2010
Ngaahi Fehuʻi mo e Talí
ʻAokosi 2010


Ngaahi Fehuʻi mo e Talí

“ ʻE anga fēfē haʻaku tali ʻo kapau ʻoku manukia au koeʻuhí ko ʻeku kau ki he Siasí mo ʻeku feinga ke tauhi maʻu ʻeku ngaahi tuʻunga moʻuí?”

Koeʻuhí ko e Maama ʻo Kalaisí, ʻoku ʻiloʻi ai ʻe he fānau ʻa e ʻOtuá ʻa e meʻa ʻoku tonu mo halá, kae meʻapango ʻoku fili ʻa e niʻihi ke ʻoua ʻe tokanga ki he ʻilo ko iá ʻo nau manukiʻi ʻa kinautolu ʻoku feinga ke fili ki he totonú. Feinga ke vahevahe hoʻo fakamoʻoní mo e kakai peheé ʻi he taimi kotoa pē te ke lava aí pea fakamatalaʻi ange ʻa e ngaahi tāpuaki kuó ke maʻu mei hono moʻui ʻaki ʻo e ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e ongoongoleleí.

ʻE hanga ʻe hoʻo founga tali ʻo e manukí ʻo uesia e anga ʻo e vakai mai ʻa e niʻihi kehé kiate koe mo e Siasí. ʻOua naʻá ke teitei fakakikihi pe tali ʻaki ʻa e ʻitá mo e anga taʻeʻofá. Taimi ʻe niʻihi ʻoku fie maʻu pē ke ʻoua te ke fakatokangaʻi e lea ʻa e kakai kehé pea muimui ʻi he akonaki ʻa e Fakamoʻuí ke ʻofa mo lotua kinautolu (vakai, 3 Nīfai 12:44). Manatuʻi ʻoku fie maʻu “ke ke ʻi he kakai tuí ko e fakaʻilonga, ʻi he lea, mo e ʻulungāanga, mo e ʻofa, mo e faianga, mo e tui” (1 Tīmote 4:12).

Fakaʻosí, ʻoua naʻá ke mā ʻi hoʻo fakamoʻoni ki he ongoongoleleí (vakai, Loma 1:16). ʻE hoko hoʻo tā sīpinga taʻeueʻiá ko ha fakamoʻoni mālohi ki hono moʻoni ʻo e ongoongoleleí kiate kinautolu ʻoku mou feohí. ʻE lava foki ʻe hoʻo taukaveʻi e ngaahi meʻa ʻokú ke tui ki aí ʻi ha founga ʻofa mo paú ʻo fakamālohia ʻa kinautolu ʻoku ʻikai te nau lototoʻa ke fai ʻa e meʻa totonú.

Fakamatalaʻi e Ngaahi Meʻa ʻOkú Ke Tui Ki Aí

Naʻe ʻi ai e taimi he kuohilí ne u kau ai ʻi ha timi pasiketipolo naʻa nau faʻa vaʻinga he ngaahi ʻaho Tokonakí. Ka ʻi he taimi naʻa mau vaʻinga Sāpate aí, naʻe ʻikai te u ʻalu, pea naʻe fakakata ʻaki ʻeni ʻe he timí. ʻI heʻenau ʻeke mai pe ko e hā naʻe ʻikai te u vaʻinga Sāpate aí, ne u taliange, “Ko e mēmipa au ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, pea ʻoku akoʻi au ke tauhi e Sāpaté ke toputapu pea ʻoua ʻe fai ha sipoti. ʻOku ou muimui ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí he ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku fie maʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e lelei tahá maʻatautolu.” Hili pē iá, naʻe fakaʻapaʻapaʻi ʻe hoku kaungāvaʻingá ʻa e ngaahi meʻa naʻá ku tui ki aí pea tuku hono fakakata ʻaki aú.

