2010
Ko Hotau Fatongia Fakaemātuʻa ki he ʻOtuá pea ki he Toʻu Tangata Kei Tupu Haké
ʻAokosi 2010


Ko Hotau Fatongia Fakaemātuʻa ki he ʻOtuá pea ki he Toʻu Tangata Kei Tupu Haké

Kuo ʻosi tuku mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu ʻa e fekau ke tau “ohi hake [ʻetau] fānaú ʻi he māmá mo e moʻoní.” Fakatauange te tau tali ʻa e fekaú ni ʻi he tui pea mo loto fakapapau ke fakahoko hotau fatongia ki he toʻu tangata kei tupu haké.

ʻĪmisi
Elder Robert D. Hales

Ko e taha ʻo e ngaahi fatongia mahuʻinga taha ʻo e mātuʻá ko e akoʻí. Hangē ko hono fakamatalaʻi ʻi he “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmaní,” “ʻoku maʻu ʻe he mātuʻá ha fatongia toputapu … pea hinoiʻi [ʻenau fānaú—ʻa e ngaahi fohá mo e ngaahi ʻofefiné] ke nau feʻofoʻofani mo fetauhiʻaki, tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, pea hoko ko ha kau tangataʻi fonua tauhi lao ʻi ha feituʻu pē ʻoku nau nofo ai.”1

ʻOku ou kei manatuʻi lelei pē ha momeniti akoʻi lelei mei heʻeku fineʻeikí ʻi Pulukilini ʻi Niu ʻIoke ʻi he taʻu ʻe 70 kuo hilí. Hili hono papitaiso au ʻe heʻeku tangataʻeikí pea lolotonga ʻeku kei tui hoku vala papi vivikú, ne fakatangutu au ʻe heʻeku fineʻeikí ʻi ha sea ukamea ʻumeʻumea ʻi muʻa pē he vai faiʻanga papitaisó. Naʻá ne toe fakamanatu kiate au hono mahuʻinga ke papitaiso ʻi he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻa e taumuʻa ʻo e fuakava ʻi hoku papitaisó pea mo hono ʻai kiate au ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí pea mo e fono ʻo e talangofuá. Hili iá peá ne ʻeke mai pe ko e hā ʻoku ou ongoʻí. ʻOku ou manatuʻi naʻá ku talaange ki ai ʻoku ou maʻu ha ongoʻi māfana ʻi hoku sinó kotoa pea ʻoku ou loto ke u maʻu ʻa e ongo ko iá ʻi he toenga ʻo ʻeku moʻuí.

Naʻe sio hangatonu mai ʻeku fineʻeikí ki hoku matá peá ne akoʻi au ʻe hilifaki ʻe heʻeku tangataʻeikí hono ongo nimá ki hoku ʻulú ʻi ha ngaahi miniti siʻi ʻo fakamaʻu au ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻá ne talamai te ne foaki kiate au ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea kapau te u moʻui taau ai pē, faitotonu pea tauhi faivelenga ki he ngaahi fekaú, ʻe ʻiate au maʻu pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke Ne fakahinohino mo tataki au he kotoa ʻo ʻeku moʻuí. Neongo ne hoko e meʻá ni kiate au mo ʻeku fineʻeikí he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, ka kuo teʻeki ai ngalo ʻiate au ʻa e momeniti akoʻi mahuʻinga ko iá.

ʻI heʻetau hoko ko ha mātuʻá, ʻoku tau fakatokangaʻi nai ʻa e mālohi ʻo e ngaahi momeniti akoʻí ʻi he moʻui ʻa ʻetau fānaú? ʻOku tau fakatokangaʻi koā hono mafatukituki hotau fatongia ke tokoniʻi ke mahino pea mo moʻui ʻaki ʻe heʻetau fānaú ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí? ʻE tokoni ha fakavaʻe ʻo e tuí mo ha fakamoʻoni ke ʻikai ngata pē hano kātekina ʻe heʻetau fānaú ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí, ka ke nau toe maʻu kakato foki mo e ngaahi tāpuaki ʻa e Tamai Hēvaní.

