2010
Ko Hono Fetongi ʻAki ʻEku Manavaheé ʻa e ʻOfá
ʻAokosi 2010


Ko Hono Fetongi ʻAki ʻEku Manavaheé ʻa e ʻOfá

ʻEsilī Sionisoni ʻEvanisoni, ʻIutā, ʻAmelika

Ne u sio ki heʻene heka he pasí he ʻaho kotoa pē ʻi heʻeku foki ki ʻapi mei he ʻunivēsití. Naʻá ne tui maʻu pē ʻa e falani ngatōtō tatau, sū tenisi kuo motuʻa, mo ha foʻi malimali. Pea naʻá ne tangutu toko taha maʻu pē. Ka ko ha pāsese makehe ia he naʻá ne faingataʻaʻia fakaeʻatamai.

Naʻe ueʻi au ʻe he Laumālié ʻi he ʻaho kotoa pē ke u fakalea kiate ia. Ka naʻe hanga ʻe heʻeku loto hīkisiá ʻo taʻofi au ʻi he ʻaho takitaha. Naʻá ku manavahē naʻa sio mai ha taha ʻoku ou feohi mo ha taha naʻe kehe. He naʻe fie maʻu foki ke u tauhi hoku ongoongó.

ʻI he hoʻatā momoko ʻe taha, naʻe ongo mālohi mai ai ʻa e Laumālié pea naʻá ku kiʻi lotolahi ange, ko ia ne u heka hake he pasí, sio atu ʻokú ne tangutu ʻi hono nofoʻanga angamahení, peá u nofo hifo ʻi hono tafaʻakí—naʻe ʻikai pē ke u fuʻu nofo ofi ki ai naʻa ʻiloange kuo liliu ʻeku fakakaukaú. ʻI he ofi mai ki he feituʻu ke u hopo aí, naʻá ku kuikui, fai ʻeku kiʻi lotu fakalongolongo, peá u tafoki atu ki ai.

Ne u pehē ange ʻi ha leʻo naʻe taʻepau kae fakakaumeʻa, “Mālō e lelei. Ko ʻEsilī au.”

ʻI heʻene malimali maí, ne mole atu he taimi pē ko iá ʻa ʻeku manavaheé mo e loto hīkisiá.

Naʻá ne tali fiefia mai, “Ko Leni au.”

Naʻe kamata ʻe he ngaahi lea siʻi ko ʻení ha vā fetuʻutaki mālohi.

Ne u toe tangutu ofi pē kia Leni he ʻaho hono hokó, ka naʻe faingofua ange ʻeni—ko ha ongo kaungāmeʻa kimaua. ʻI heʻeku tangutu hifó, naʻá ne toʻo hake mei heʻene kato āfeí ha kiʻi kaati ki he ʻAho Valenitainé naʻá ne ngaohi. Naʻe fakatuʻasila ʻo pehē “Ki he taʻahine fakaʻofoʻofa ʻoku ou sio ki ai he pasí ʻi he ʻaho kotoa pē.”

Ne fuoloa e ʻosi ʻa e ʻAho Valenitainé ia, ka naʻe ngaohi ʻe Leni ʻa e kaati makehe ko ʻení maʻaku pea naʻá ne tatali ki ha faingamālie ke foaki mai ai kiate aú. Naʻe ʻikai te u lava ke taʻofi e tafe hoku loʻimatá ʻi hoku kouʻahé. Naʻá ku fakamālō ʻi he ʻikai fiu e Laumālié ʻiate aú kae faifai pea tuku ʻeku loto hīkisiá kau ikunaʻi ʻeku manavahē ke talanoa kia Lení.

Ko e taimi ní ʻoku haʻu ʻo mau maʻu meʻatokoni he Sāpaté he uike kotoa pea kuó ne hangē pē ha mēmipa ʻo hoku fāmilí. ʻOku tokoniʻi au ʻe Leni ʻi he ʻaho kotoa pē ke u manatuʻi e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei hono fakangaloʻi ʻo e loto hīkisiá pea maʻu ʻa e lototoʻa ke fai ʻa ia ʻoku totonú. ʻI heʻeku sio ki ai ʻi he ʻaho kotoa peé, ʻokú ne fakamanatu mai kiate au ʻa e 1 Sione 4:18: “ ʻOku ʻikai ha manavahē ʻi he ʻofá; ka ʻoku tekeʻi atu ʻa e manavaheé ʻe he ʻofa haohaoá.”

Ne u pehē ange ʻi ha leʻo naʻe taʻepau kae fakakaumeʻa, “Mālō e lelei. Ko ʻEsilī au.”

Paaki