Nikolasi B., taʻu 19, Kotoupa, ʻĀsenitina

Lotua Kinautolu

ʻE lava pē ke fakalotosiʻi hono manukiʻi ʻe he niʻihi kehé ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ke tui ki aí. Ka ʻoku ou feinga ke manatuʻi ʻoku ʻikai maʻu ʻe kinautolu ʻoku manukí ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí. Ko ia ʻoku ou lotu ai ke liliu ʻe he Tamai Hēvaní honau lotó mo tokoni ke mahino kiate kinautolu ʻa hono mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí. ʻOku ou ʻilo kapau te u moʻui ʻaki ha moʻui ʻoku lelei mo hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga, ʻe lava ʻe heʻeku tā sīpingá ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau liliu.

ʻItaopongo O., taʻu 20, Livasi, Naisīlia

ʻOua Naʻá Ke Mā

Kapau ʻe manumanukiʻi koe ʻe ha taha ʻi hoʻo kau ki he Siasí, talaange pē ʻoku ʻi ai hoʻo fakamoʻoni ki he Siasí pea ʻokú ke saiʻia he ʻalu ki he lotú. Talaange ʻokú ke ongoʻi ʻoku ofi atu hoʻo Tamai Hēvaní. ʻOua naʻá ke mā pe manavahē ke lea ʻaki e meʻa totonú!

Lola A., taʻu 12, Hese, Siamane

Lea ʻOfa

Ne u lau e fakamatala ʻa ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo kau ki he loto-toʻa faka-Kalisitiané mo e ʻikai totonu ke tau tali ʻita kiate kinautolu ʻoku fakafepaki ki he Siasí kae ʻi he loto ʻofa.1 Kapau te tau fakahā ʻoku tau tokanga ange, ʻe tuku leva e fai taʻeʻofa mai ʻa e kakai tokolahi kiate kitautolú. ʻOku totonu ke ke fakaʻapaʻapaʻi mo ʻofa maʻu pē ki he kakaí he ʻe hoko atu mo e meʻa tatau kiate koe. Ka talaatu ʻe he kakaí ke ke fai ha meʻa ʻoku fehangahangai mo hoʻo ngaahi tuʻunga moʻuí, anga mokomoko pē pea ʻikai ange peá ke talaange, “Ko e mēmipa au ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní pea ʻoku ʻikai te u tui ʻoku lelei ke fai ia.” ʻE lava pē ke ke fokotuʻu ange ha ʻekitivitī foʻou ʻoku ʻikai fepaki mo hoʻo ngaahi tuʻunga moʻuí.

Lūkasi H., taʻu 15, ʻAlesona, ʻAmelika

Hoko ko ha Kaungāmeʻa Lelei

ʻUluakí, te u fakakaukau ki he tā sīpinga ʻa e ʻEikí. ʻI he taimi naʻá Ne foaki ai ʻEne moʻuí maʻakú, naʻe ʻikai Haʻane fehālaaki pe ʻuhinga ke mamahi ai. Uá, te u fakakaukau ki he tā sīpinga ʻa Siosefa Sāmitá, ʻa ia naʻá ne ʻiloʻi e founga ke mālohi mo lototoʻa aí, ko ia ko e ʻahó ni ʻoku ou laukau ʻaki ʻeku kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Tolú, ʻe kei hokohoko atu pē ʻeku tauhi e ngaahi tefitoʻi moʻoní ʻaki ʻeku angaʻofa mo tokoni. Te u fakahā ʻeku ʻofa kiate kinautolú ʻaki ʻeku hoko ko ha kaungāmeʻa mo e faʻifaʻitakiʻanga lelei taha ʻe lava ke nau maʻú. Te u fakahā ange kiate kinautolu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻe lava ke ʻomi kiate kinautolu ʻe he talangofua ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. He ko e fānau kotoa pē kitautolu ʻa ha Tamai ʻofa mo ʻaloʻofa ʻe taha.

