2010
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:38
ʻAokosi 2010


ʻOtu Lea ki he ʻOtu Lea

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:38

ʻOku totonu ke tau tokanga ki he ngaahi folofola kotoa ʻa e ʻEikí ʻoku fakafou mai ʻi Heʻene kau palōfitá.

“ ʻIlonga ha meʻa kuó u lea ʻaki ʻe au ko e ʻEikí, kuó u lea ʻaki ia, pea ʻoku ʻikai te u tuli tonuhia; pea neongo ʻe mole atu ʻa e ngaahi langí mo e māmaní, ka ʻe ʻikai mole atu ʻa ʻeku leá, ka ʻe fakamoʻoniʻi hono kotoa, neongo pē ko e fai ia ʻi hoku leʻo pē ʻoʻokú pe ʻi he leʻo ʻo ʻeku kau tamaioʻeikí, ʻoku tatau ai pē.”

Ko e meʻa kuó u lea ʻaki ʻe au ko e ʻEikí

Ko ha ngaahi meʻa ʻeni ʻe niʻihi ʻoku akoʻi mai ʻe he folofolá kiate kitautolu ʻo kau ki he fakahā mei he ʻOtuá:

  • ʻOku moʻui ʻa e tangatá ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku haʻu mei he fofonga ʻo e ʻEikí (vakai, Teutalōnome 8:3; Mātiu 4:4; T&F 98:11).

  • “ ʻO ka ʻikai ʻi ai ha kikite, ʻoku malaʻia ʻa e kakaí” (Lea Fakatātā 29:18).

  • He ʻikai fai ʻe he ʻEikí ha meʻa taʻe te ne fakahā ʻEne ngaahi meʻa fufuú ki he kau palōfitá (vakai, ʻĀmosi 3:7).

  • ʻE foaki ʻe he ʻOtuá ki he fānau ʻa e tangatá ʻa e ʻotu lea ki he ʻotu lea, akonaki ki he akonaki (vakai, 2 Nīfai 28:30; T&F 98:12).

  • ʻIlonga ha meʻa ʻe lea ʻaki ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá ʻi hono ueʻi ʻa kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe hoko ia ko e folofola ʻa e ʻEikí (vakai, T&F 68:4).

ʻE ʻikai mole atu ʻa ʻeku leá

ʻOku ʻikai fakahoko maʻu pē ʻa e ngaahi kikite mo e ngaahi tāpuaki ʻoku lea ʻaki ʻe he kau palōfita ʻa e ʻEikí ʻi he taimi pe founga ʻoku ʻamanaki atu ki ai e kakaí. Fakakaukau angé ki ha ngaahi fakatātā ʻo ha ngaahi kikite pe tāpuaki naʻe fakahoko ʻi he taimi pe ha founga naʻe taʻeʻamanekina, pea hiki ʻi hoʻo tohinoá ʻa e founga ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi hoʻo moʻuí.

ʻI hoku leʻo pē ʻoʻokú pe ʻi he leʻo ʻo ʻeku kau tamaioʻeikí

ʻĪmisi
Elder M. Russell Ballard

“ ʻE hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ko ha meʻa maʻongoʻonga ia ke maʻu ha palōfita ʻa e ʻOtuá ʻi hotau lotolotongá. ʻOku maʻongoʻonga mo fakaʻofoʻofa ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻu ʻi heʻetau fakafanongo ki he folofola ʻa e ʻEikí ʻoku fakafou mai ʻiate iá. …ʻI he taimi ʻoku tau fanongo ai ki he naʻinaʻi ʻa e ʻEikí ʻoku fakafou mai ʻi he Palesiteni ʻo e Siasí, ʻoku totonu ke fakalotolahi mo taimi tonu ʻetau talí. Kuo hā ʻi he hisitōliá ʻoku ʻi ai ha maluʻanga, nonga, tuʻumālie mo ha fiefia ʻi he tali ki he naʻinaʻi ʻa e palōfitá ʻo tatau mo Nīfai he kuonga muʻá: ‘Te u ʻalu ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí’ (1 Nīfai 3:7).”

ʻEletā M. Russell Ballard ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Ke Mou Tali ʻEne Leá,” Liahona, Siulai, 2001, 80.

ʻOku ʻikai te u tuli tonuhia

ʻĪmisi
President Gordon B. Hinckley

“ ʻI he taimi ʻoku manuki ai e kau fakaangá, ʻi he taimi ʻoku taukae ai ʻa e ngaahi filí, ʻi he taimi ʻoku fakasiʻia ai ʻe he kau talatalakehé ʻa e ngāué ni, ʻoku haʻu ai ki hoku ʻatamaí ʻa e folofola fakaofo ko ʻeni ʻa e ʻOtua Māfimafí. ʻOku ʻikai tuli tonuhia ʻa e ʻEikí ʻi he meʻa kuó Ne folofola ʻaki pe fakahokó. ʻE tauhi ʻa e talaʻofa kotoa pē, ʻe fakahoko ʻa e kikite kotoa pē.”

Palesiteni Gordon B. Hinckley (1910–2008), “The Order and Will of God,” Tambuli, Aug. 1989, 3.

Paaki