Fakamaau Ho Fale ʻOʻoú

Ko e taumuʻa ʻo e ngāue ʻa e ʻEikí ke “fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá” (Mōsese 1:39). ʻE lava ʻa e mātuʻá ʻo tokoni ke fakahoko ʻa e ngāue maʻongoʻongá ni ʻaki haʻanau akoʻi ki heʻenau fānaú ʻa e “tokāteline ʻo e fakatomalá, tui kia Kalaisi ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí, pea mo e papitaisó mo e foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he hilifaki ʻo e nimá” (T&F 68:25).

ʻI ha fakahā ne fakafou mai ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ne valokiʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa Feletiliki G. Uiliamisi (1787–1842), ko ha mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻi he ʻikai ke ne akoʻi ʻene fānaú ʻo hangē ko ia naʻe totonu ke ne faí:

“Kuo ʻikai te ke akoʻi ʻa hoʻo fānaú ʻi he māmá mo e moʻoní, ʻo fakatatau ki he ngaahi fekaú; pea ʻoku kei maʻu ʻe he tokotaha angakoví na ʻa e mālohi kiate koe, pea ko e meʻa ʻeni ʻoku tupu ai hoʻo faingataʻaʻiá.

“Pea ko ʻeni ʻoku ou fai ha fekau kiate koe—kapau ʻokú ke fie maʻu ke fakahaofi koe, kuo pau ke ke fakamaau ho fale ʻoʻoú, he ʻoku lahi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke totonu ʻi ho falé” (T&F 93:42–43).

ʻOku tau maʻu koā ha loto-toʻa ke akoʻi ʻa e māmá mo e moʻoní ʻi hotau ʻapí? Pe ʻoku tau fekuki mo e ngaahi faingataʻáʻ i hotau ngaahi fāmilí he ʻoku tau taʻe-tokanga ki hotau ngaahi fatongiá? Ko e taimi te tau fakalaulauloto ai mo lotú, ʻe foaki mai kiate kitautolu ha ivi fakalaumālie mo ha fakahinohino ke tokoni ʻi heʻetau fakamaau hotau ngaahi fāmilí.

Ko ha Fale ʻo e Ako

ʻOku fakahinohinoʻi kitautolu ʻe he folofolá ke tau “fokotuʻu … ha fale ʻo e ako” (T&F 88:119). Tuku muʻa ke u fokotuʻu atu ha ngaahi founga ʻe lava ai ʻe kitautolu mātuʻá ʻo fakahoko hotau fatongia ki he ʻOtuá pea ki heʻetau fānaú.

ʻAi ke tukutaha e fakakaukau pea mo e loto ʻo e fānaú ki he Fakamoʻuí. Kuo pau ke fakatefito ʻa e tuí mo e fakamoʻoní ʻia Sīsū Kalaisi pea mo ʻEne feilaulau fakaleleí. ʻOku totonu ke tau fakahā ki heʻetau fānaú e ngaahi ongo ʻoku tau maʻu fekauʻaki mo e Fakamoʻuí pea vahevahe mo ha ngaahi potu-folofola pea mo ha ngaahi meʻa ne hoko kuó ne fakamālohia ʻetau fakamoʻoni kiate Iá. ʻOku totonu ke tau tokoni ke mahino kiate kinautolu hono mahuʻinga ʻo e Fakaleleí pea mo e founga ʻe lava ai ke hoko ko ha tāpuaki fakaʻaho ʻi heʻenau moʻuí.

