2010
Maʻá e Tokotaha Kotoa Pē
ʻAokosi 2010


Maʻá e Tokotaha Kotoa Pē

ʻOku ʻilo ʻe he toʻu tupu ʻi he Siteiki Felengifeeti Siamané ʻa e founga ʻo e tuʻu fakatahá, pea mo e founga ʻo e tuʻu toko tahá kapau ʻe fie maʻu.

ʻI he tuʻu ʻa Sālote Poumeni ke fai ʻene fakamoʻoní ʻi he fakaʻosinga ʻo e konifelenisi ʻa e toʻu tupu ʻo e Siteiki Felengifeeti Siamané, naʻá ne fakamatala ki ha meʻa naʻe hoko ʻo lava ke fakafekauʻaki ʻe he tokolahi ʻo e toʻu tupu kehé ʻenau moʻuí ki ai.

Naʻá ne pehē, “Naʻe aleaʻi ʻe heʻeku kalasi paiolosií ʻa e ngaahi nunuʻa kovi ʻo e kava mālohí ki he sinó. Ne u fakatokangaʻi ʻoku kona ʻa e kava mālohí, kona ki he neavé, pea ʻoku inu pē ia ʻe he kakaí ko ʻenau pehē ʻoku fakafiefia. Naʻe ʻikai mahino ʻeni ki he kalasí peá u ʻoange leva ʻeku fakakaukau fekauʻaki mo iá, pea tupu ai ʻa e fehuʻi ki hono ʻuhingá. Naʻe fehuʻi mai ʻe ha tamasiʻi ʻe taha pe naʻe tatau ʻeku fakakaukaú mo e kau Māmongá’, peá u talaange leva, ‘Ko e Māmonga au.’ ʻI heʻeku ʻuluaki talaangé naʻe ʻikai ke ne tui ki ai, peá u pehē ko ha meʻa fakaoli moʻoni ia.”

Naʻe hokohoko atu pē ʻa e ngaahi fehuʻí, ʻo aʻu pē ki he holó hili ʻa e kalasí, pea ko e taimi ia naʻe ʻalu hake ai ha foʻi fakakaukau kia Sālote. “Ne u manatuʻi fakafokifā hake naʻe ʻiate au ʻa hono fakanounou ʻo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, peá u tufa takai ia ke lau ʻe he kakaí. ʻOku ou tui naʻe maʻu ʻe ha niʻihi ʻo kinautolu ha mahino ʻo kau kiate au taimi ko iá, pea mahalo ʻe ʻi ai hano ʻaonga ki ha taha ʻo kinautolu.”

Naʻe hangē ʻa e toʻu tupu kehe ʻi he Siteiki Felengifeeti Siamané ko Sāloté ʻo nau hanganaki fiefia maʻu pē ki he konifelenisi ʻa e toʻu tupú mo e ngaahi ʻekitivitī kehe ʻoku nau maʻu ai ʻa e ngaahi faingamālie ke vahevahe e ngaahi meʻa peheni ne nau aʻusiá. Ko e feituʻu ʻeni ʻoku lava ke nau fakataha mai ki ai, fiefia, mo fefakamālohiaʻaki fakalaumālie kinautolu, he ko e ngaahi taimi kehé, ʻe tuʻu toko taha ai pē hanau tokolahi.

Tuʻu Fakataha

ʻI he konifelenisi ʻa e toʻu tupú, ʻa ia naʻe fai ofi ki he Temipale Felengifeeti Siamané, naʻe fakahā ʻe he tokotaha kotoa pē ko e tumutumu ʻo e konifelenisí ʻa e tupulaki fakalaumālie naʻa nau maʻu ʻi hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí, ʻalu ki he temipalé, mo hono vahevahe ʻo e fakamoʻoní.

