2010
Uouangatahá
ʻAokosi 2010


Talafungani ʻo e Ongoongoleleí

Uouangatahá

ʻĪmisi
President Marion G. Romney

Ko e taha ʻo e ngaahi tefitoʻi kaveinga ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ko e uouangatahá. ʻOku akoʻi ʻe he folofolá ʻoku totonu ke ʻi ai ʻa e tuʻunga tataú mo e fāitahá ʻi he kāingalotu ʻo e Siasí.

Te mou manatu ki he efiafi ʻo e ʻOhomohe Fakaʻosí, ʻa e fakataha ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne kau ʻAposetoló, peá Ne lotu ke nau taha pē mo Ia, ʻo hangē ko ʻEne taha mo e Tamaí. Naʻe ʻikai te ne lotua pē kinautolu, “ka ko kinautolu foki ʻe [totonu ke] tui kiate [Ia] ʻi heʻenau leá;

“Koeʻuhí ke taha pē ʻa kinautolu kotoa pē; ʻo hangē ʻokú ke ʻiate aú, ʻe Tamai, mo au ʻiate koé, koeʻuhi ke nau taha pē foki ʻiate kitaua: koeʻuhí ke tui ʻa māmani naʻá ke fekau au” (Sione 17:20–21).

Kuo hoko maʻu pē ʻa e uouangatahá, tahá, mo e tuʻunga tatau ʻi he kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Kalaisí ko e taumuʻá ia. Ke fakatātā ʻaki, ʻoku ou fie taki hoʻomou tokangá ki he lekooti ʻo ʻĪnoké, ʻa ʻene aʻusia mo hono kakaí ʻa e tuʻunga ʻo e uouangatahá lolotonga ko iá naʻe tau ʻa e toenga ʻo e māmaní.

“Pea naʻe ʻalu atu ʻa e malaʻia ki he kakai kotoa pē naʻe tauʻi ʻa e ʻOtuá;

“Pea mei he taimi ko iá ʻo fai atu naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi tau mo e lilingi toto ʻiate kinautolu; ka naʻe hāʻele mai ʻa e ʻEikí ʻo ʻafio ʻi hono kakaí, pea nau nofo ʻi he māʻoniʻoni.

“Naʻe ʻi he ngaahi puleʻangá kotoa pē ʻa e ilifia ki he ʻEikí, koeʻuhi naʻe fuʻu lahi fau ʻa e nāunau ʻo e ʻEikí, ʻa ia naʻe ʻi hono kakaí. Pea naʻe tāpuakiʻi ʻe he ʻEikí ʻa e fonuá. …

“Pea naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa hono kakaí ko Saione.” Ko e hā hono ʻuhingá? “Koeʻuhí he naʻa nau loto-taha pē mo fakakaukau taha, pea nau nofo ʻi he māʻoniʻoni; pea naʻe ʻikai ha kakai masiva ʻiate kinautolu” (Mōsese 7:15–18; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻa e tokāteline tatau pē ki Heʻene kau ākongá lolotonga ʻene ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní. Hili ʻEne Hāʻele Hake ki he langí, “naʻe fakapito ʻa kinautolu kotoa pē ʻaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo nau lea mālohi ʻaki ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá.

“Pea naʻe loto mo laumālie taha pē ʻa kinautolu kotoa pē naʻe tuí: pea naʻe ʻikai ha taha ʻe ui ʻene meʻa naʻá ne maʻú ko e meʻa ʻaʻana; ka naʻa nau meʻa taha pē” (Ngāue 4:31–32).

Hili e ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻui kuo toetuʻú ʻi he kakai Nīfaí, ne “fakaului ʻa e kakai kotoa pē ki he ʻEikí, ʻi he funga hono kotoa ʻo e fonuá, ʻa e kau Nīfaí mo e kau Leimaná fakatouʻosi, pea naʻe ʻikai ha ngaahi fekeʻikeʻi pe ngaahi fakakikihi ʻiate kinautolu, pea naʻe fefaitotonuʻaki ʻa e kakai kotoa pē ʻiate kinautolu.

“Pea naʻa nau meʻa taha ʻaki ʻenau ngaahi meʻa kotoa pē; ko ia naʻe ʻikai ha maʻu meʻa mo e masiva, pe pōpula mo e tauʻatāina, ka naʻe fakatauʻatāinaʻi ʻa kinautolu kotoa pē, ʻo nau ʻinasi ʻi he meʻa-foaki fakalangí” (4 Nīfai 1:2–3; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).