Naʻe ʻilo ʻe ʻĪnosi ʻa Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí koeʻuhí ko ʻene “fanongo tuʻo lahi ki hono lea ʻaki [heʻene] tamaí ʻo kau ki he moʻui taʻengatá” (ʻĪnosi 1:3). “ ʻIo, kuo akonekina ʻa [e kau tau loto toʻá] ʻe heʻenau ngaahi faʻeé, kapau ʻe ʻikai te nau taʻe-tui, ʻe fakahaofi ʻa kinautolu ʻe he ʻOtuá” (ʻAlamā 56:47). ʻOku tau maʻu ha fakahinohino fakalaumālie mei he ngaahi lea ko ʻeni ʻa e kakai Nīfaí: “ ʻOku mau lea ʻia Kalaisi, ʻoku mau fiefia ʻia Kalaisi, ʻoku mau malanga ʻaki ʻa Kalaisi, ʻoku mau kikite ʻia Kalaisi, pea ʻoku mau tohi ʻo fakatatau mo ʻemau ngaahi kikité, ke ʻilo ʻe heʻemau fānaú ki he tupuʻanga ʻa ia te nau lava ke sio ki ai ke maʻu ai ha fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá” (2 Nīfai 25:26; ko e tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Taki pea akoʻi ʻi he faʻifaʻitakiʻanga. ʻI he ngaahi meʻa lahi, ʻoku leʻo lahi ange ʻetau ngaahi tōʻongá ʻi heʻetau leá. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi (1801–77): “ ʻOku totonu ke tau tā [maʻa ʻetau fānaú] ʻa e sīpinga ʻoku tau fie maʻu ke nau muimui ki aí. ʻOku tau ʻiloʻi nai ʻeni? Meʻa lahi moʻoni ko ʻetau faʻa sio ki he ngaahi mātuʻa ʻoku nau fie maʻu ʻenau kiʻi tamasiʻí pe ko ʻenau fānaú ke nau talangofua, ʻulungāanga lelei, lea lelei, fōtunga lelei, pea ke ʻai honau leʻó ke lelei pea mata fiefia lolotonga ko iá ʻoku nau fonu kinautolu ʻi he loto ʻitá pea mo e tafulú! Toki meʻa fehālaaki mo faikehe lahi moʻoni ia!”2 ʻE fakatokangaʻi ʻe heʻetau fānaú ʻa e faʻahinga fetōʻaki peheé ʻiate kitautolu pea mahalo te nau maʻu ai ha ʻuhinga ke fai ʻa e meʻa tatau.

Mahalo ʻe sai ke tau fai ʻa e faʻahinga fehuʻi hangē ko ʻení: ʻOku sio ʻetau fānaú ʻoku tau fakahoko totonu hotau ngaahi fatongia faka-Siasí, ʻo tau toutou ō ki he temipalé he taimi ʻoku lava aí, mo tau tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi he tokanga pea mo e ʻofa faka-Kalaisi? ʻOku tala nai heʻetau ngaahi tōʻongá kiate kinautolu ʻoku ʻikai ko ha kavenga hono moʻui ʻaki ʻo e ongoongoleleí ka ko ha meʻa fakafiefia? Tau fakapapauʻi muʻa ʻoku tokoniʻi heʻetau ngaahi sīpingá ʻa ʻetau fānaú ke mahino kiate kinautolu ʻa e ʻuhinga ke langa ha moʻui ʻa ha taha ʻi he fakavaʻe ʻo e tuí pea mo e fakamoʻoní.

Fokotuʻu ha ngaahi sīpinga ʻo e angatonú ʻi ʻapi. ʻOku fie maʻu ke tau fakaʻaongaʻi ʻa e faingamālie kotoa pē ke fakaafeʻi ai ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ki hotau ʻapí. Ko ha founga ʻe taha ke tau fakahoko ai ʻeni ko haʻatau fakahoko maʻu pē ʻa e “fanga kiʻi meʻa īkí”—ʻa e lotu fakafāmilí, ako folofola fakafāmilí, pea mo e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. Ko e taimi ʻoku tau ʻai ai ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení ke hoko ko ha konga ʻo ʻetau tōʻonga moʻuí, te nau hoko ko ha tokoni lahi ʻi hono fakatupulaki e fakamoʻoni ʻa ʻetau fānaú. Tau manatuʻi muʻa e folofola ʻa e ʻEikí naʻe fai mai ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “ ʻOua naʻá mo fiu ʻi he faileleí, he ʻokú mo ʻai ʻa e tuʻunga ʻo ha ngāue lahi. Pea ʻoku tupu mei he ngaahi meʻa īkí ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahi” (T&F 64:33).