ʻĀkositī R., taʻu 15, Tahiti, Falanisē ʻi Polinisiá

Tuku Ke Ulo Hoʻomou Māmá

ʻOku totonu ke tau manatuʻi ʻa e ʻuhinga pea mo e tokotaha ʻoku makatuʻunga ai ʻa e ngaahi tuʻunga moʻuí. Kapau te tau manatuʻi maʻu pē ʻa e sīpinga ʻa e Fakamoʻui, te tau mateuteu ke matuʻuaki ʻa e ngaahi meʻa peheé ʻi he angavaivai, ʻo ʻikai ʻi he loto fekeʻikeʻi, pea ʻikai ke mā ʻi he tuʻunga moʻui kuo tau fili ke moʻui ʻakí. ʻI heʻetau fai iá, ʻoku tau fakaulo atu ai ʻetau māmá ki he kakaí, pea te nau mamata leva ki heʻetau ngaahi ngāue leleí ʻo fakalāngilangiʻi ai ʻa ʻetau Tamai ʻa ia ʻoku ʻi he langí (vakai, Mātiu 5:16).

Lela M., taʻu 21, Palaipa, Palāsila

Fai Hoʻo Fakamoʻoní

Naʻe ʻi ai ha talavou ʻi he ʻunivēsiti naʻá ku ako aí naʻá ne fakatangaʻi au ko ʻeku kau ki he Siasí. Naʻá ne loto maʻu pē ke ma fakakikihi, ka naʻá ku feinga ke fakamamaʻo meiate ia. Pea ʻi he ʻaho ʻe taha ne u fai ai ʻeku fakamoʻoní kiate ia, pea tuku ai pē ʻene fakatangaʻi aú. ʻOku totonu ke tau tuʻu mālohi maʻu pē mo manatuʻi e founga naʻe maʻu ai ʻetau ngaahi fakamoʻoní. ʻOku totonu ke tali ʻaki hano mapuleʻi kitautolu koeʻuhí ke ʻiate kitautolu maʻu pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo fakamālohia kitautolu, tatau ai pē pe ko e hā e lau pe fakakaukau ʻa e niʻihi kehé. ʻOku totonu ke tau lotua ʻa e kakai ko iá ke nau lava ʻo tali ʻa Sīsū Kalaisi ʻi ha ʻaho.

Pēseka E., taʻu 21, Valapalaiso, Silei

Talanoa mo e Ngaahi Kaungāmeʻa ʻi he Siasí

ʻOku ou ʻilo ʻoku tokoni lahi hono lau hoku tāpuaki fakapēteliaké. ʻOku mahino lelei ange ai kiate au pe ko hai au, hoku ngaahi vaivaí, mo hoku ngaahi mālohingá ke u lava ʻo tali lelei ange ʻa e ngaahi ʻahiʻahi hangē ko ʻení. ʻOku toko ua pē hoku ongo kaungāmeʻa ofi ʻi he Siasí, ka ʻoku ou talanoa maʻu pē kiate kinaua ʻo kau ki he ngaahi founga ke matuʻuaki ʻaki e ngaahi ʻahiʻahí. ʻOku ou tui ʻe tokoni ʻaupito ʻeni kiate koe. Ko e founga ʻe taha ke fai ki he palopalema ko ʻení ko hano fakahā pē ʻa e angaʻofá pea hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻi he meʻa kotoa pē ʻokú te faí. He ʻikai te ke teitei lava ʻe koe ʻo fakamālohiʻi e kakaí ke liliu ʻenau fakakaukaú, kae mahalo ko e founga lelei taha pē ke fakahaaʻi ʻaki kiate kinautolu hono mahuʻinga ʻo e Siasí kiate koé ko hoʻo angalelei mo fakatuotuai ki he ʻitá.

Viliami L., taʻu 17, Nevata, ʻAmelikaA

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Robert D. Hales, “Lototoʻa Faka-Kalaisí: Ko e Fie Maʻu Kae Hoko ko ha Ākongá” Liahona, Nōvema 2008, 72; “That Is Christian Courage,” New Era, July 2009, 2.

Paaki