ʻOku ongoʻi ʻe Penisimani ʻUlika ʻa e fie maʻu ke tuʻu fakataha ʻa e toʻu tupú ʻi he founga ko ʻení. “Ko kimautolú ko e kolo, pea ʻoku mau tuʻu fakataha ʻi ha taimi ʻoku mātuʻaki kovi. ʻOku mau ō ki he akó, pea lahi mo e ngaahi meʻa ʻoku nau feʻauhi ke maʻu homau taimí mo ʻemau tokangá. ʻOku ʻi he feituʻu kotoa pē ʻa e mālohi ʻo e tēvoló. Ka ko homau paletuʻá ʻa e toʻu tupú. ʻOku mau tuʻu fakataha ko e toʻu tupu maʻá e ngāue ʻa e ʻEikí, pea kiate au, ko ha meʻa fakaʻofoʻofa moʻoni ia.”

ʻI he taimi ʻoku fakakaukau ai ʻa ʻAita ʻUlika ki hono ngaahi kaumeʻa ʻi he Siasí, ʻokú ne toe fakakaukau foki ki he temipalé. ʻOku ʻikai mamaʻo hono uōtí mei he temipalé, ko ia ʻoku nau fakahoko maʻu pē ai ʻa e papitaiso maʻá e kakai pekiá. “ ʻOku ou pehē ko e taimi ʻokú ke kumi ai hao ngaahi kaungāmeʻá, ʻoku fie maʻu ia ke ke fili ha ngaahi kaungāmeʻa moʻoni ʻoku nau toe hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga kiate koe. ʻOku mou ō mo homou ngaahi kaungāmeʻá ki he temipalé, pea ʻoku mou ʻausia fakataha ai ha ngaahi meʻa fakalaumālie.”

ʻOku pehē ʻe Maikolo Fitilā, “ ʻOku fakaʻofoʻofa maʻu pē hono fakahoko ʻo e papitaiso maʻá e kakai pekiá he ʻoku mou tokoni ai ki he kakai kotoa ko iá. ʻOku hoko maʻu pē ʻa e temipalé ko e tumutumu ʻo e konifelenisi ʻa e toʻu tupú he ʻoku fakataumuʻa ki ai ʻa e meʻa kotoa pē.”

Tuʻu Toko Taha

ʻOku toe fakalahi atu ʻaki ki he ngaahi fakamoʻoni ʻa e toʻu tupú ni ki he ongoongoleleí ʻa e mālohi ko ia ʻoku nau maʻu mei he tokotaha kotoa, pea ʻoku faʻa siviʻi fakaʻaho ia he taimi ʻe niʻihi ʻi ʻapi ako mo e ngaahi taimi kehe pē. Ko e meʻa ia kuo nau anga ki ai ke nau tuʻu hake ʻo taukaveʻi e ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e Siasí.

ʻOku pehē ʻe Sonatane Finikeli, “Ko au toko taha pē ʻi heʻeku kalasí ʻoku Siasí. Pea ko e taimi ní, ko e feituʻu kotoa pē te u ʻalu ki aí, ʻoku ui maʻu pē au “ko e Māmongá.” ʻOku ou talanoa kau ki ai mo fai ʻeku fakamoʻoní he kalasí, ʻi muʻa ʻi heʻeku kalasi ʻulungāanga faitotonu fakangāué ʻa ia ʻoku ʻikai ha taha ia ai ʻe tui ki ha faʻahinga ongoongolelei. Ko e meʻa ʻoku sai aí, he ko ʻene aʻu pē ki he taimi mālōloó, ʻoku haʻu e kakaí ʻo fai mai ha ngaahi fehuʻi, pea naʻe lava ke u fakahaaʻi moʻoni ai ʻa e fakamoʻoni ʻoku ou maʻú.”

ʻOku hoko he taimi ʻe niʻihi hono tauhi ʻo e ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e Siasí ko ha meʻa ke te tuēnoa ai. Naʻe faʻa tuʻu tokotaha pē ʻa Viniseni Niusamu ʻi hono tauhi ʻo e fono ʻo e angamaʻá. “ʻOku pehē ʻe hoku ngaahi kaungāmeʻa mei he akó ʻoku ngalikehe ʻeku kei angamaʻá, he ʻoku ʻikai ko ha konga ia ʻo ʻenau moʻuí, pea ʻoku kehe hono akoʻi ia kiate kinautolu ʻe heʻenau mātuʻá heʻenau kei īkí. ʻOku mātuʻaki ʻalu pē ha ngaahi faʻē ia ʻe niʻihi ʻo ʻave ʻenau fānau fefiné ki he toketaá ʻi honau taʻu 14 ke fai mai ha tohi ke maʻu mai ʻaki haʻanau meʻa fakavahavaha fanau.”