Ko ha sīpinga mahuʻinga ʻe taha ke fokotuʻu ʻi he ʻapí ko hano moʻui ʻaki e ngaahi tuʻunga moʻui ʻa e ʻEikí fekauʻaki mo hono fakaʻaongaʻi ʻo e mītiá. ʻI he hake mai ʻa e maʻuʻanga fakamatalá ʻi he ʻatá, ʻoku toe lahi ange ai hono maʻu e ngaahi ʻata ʻoku taʻe-feʻungá, ka ʻoku toe lahi pē foki mo ʻetau maʻu ha ngaahi meʻa ʻoku fakaʻofoʻofa mo langakimoʻuí. Tau poupouʻi muʻa ʻetau fānaú ʻaki hano akonakiʻi pea ʻi he tā-sīpinga ke nau fekumi ki he meʻa ko ē ʻoku “māʻoniʻoni, fakaʻofoʻofa, pe ongoongolelei, pe feʻunga mo hono vīkivikiʻí” (Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:13).

Poupouʻi ʻa e lotú mo e ako folofola fakafoʻituitui ko ē ʻoku mahuʻingamālie. Ko e konga lahi ʻo e tupulaki e tui mo e fakamoʻoni ʻa ʻetau fānaú ʻoku fakafalala ki he ngaahi meʻa fakalotu fakatāutaha ʻoku nau faí. Te tau lava ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa ko ē te ne lava ʻo ʻai ʻa e lotú mo e ako folofolá ko ha meʻa ke nau anga ʻaki ʻi heʻenau moʻuí.

ʻE ola lelei ange ʻetau ʻai ke hoko ʻa e folofolá ko ha konga ʻo e moʻui ʻa ʻetau fānaú ʻo kapau ʻoku hoko ʻa e folofolá ko e konga ʻo ʻetau moʻuí. Pea ʻi heʻetau talanoa mo ʻetau fānaú, te tau lava ʻo fakakau ʻa e folofolá ʻi ha ngaahi tūkunga kehekehe. ʻE lava ke maʻu ha ngaahi momeniti ke akoʻi ʻi ha faʻahinga feituʻu pē, kehe pē ke tau mateuteu ke fakaʻaongaʻi ia.

Hangē ko ʻení, ʻe lava ke hoko ʻa e taimi maʻu meʻatokoní ko ha faingamālie lelei ke fevahevaheʻaki ai ʻe he mātuʻá mo e fānaú ʻenau ngaahi fakakaukaú mo ia ʻoku nau ongoʻí. Te tau lava ʻo ʻeke ai ki heʻetau fānaú pē ko e hā ne nau ako ʻi heʻenau ako folofolá. ʻOku ʻi ai haʻanau fehuʻi fekauʻaki mo e meʻa ne nau laú? Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi potufolofola ʻoku nau saiʻia taha aí? Te tau lava ʻo vahevahe mo kinautolu ha niʻihi ʻo e ngaahi potufolofola ʻoku tau manako taha aí pea mo tau fakamatala ange ʻa e ʻuhinga ʻoku nau mahuʻinga lahi ai kiate kitautolú. ʻOku totonu ke tau fakakau ʻi heʻetau talanoá ʻa e ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí pea tau poupouʻi ʻetau fānaú ke nau lau ʻa e ngaahi lea ko ʻení ʻo hangē ko ia ʻoku maʻu ʻi he ngaahi makasini ʻa e Siasí.

Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi meʻangāue kuo ʻoatu ʻe he Siasí ki he mātuʻá. ʻOku ʻiloʻi ʻe he taha tufunga lelei kotoa pē hono mahuʻinga ʻo e ngaahi meʻangāue leleí—te nau lava ʻo ʻai ha ngāue ngali lahi ke faingofua pē hono fakahokó. Kuo ʻosi ʻomi ʻe he Siasí ha ngaahi meʻangāue ʻaonga ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he mātuʻá ke tokoniʻi ʻenau fānaú ʻi hono langa ha fakavaʻe ʻo e tuí mo e fakamoʻoní.

