babaire, ao Natina are Iesu Kristo, Are karaoa te mwakuri ni kamaiu are e karaoia ibukira, n aran Iesu Kristo, amen.

Taraia

  1. Kaavin Korontae, [Ogden, Utah] Standard Examiner, 26 Meei 1990.

  2. Ana reta nakon te eteta ibukin te Religio-Philosophical Journal, 7 n Tianuare 1869, are rineaki n te Jed Woodworth, “Brigham Young and the Mission of Mormonism,” Brigham Young University Studies 40, no. 2 [2001]: 11.