Ka ʻoku ʻiloʻi ʻe Viniseni ia ʻa e mālohi ʻoku maʻu mei hono tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí. “ʻOku ngaohi au ʻe heʻeku moʻui ʻaki e fono ʻo e angamaʻá ke u mālohi ange. ʻE lava pē ke ke tukulolo, ka ʻoku ʻikai hano ʻaonga, he kapau te ke fakavaivai ʻo fai e founga ʻa e kakai ʻi he māmaní, ta ko hoʻo muimui pē ʻaʻau ia he meʻa ʻoku fai ʻe he niʻihi kehé ʻo ʻikai te ke fakakaukau ki he meʻa ʻokú ke faí. ʻOku ou ʻilo ʻe lelei ange kapau te ke moʻui angamaʻa, he ka ʻikai ko hoʻo loto mamahi maʻu pē.”

ʻOku faʻa hoko hono taukaveʻi ʻo e ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e Siasí ko ha meʻa ke liliu ai ʻa kinautolu ʻoku fakafepakí ko ha niʻihi ke te kau mo ia. ʻI he kamata e ako ʻa Kalina Sikulutesí, naʻe fakamamahiʻi ia ʻe he fānau kehé mo tuku ia ki lalo. “Naʻe ʻikai lava ke nau tali ʻa e tui fakalotu naʻá ku kau ki aí, ʻeku ngaahi tuʻunga moʻuí, ʻa e ʻikai ke u ifi tapaká, ʻikai ke u inu kava mālohí. ʻI he kamataʻangá naʻe ʻikai ke sai kiate kinautolu, ka ko e meʻa mālié he naʻa nau tali ia hili ha taʻu ʻe fā, ko ia ne nau pehē ko ha meʻa lelei ʻeni pea nau poupouʻi moʻoni au mo fekau ʻe niʻihi kehé ke nau tukunoaʻi au.”

Ko e Fekumi ki he Mālohí

ʻE lava ke tau maʻu e mālohí ʻi ha ngaahi founga kehekehe. ʻOku maʻu e mālohi ʻo Penisimani Lamipekí ʻi he potufolofola ʻoku manako taha aí, 1 Nīfai 3:7. “ ʻOku ʻasi mai ai ʻa e loto vilitaki ʻa Nīfaí pea mo ʻene fie toʻa koeʻuhi ko e ongoongoleleí. ʻOkú ne tokoniʻi au ʻi he taimi ʻoku ou fie maʻu ai ʻa e mālohi ke talangofua ki he ngaahi fekaú mo toe matuʻuaki lelei ange ʻa e ngaahi fakatauelé. ʻOku ou ʻilo te u lava ʻo tauhi e fekau kotoa pē kapau te u loto moʻoni ki ai.”

Naʻe maʻu ʻe Sālote Poumeni ʻa e mālohí mei ha kaati tufa ʻo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ʻoku feʻunga ke faʻo holo ʻi ha kiʻi kato paʻangá: “Taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai te ke ʻilo pe ʻe fakamatalaʻi fēfē ha faʻahinga meʻa, ka ʻoku ʻi he kātí ha fakamatala kau ki he ngaahi tefito kotoa ʻoku feʻunga mo e toʻu tupú. Pea ʻoku ʻaonga lahi ia. Naʻá ku fakatokangaʻi ʻa hono mahuʻinga moʻoni ke u taukaveʻi maʻu pē ʻeku ngaahi tefitoʻi moʻoní, ʻo aʻu pē ki ha pehē ʻe he kakaí ʻoku ou faikehe pe ʻikai mahino kiate kinautolu, pea ʻoku tupu ai ʻeku toe mālohi ange.”

ʻOku poupouʻi ʻa ʻAita ʻUlika ʻe he mālohi ko ia ʻokú ne ongoʻi ʻi he konifelenisi ʻa e toʻu tupú pea ʻi he temipalé. “ ʻOku ou faʻa ongoʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOkú ke maʻu ʻa e Laumālié ʻi he konifelenisi ko ʻeni ʻa e toʻu tupú, pea ʻoku lava ke ke ongoʻi ia ʻi he temipalé. ʻOku ou fakamālō koeʻuhí ko Sīsū, pea te u fiefia ke toe fakataha mo Ia.”