ʻI he ʻahó ni ko e Siasi ʻo Kalaisí ʻa kitautolu, pea ʻoku ʻamanaki mai ʻa e ʻEikí ke tau aʻusia ʻa e uouangataha tatau mo ʻení. Kuó Ne folofola mai kiate kitautolu: “Ke mou taha pē; pea kapau ʻoku ʻikai te mou taha, ʻoku ʻikai ʻaʻaku ʻa kimoutolu” (T&F 38:27).

ʻOku pehē ʻe ha kāingalotu ʻe niʻihi ʻe lava pē ke fenāpasi kakato ha taha mo e laumālie ʻo e ongoongoleleí, fiefia kakato ʻi heʻene kau ki he Siasí, pea ʻi he taimi tatau ʻoku ʻikai te ne fakaongoongo ki he kau taki ʻo e Siasí mo e faleʻi pea mo e fakahinohino ʻoku nau ʻomaí. ʻOku kehe ʻaupito e faʻahinga tuʻunga pehení ia, he ʻoku ʻikai fai ʻataʻatā pē hono tataki ʻo e Siasí ni mei he folofolá ka mei he toutou maʻu fakahā, pea ʻoku foaki ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi fakahā ki he Siasí ʻo fakafou mai ʻi Heʻene palōfita kuó Ne filí. Ko ia ai, ko kinautolu ʻoku nau pehē ʻoku nau tali ʻa e ongoongoleleí ka ʻi he taimi tatau pē ʻoku nau fakaangaʻi mo taʻefie muimui ʻi he faleʻi ʻa e palōfitá, ʻoku nau tuʻu kinautolu ʻi ha tuʻunga ʻoku ʻikai lava ke fakahaofi kinautolu mei ai. ʻOku tataki ʻe he faʻahinga laumālie ko iá ʻa e hē mei he moʻoní. ʻOku ʻikai ko ha meʻa foʻou ia. Naʻe hoko pē ia ʻi he kuonga ʻo Kalaisí mo e ngaahi ʻaho ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

ʻOku lelei ke manatuʻi ʻa e akonaki maʻongoʻonga naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ki he kakai Nīfaí kau ki he kaveingá ni ʻi he kamata ʻEne ngāue fakafaifekau ʻi honau lotolotongá. Naʻá Ne folofola:

“ ʻOua naʻa ʻi ai ha ngaahi fakakikihi ʻiate kimoutolu, ʻo hangē ko ia kuo hoko ʻi muʻá; pea ʻoua naʻa fai foki mo ha ngaahi fakakikihi ʻiate kimoutolu ʻi he ngaahi tefito ʻo ʻeku tokāteliné, ʻo hangē ko ia kuo hoko ʻi muʻá.

“He ko e moʻoni, ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ko ia ia ʻokú ne maʻu ʻa e laumālie ʻo e fakakikihí ʻoku ʻikai ʻaʻaku ia, ka ʻoku ʻo e tēvoló ia, ʻa ia ko e tamai ʻa e fakakikihí, pea ʻokú ne ueʻi hake ʻa e loto ʻo e kakaí ke fefakakikihiʻaki ʻi he ʻita, ʻiate kinautolu” (3 Nīfai 11:28–29).

ʻOku taha pē founga te tau uouangataha aí, pea ko e founga ko iá ko e fekumi ki he ʻEikí mo ʻEne māʻoniʻoní (vakai, 3 Nīfai 13:33). ʻOku tupu ʻa e uouangatahá mei he muimui ʻi he maama mei ʻolungá. ʻOku ʻikai tupu ia mei he ngaahi puputuʻu ʻi lalo ní. Lolotonga ʻoku fakafalala ʻa e tangatá ki honau potó pea ʻaʻeva ʻi honau hala ʻonautolú, he ʻikai lava ke nau moʻui uouangataha kae ʻikai kau ai e tataki ʻa e ʻEikí. Pea he ʻikai foki lava ke nau uouangataha ʻi haʻanau muimui ʻi ha kau tangata ʻoku ʻikai ueʻi ʻe he laumālié.

Ko e founga ki he uouangatahá ko ʻetau ako ke ʻilo e finangalo ʻo e ʻEikí pea fai ia. He ʻikai ke ʻi ai ha uouangataha mo ha melino ʻi he māmaní kae ʻoua kuo mahino ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení pea fai ki ai. ʻOku fakafalala pē ʻa e mālohi ʻo e Siasí ke fakahoko ha lelei ʻi he māmaní ʻi he lahi hono tauhi ʻe kitautolu kāingalotú ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení.

