2010
Ko e Meʻaifi Hoane Falanisē ʻa Hoku Tuongaʻané
ʻAokosi 2010


Ko e Meʻaifi Hoane Falanisē ʻa Hoku Tuongaʻané

Senitī Lotateila Keini, Mīsuli, ʻAmelika

Ne u tupu hake pē ʻo fanongo ki he ako ifi ʻa hoku tuongaʻane lahí ʻi heʻene meʻaifi hoane Falaniseé (French horn). Naʻe ongo atu mei homau falé ʻa ʻene meʻaifí ʻi he ʻaho ki he ʻaho, pea mo e taʻu ki he taʻu. Naʻe lava foki ke u fanongo mamaʻo ki ai ʻi heʻeku lue ki ʻapi mei he ʻapiako lautohi siʻí.

Kapau naʻe lea mai ha taha, ne pau pē ʻeku fakakikihiʻi ko e tokotaha ifi meʻaifi hoane Falanisē lelei tahá ʻa hoku tuongaʻané. Ka ne u faʻa mā he taimi ʻe niʻihi ʻi heʻene faʻa ifi maʻu peé, pea ne tuʻo taha ʻeku kole ange ki heʻeku faʻeé ke ne taʻofi muʻa. Ne aʻu ki heʻemau ō ʻo ʻeveʻeva mālōloó, naʻá ne ʻave ai pē ʻene meʻaifi hoane Falaniseé!

Hili ha ngaahi taʻu lahi mei ai ne ma ō mo hoku tuongaʻané ki he feʻauhi mūsika ʻi he feituʻu fakatokelau ʻo Kalefōniá ʻi ha ʻunivēsiti naʻe teʻeki ai ke u sio ai ki muʻa. Lolotonga ʻema ʻi aí, naʻe māʻolunga taha e kulupu hiva mei hoku ʻapiakó, pea kuo pau ke mau fai ha hiva fakaʻosi he konga ki mui ʻo e ʻaho ko iá. Naʻe fakahinohino mai e feituʻu mo e taimi ke mau fetaulaki ki aí, pea mau mātuku leva. Ne ʻikai fuoloa kuó u tuʻu tokotaha pē ʻi he loto ʻapiakó ʻo sio he ngaahi fale māʻolungá. Naʻe ʻikai te u sio ki ha taha naʻá ku ʻiloʻi, ka ne u manatuʻi e meʻa ne talamai ʻe heʻeku faʻeé ke fai ʻo kapau ʻe ʻi ai ha taimi te u hē ai: “Nofo maʻu he feituʻu ʻokú ke ʻi aí.”

Ne u nofo ai ka naʻá ku fuʻu mā ke kole ha fakahinohino; pea naʻe ʻikai foki ke u ʻilo ʻe au e feituʻu naʻe ʻai ke u ʻalu ki aí. Naʻe ʻikai te u manatuʻi ha meʻa ʻe taha naʻe talamai kau ki he feituʻu mo e taimi ke mau fetaulaki aí. Ka ne haʻu fakafokifā ha fakakaukau ke u kole tokoni ki he Tamai Hēvaní. Naʻe teʻeki ai ke u kau ki he Siasí he taimi ko iá, ka ne u maʻulotu maʻu pē mo hoku ngaahi kaungāmeʻa Siasí pea naʻe akoʻi au ʻoku tali ʻe he Tamai Hēvaní e ngaahi lotú.

Ko ia ne u tuʻu pē ai ʻo lotulotu fakalongolongo ʻi hoku lotó. Teʻeki ke u ʻēmení ne u fanongo ki ha meʻa. Ne u fanongo ki ha ongo mei he mamaʻó kuó u maheni mo ia—ko ha ongo kuó u fanongo ai he konga lahi ʻo ʻeku moʻuí. ʻI he kamata ke u lue atu ki he feituʻu naʻe haʻu mei ai e ongó, naʻe fakaʻau ke leʻolahi ange. Ko e meʻaifi hoane Falanisē nai ʻeni ʻa hoku tuongaʻané? Ne u tui fakapapau ko ia.

Ka ne kamata ke ifi mai mo ha ngaahi hoane Falanisē kehe ia. Ne u kiʻi tuʻu. Meʻa ní ne u pehē te u lava pē ʻo tala mei ai ʻa e meʻaifi hoane hoku tuongaʻané? Ka ko e taimi kotoa pē ne u veiveiua ai, kuó u fanongo ki heʻene hoané ʻo hangē ʻokú ne ui mai aú. ʻI heʻeku hū atu ki he fale ʻe tahá, kaka he sitepú ʻo toe ofi ange ki he fasi naʻe ifí, naʻá ku manavasiʻi. Ne kula hoku matá ʻi heʻeku fakakaukau atu ki haʻaku fakaava hake ʻa e matapā hala ʻo sio ki ha taha naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi. ʻI heʻeku aʻu ki he fungavaka tolú, ne u toe fakafanongo, fili e meʻa ke u faí, ʻai ʻeku fuʻu mānava, peá u fakaava hake e matapaá. Ne ʻi ai hoku tuongaʻané!

ʻOku foaki mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa Hono Laumālié ke akoʻi kitautolu, fakamoʻoni kiate kitautolu, maluʻi kitautolu, pea tataki kitautolu ki he feituʻu malu ʻi he taimi ʻoku tau ongoʻi tuēnoa mo liʻekina aí. ʻOku tau ako ke ʻilo Hono leʻó ʻi heʻetau faʻa fanongo ki ai mo fakaʻau ke toe maheni ange mo iá ʻo lava pē ke tau ʻiloʻi ia ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi leʻo kehekeke te ne taki kitautolu ke tau heé.

ʻOku ʻikai totonu ke tau maaʻi Hono leʻó pe momou ke muimui ai. Kapau te tau kole tokoni ki he Tamai Hēvaní pea tau fakafanongo pea mateuteu ke talangofua, ʻoku ou ʻilo te tau fanongo kiate Ia.

Paaki