2010
ʻOkú Ne ʻAfioʻi Hoku Hingoá
ʻAokosi 2010


ʻOku Mau Lea ʻia Kalaisi

ʻOkú Ne ʻAfioʻi Hoku Hingoá

Naʻe fakaafeʻi au ʻe he ʻUnivēsiti ʻo Uasingatoní ʻi he 2007 ki ha polokalama kai efiafi ko hono fakalāngilangiʻi ʻene kau sipoti fefiné. Naʻá ku tenisi ʻi he ʻunivēsití he taʻu ʻe 44 kimuʻá, pea ne ma ikuna mo hoku hoa tenisí ʻa e tau hoa ki he hau ʻo e Tokelau-hihifó. ʻI he kai ko ʻení ʻe fakalāngilangiʻi au ʻi heʻeku lavameʻá.

ʻI heʻema ō mo hoku husepānití ki he polokalamá, naʻá ma fakaheka atu ʻa Linitā, ko haku kaungāmeʻa heʻema kei akó. Ko ia foki naʻá ne fakafeʻiloaki au ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi hoku taʻu 33. Naʻá ma fiefia fakataha ke sio ki homa ʻapiako kimuʻá mo e ngaahi kaungāmeʻa motuʻá.

Ka ʻi heʻeku ʻalu atu ke ʻomi ha kofukofu mo e pine hingoá kimuʻa pea kamata e polokalamá, ne u ongoʻi taʻefiemālie ke sio ko e hingoa naʻe tohi aí ko e “Seiloni Kulu,” kae ʻikai ko Seli Kulu. Ne u pehē, “Sai pē ia,” peá u kohiʻi ʻa e Seiloní kae tohiʻi ai ʻa e Seli. Ka ne hoko atu pē ʻa e maʻuhalá ia ʻi he poó kakato. ʻI he konga kimui ʻo e poó, ʻi hono fakafeʻiloaki au ʻe he tokotaha naʻá ne tatakí ke foaki hoku palé, naʻá ne ui au ko “Seiloni.” Naʻe toe hala pē mo e hingoa he pale fakalāngilangi naʻá ne foaki maí.

Naʻe ʻikai ko ha fuʻu palopalema ia; ne u houngaʻia ʻi hono fakaafeʻi au ki he polokalamá, pea naʻe palōmesi mai e kakai ne nau puleʻi e polokalamá te nau fakafetongi e pale fakalāngilangí ʻaki ha pale fakalāngilangi ʻe taha ʻoku hā ai e hingoa totonú.

Ko e Sāpate Toetuʻú e ʻaho hono hokó. Naʻá ma ō mo hoku husepānití ki he temipalé ʻi he Falaite Leleí peá ma fakamoleki ha taimi lahi lolotonga e uiké ke ma fakalaulauloto ai ki he ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻo e Fakamoʻuí ʻi he māmaní. Ka naʻe hoko e konga mālohi taha ʻo e Pekiá he taʻu ko iá lolotonga e houalotu sākalamēnití ʻi hono fai ʻe he pīsopé ʻa e lea ko ʻení: “ ʻOku ou fakamālō ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí hoku hingoá.”

Ne u ongoʻi ha fuʻu fiefia lahi. Neongo ʻa e fiefia ne u maʻu he pō kimuʻá, ka ne lahi ʻaupito ange ʻa e fiefia ia ne u ongoʻi ʻi he foʻi moʻoni ko ʻení ʻi ha toe meʻa kuó u ongoʻi ʻi heʻeku maʻu “ ʻa e fakalāngilangi ʻa e tangatá.”

ʻOku ou fakamālō foki mo au ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí hoku hingoá, kae mahuʻinga angé ʻeku fiefiá ko ʻeku ʻiloʻi ʻi hoku taʻu 33 ʻa Hono huafá. He ʻikai ngata ʻeku fakamālō houngaʻia ʻia Linitaá koeʻuhí ko e ʻikai ke manavahē ke ʻoange hoku hingoá ki he ongo faifekaú ʻi he taimi naʻá na ʻeke ai pe ʻokú ne ʻiloʻi ha tokotaha te na lava ʻo ʻaʻahi ki ai.

Ne u ʻilo ki hono moʻoni ʻo e Fakamoʻuí ʻi heʻeku lau e Tohi ʻa Molomoná, ʻa ia ʻokú ne fakamoʻoni ʻo kau kiate Iá. Pea ʻi he fakaʻau ke u ʻiloʻi ʻa e Fakamoʻuí peá u kau ki Hono Siasí, ne u hoko ko ha tokotaha foʻou ʻiate Ia.

Naʻe liliu leva ʻeku moʻuí ʻi hoku papitaisó mo e hilifakinimá, pea toe liliu ʻi he pongipongi Pekia ko ia ne u maʻu ai ʻa e fakamoʻoni ʻoku ʻafioʻi moʻoni ʻe he Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí hotau ngaahi hingoá. ʻOku ʻikai te u lava ke fakahā kakato ʻa e fiefia ʻoku ou maʻu ʻi hono ʻiloʻi ʻo e Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí—pea ke u ʻiloʻi ʻokú Na ʻafioʻi au.

Toʻomataʻú: ʻI Heʻene Māmá, tā ʻe Greg Olsen, ʻoua naʻa hiki hano tatau

Paaki