2010
Ngaahi Tāpuaki ʻo e Temipalé
ʻAokosi 2010


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Ngaahi Tāpuaki ʻo e Temipalé

ʻĪmisi
President Dieter F. Uchtdorf

ʻOku ou kei manatuʻi pē hono ʻave ʻe heʻeku ongomātuʻá homau fāmilí ki he Temipale Suisalani ne toki langá, ko e fuofua temipale ia ʻi ʻIulopé, ke mau hoko ko ha fāmili taʻengatá. Ne u taʻu 16 he taimi ko iá pea ko e siʻi taha ʻi ha fānau ʻe toko fā. Naʻa mau tūʻulutui fakataha ʻi he ʻōlitá ke sila kimautolu ʻi māmani ʻi he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, mo ha talaʻofa fakaʻofoʻofa ʻe lava ke silaʻi kimautolu ki he nofo taʻengatá. He ʻikai teitei ngalo e momeniti mātuʻaki makehe ko ʻení ʻiate au.

Ne u kei tamasiʻi pea naʻá ku ofo ʻi heʻemau fononga atu ʻi he ngaahi kauʻāfonuá ke silaʻi kimautolu ko ha fāmili. Kiate au ʻokú ne fakataipe mai e founga ʻoku aʻu atu ai ʻa e ngāue fakatemipalé ʻi he ngaahi kauʻāfonua ʻo māmaní, ke ʻoatu ʻa e ngaahi tāpuaki taʻengatá ki he kakai ʻo māmaní. Ko e moʻoni ʻoku langa e ngaahi temipale ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke ʻaonga ki māmani kātoa, ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻa e fonua, ʻulungāanga fakafonua, pe tuʻunga fakapolitikalé.

Ko e ngaahi temipalé ko ha ngaahi fakamoʻoni pau ia ʻe ikuna ʻa e leleí. Naʻe ʻi ai e lea ʻa Palesiteni Siaosi Q. Kēnoni (1827–1901), Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻo pehē, “Ko e foʻi maka fakavaʻe kotoa pē ʻoku fakatoka ki ha Temipale, pea ko e Temipale kotoa pē kuo kakato hono langá … ʻokú ne fakasiʻisiʻi ange ʻe ia ʻa e mālohi ʻo Sētane ʻi he māmaní, pea fakalahi ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá mo e Anga faka-ʻOtuá.”1

Neongo ʻoku fakatupulaki ʻe he temipale takitaha ʻa e mālohi ʻo e angamāʻoniʻoní ʻi he māmaní, ka ko hono moʻoní, ʻoku maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga tahá ʻe kinautolu ʻoku ʻalu ki he temipalé. ʻOku tau maʻu ʻi ai ha toe maama mo e ʻilo lahi ange mo fai ha ngaahi fuakava molumalu, pea ka tau muimui ki ai, ʻe tokoni ia ke tau ʻaʻeva ʻi he hala ʻo e ʻulungāanga fakaākongá. Ko hono fakanounoú, ʻoku akoʻi kitautolu ʻe he temipalé ʻo kau ki he taumuʻa toputapu ʻo e moʻuí mo tokoni ke tau maʻu ha fakahinohino fakatuʻasino mo fakalaumālie.

Ka ʻoku ʻikai ke tau ʻalu ki he temipalé maʻatautolu pē. Ko e taimi kotoa pē ʻoku tau hū ai ki he ngaahi fale toputapú ni, ʻoku tau fakahoko ha fatongia ʻi he ngāue toputapu mo e huhuʻi ʻi he fai fakamoʻuí ʻa ia ʻoku lava ke fakahoko ki he fānau kotoa ʻa e ʻOtuá tupu mei he Fakalelei ʻa e ʻAlo Tofu pē Taha ʻo e Tamaí naʻe Fakatupú. Ko ha ngāue taʻesiokita mo māʻoniʻoni ʻeni pea ʻoku lava ke kau atu ʻa kitautolu kakai moʻuí ki he ngāue nāunauʻiá ʻo tau hoko ai ko e kau fai fakamoʻui ʻi he Moʻunga ʻo Saioné.

Ko kimoutolu ʻoku ʻikai lava ʻo hū ki he temipalé he taimí ni ʻi ha faʻahinga ʻuhingá, ʻoku ou fakalotolahiʻi kimoutolu ke mou fai ʻa ia kotoa pē te mou lavá ke maʻu haʻamou lekomeni temipale ʻoku lolotonga ʻaonga. Ko e lekomeni temipalé ko ha fakaʻilonga ia ʻo e tui faivelenga mo e loto-vilitaki ke tauhi ki he ʻEikí. Ko ha fakaʻilonga ia ʻo ʻetau ʻofa ki he ʻEikí, ʻo hangē ko e akonaki ʻa Sīsuú, “Ko ia ʻokú ne maʻu ʻeku ngaahi fekaú, ʻo fai ki aí, ko ia ia ʻoku ʻofa kiate aú; pea ko ia ʻoku ʻofa kiate aú, ʻe ʻofa ʻa ʻeku Tamaí kiate ia, pea te u ʻofa mo au kiate ia, pea te u fakahā au kiate ia” (Sione 14:21).

Lolotonga ʻa e hokohoko atu hono teuteuʻi ʻo e māmaní ʻe he ngaahi fale toputapu kuo fakatapui ki he ʻEikí, ʻoku ou lotua ke tau fai hotau fatongiá ʻi hono ʻomi ʻa hēvani ke toe ofi ange ki māmani ʻaki ʻetau moʻui taau ke maʻu haʻatau lekomeni temipale pea tau fakaʻaongaʻi ia. ʻI heʻetau fai ʻení, ko e moʻoni ʻe ʻikai ngata pē ʻene tupulaki ʻa e anga-māʻoniʻoní ʻi heʻetau moʻuí mo hotau ngaahi ʻapí ka ʻi hotau ngaahi koló foki pea ʻi māmani kātoa.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. George Q. Cannon, ʻi he “The Logan Temple,” Millennial Star, Nōv. 12, 1877, 743.

Toʻohemá: ngaahi tā ʻo e Temipale PEENI SUISALANÍ FAITAAʻI ʻE CHRIS MILLS, Temipale Hongo Kongo Siainá faitāʻi ʻe Craig Dimond, Temipale Koupeniheikeni Tenimaʻaké faitāʻi ʻe Craig Dimond, mo e Temipale ʻAkalā Kaná faitāʻi ʻe Matthew Reier; toʻomataʻú: faitaaʻi ʻe J. Scott Knudsen, naʻe fokotuʻutuʻu e ʻū taá ʻe Craig Dimond mo Charles W. Carter

Paaki