Pea kia Kalina Sikulutesi, naʻe fakamālohia ia ʻe he tuʻu taʻeueʻiá mo e lotú. “Kuó u ʻilo he ʻikai pē lava ke ke foʻi neongo e lahi ʻo e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku nau takatakaiʻi koé.ʻOku fie maʻu ke ke tuʻu taʻeueʻia, pikitai ki he folofola ʻa e ʻOtuá ke ʻoua naʻá ke hinga. ʻOku pehē ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:126, ʻoku totonu ke tau lotu maʻu pē. ʻI he taimi ʻoku tau palopalemaʻia ai pe fie maʻu tokoní, te tau maʻu ha tali.”

Tatau ai pē pe ʻoku tuʻu fakataha pe tuʻu toko taha ʻa e toʻu tupu ʻo e Siteiki Felengifeeti Siamané, ʻoku nau kei maʻu ʻa e mālohi ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Pea ʻe fokotuʻu kinautolu ʻe he mālohi ko ʻení ʻi ha tuʻunga lelei ʻi he toenga ʻo ʻenau moʻuí.

Sālote: “Ne u manatuʻi fakafokifā hake naʻá ku maʻu e … Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, pea naʻá ku tufa takai ia ke lau ʻe he kakaí.”

Penisimani ʻIū.: “ ʻOku mau tuʻu fakataha ko e toʻu tupu maʻá e ngāue ʻa e ʻEikí, pea kiate au, ko ha meʻa fakaʻofoʻofa moʻoni ia.”

ʻAita: “ ʻOku ou pehē ko e taimi ʻokú ke fili ai ho ngaahi kaungāmeʻá, ʻe fie maʻu ke ke fili ha ngaahi kaungāmeʻa ʻoku nau toe hoko foki ko ha faʻifaʻitakiʻanga kiate koé. ʻOkú ke ʻalu mo ho ngaahi kaungāmeʻá ki he temipalé, pea ʻoku mou aʻusia fakataha ai ha ngaahi meʻa fakalaumālie.”

Maikolo: “ ʻOku hoko maʻu pē ʻa e temipalé ko e tumutumu ʻo e konifelenisi ʻa e toʻu tupú he ʻoku fakataumuʻa ʻa e meʻa kotoa pē ki ai.”

Sonatane: “Ko au tokotaha pē ʻi heʻeku kalasí ʻoku Siasí. Pea ko e taimi ní, ko e feituʻu kotoa pē te u ʻalu ki ai, ʻoku ui maʻu pē au ‘ko e Māmongá.’ Ne u maʻu ha faingamālie ke u fakamatalaʻi ia pea fai ʻeku fakamoʻoni ki he kalasí, ʻi muʻa ʻi heʻeku kalasi fekauʻaki mo e ngaahi tuʻunga fakangāue totonú, ʻa ia ʻoku ʻikai ha taha ia ai ʻe tui ki ha tui fakalotu.”

Viniseni: “ ʻOku pehē ʻe hoku ngaahi kaungāmeʻa mei he akó ʻoku ngali kehe ʻeku kei angamaʻá, he ʻoku ʻikai ko ha konga ia ʻo ʻenau moʻuí, pea ʻoku kehe hono akoʻi kiate kinautolu ʻe heʻenau mātuʻa heʻenau kei īkí.”

Kalina: “Kuó u ʻiloʻi he ʻikai lava ke ke foʻi neongo e lahi ʻo e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku nau takatakaiʻi koé.”

Ko ha vakai mei Falaitilisitoofi ʻi Siamane, ofi ki Felengifeeti.

Pasikole

Penisimani R.

Naʻe tokoni ʻa hono lau ʻa e ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí ʻi he Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:15–24 ki hono fakamatalaʻi ʻe Penisimani ʻa hono toe Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ki ha taha.

Faitā ʻa David A. Edwards

Ne u Mamata ki ha Maama, tā ʻe Jon McNaughton

Paaki