Ko e taha ʻo ha sīpinga ki muí ni maí ko e tohi foʻou ko ia ʻo e Fatongia ki he ʻOtuá maʻá e kau talavoú. Ko e Fakalakalaka Fakatāutahá, ʻa ia ne toki fakaleleiʻí kimuí ni pē, ko ha meʻangāue fakaʻofoʻofa mo lelei ia ʻoku fakataumuʻa ki he kau finemuí. ʻE toe lelei lahi ange ʻa e ngaahi meʻa ʻe maʻu heʻetau toʻu tupú mei he Fatongia ki he ʻOtuá pea mo e Fakalakalaka Fakatāutahá, ʻo kapau ʻe kau atu mo poupouʻi kinautolu ʻe he mātuʻá ʻi heʻenau ngāué.

Hangē ko ʻení, ʻoku poupouʻi ʻe hono toe fakaleleiʻi ʻo e Fatongia ki he ʻOtuá mo e Fakalakalaka Fakatāutahá ʻa e toʻu tupú ke nau vahevahe mo e kau mēmipa honau fāmilí ʻenau ngaahi taumuʻá, ngaahi meʻa ʻoku nau fouá, pea mo e ngaahi ongo ʻoku nau maʻu ʻi heʻenau fokotuʻu ʻenau ngaahi palaní, mo ngāueʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau akó. Ngaahi mātuʻa, ko ha faingamālie maʻongoʻonga ʻeni ke fakahoko ai ha pōtalanoa mo hoʻomou fānaú ki he ongoongoleleí, ʻa ia te ne lava ke fakatupulaki ai homou vā fetuʻutaki mo kinautolú. Ko e tūkunga ʻo e faʻahinga pōtalanoa peheé ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke fakataimitēpileʻi; ko ha niʻihi ʻo e ngaahi faingamālie lelei taha ki hono fakamālohia hoʻomou fānaú ʻe lava pē ke hoko ia ʻi he lolotonga ha pōtalanoa noaʻia pē “he lolotonga haʻamo fononga.”3

Tuku ha taimi ke ke feangainga ai mo e Fatongia ki he ʻOtuá pea mo e Fakalakalaka Fakatāutaha ne toki fakaleleiʻí pea poupouʻi hoʻomou fānau tangatá mo e fānau fefiné ʻi heʻenau ngaahi taumuʻá. ʻI hoʻomou ngāue fakataha mo hoʻomou fānau tangatá mo e fānau fefiné pea vahevahe mo kinautolu e ngaahi meʻa ne mou fouá, toutou ʻeke kiate kinautolu pē ko e hā e meʻa kuo nau ako mo fouá. Kātaki ka mou fakaʻaongaʻi lelei ʻa e ongo meʻangāué ni ke fakamālohia ʻaki e fakavaʻe ʻo e tui mo e fakamoʻoni hoʻomou fānaú.

ʻOku ou ʻamanaki, ka taú ka muimui ʻi he ngaahi fokotuʻu ko ʻení, ʻe lava ʻe kitautolu mātuʻa ʻi he Siasí ʻo tokoniʻi ʻetau fānaú ke nau fokotuʻu ha fakavaʻe ʻo e tuí mo e fakamoʻoní ʻa ia te ne matuʻuaki ha faʻahinga matangi mālohi pē ʻoku tuʻunuku mai. ʻI hono fakahoko ʻení, te tau tupulaki fakalaumālie ai mo kitautolu pea fokotuʻu ha ongoʻi feʻofaʻaki mo ʻetau fānaú ʻe aʻu ki he taʻengatá. Kuo ʻosi tuku mai ʻe he ʻEikí ʻa e tukupā ke tau “ohi hake [ʻetau] fānaú ʻi he māmá mo e moʻoní” (T&F 93:40). ʻOfa ke tau tali ʻa e tukupaá ni ʻi he tui pea loto ʻaki ke fakahoko hotau fatongia ki he toʻu tangata kei tupu haké.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Liahona, ʻOkatopa 2004, 49; Ensign, Nov. 1995, 102.

  2. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Pilikihami ʻIongi (1997), 392–93.

  3. Ko Hono Fakahoko ʻa Hoku Fatongia ki he ʻOtuá: Maʻá e Kau Maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné (tohi tufa, 2010), 99.

Ngaahi taá ne fai ʻe John Luke, tukukehe ia ʻoku fakaʻilongaʻi atú

Faitaaʻi ʻe Ruth Schonwald

Paaki