Ko e tefitoʻi ʻuhinga ʻoku hoko ai e ngaahi faingataʻa ʻi māmani he ʻaho ní ko e ʻikai fekumi ʻa e tangatá ke ʻiloʻi e finangalo ʻo e ʻEikí pea fai ki aí. Ka ʻoku nau fekumi kinautolu ke veteki ʻenau ngaahi palopalemá ʻaki honau poto pē ʻonautolú mo ʻenau foungá. Naʻe fakamahino ʻeni ʻe he ʻEikí ʻi he vahe ʻuluaki ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ʻa ia naʻá Ne fakahā ko e talateu ki he tohi ʻo ʻEne ngaahi fekaú, peá Ne fakaʻilongaʻi ia ko e taha ʻo e ngaahi fakatamaki naʻá Ne ʻafioʻi pē ki muʻa ʻe hoko ki he kakai ʻo e māmaní. Fanongo ki he ongo ʻo e talaki ko ʻení:

“Kuo nau liʻaki ʻeku ngaahi ouaú mo maumauʻi ʻeku fuakava taʻengatá;

“ ʻOku ʻikai te nau kumi ki he ʻEikí ke fokotuʻu ʻene māʻoniʻoní, ka ʻoku ʻaʻeva ʻa e tangata takitaha ʻi hono hala pē ʻoʻona” (T&F 1:15–16).

Ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoua ʻe falala ki he akonaki ʻa e tangatá pe falala ki he nima ʻo e kakanó (vakai, T&F 1:19) kae fekumi ki he ʻEikí ke fokotuʻu ʻEne māʻoniʻoní (vakai, T&F 1:16).

ʻE lava ke aʻusia ʻe kitautolu ʻo e Siasí ni ʻa e uouangataha mo e taha ʻa ia te tau maʻu ai ʻa e mālohi ʻo lahi ange ia ʻi ha toe meʻa kuo tau maʻu, ʻo kapau te tau maʻu ha mahino lahi ange ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí pea tau uouangataha ʻi heʻetau fakaʻuhingaʻi ʻo e ngaahi tuʻunga mo e ngaahi meʻa ʻoku lolotonga hoko ʻi he māmaní. ʻE lava ke tau fai ʻeni ʻi haʻatau ako e folofola ʻa e ʻEikí ʻi he faʻa lotu, kau ai mo ia ʻoku ʻomi kiate kitautolu ʻo fakafou mai ʻi he palōfita moʻuí.

Ko e founga ʻeni ke hoko ai e uouangatahá. Kapau te tau ako e folofola ʻa e ʻEikí ʻo hangē ko hono ʻomi ʻe he ngaahi folofola ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he Siasí pea mo e ngaahi fakahinohino ʻa e palōfita moʻuí pea ʻoua naʻa tau fakafefeka hotau lotó, ka tau loto fakatōkilalo pea fakatupulaki ha holi moʻoni ʻi hotau lotó ke mahino hono fakaʻaongaʻi kiate kitautolu ʻi he ngaahi tūkunga makehe ʻoku tau ʻi aí, hili iá pea kole ki he ʻEikí ʻi he tui, ʻo tui te tau maʻu ia (vakai, T&F 18:18), pea ʻi he taimi tatau ʻoku tau faivelenga ʻi hono tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí, ko e moʻoni ʻe fakaʻilo kiate kitautolu ʻa e hala ʻoku totonu ke tau muimui aí, pea ʻe lava ke tau tuʻu mālohi mo uouangataha ʻo fehangahangai mo māmani.

Ko e moʻoni ʻoku tau fie maʻu ʻa e uouangataha mo e mālohi ko ʻení ʻi he kuonga ko ʻeni ʻoku tau moʻui aí. ʻOku tau maʻu ha faingamālie lahi, ʻa e faingamālie ke tau tupulaki, ke maʻu ʻa e laumālie ʻo e ongoongoleleí ʻo hangē ko ia ne teʻeki ai ke tau maʻu ki muʻá. ʻE lava ke tau fai ʻeni ʻaki ʻetau fakatupulaki ʻiate kitautolu ʻa e uouangataha ko ia ʻoku fie maʻu ʻe he ngaahi fono ʻo e puleʻanga fakasilesitialé. …

ʻOku ou ʻilo pau, te tau lava ʻo fakahoko ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke tau faí ʻo kapau te tau uouangataha, he ʻoku tau fakahoko ʻa ʻEne ngāué.

Faitā ʻa Matthew Reier

Toʻohemá: faitāʻi ʻe Welden C. Andersen

Paaki