2020
Ko Hono Tānaki Fakataha ʻo ʻIsilelí ʻoku Moʻoni
Fēpueli 2020


Pōpoaki mei he Kau Taki Fakaʻēliá

Ko Hono Tānaki Fakataha ʻo ʻIsilelí ʻoku Moʻoni

ʻOku tau ako mei he Tefitoʻi Tui hono 10, ʻoku moʻoni hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí. Te tau fehuʻi leva kiate kitautolu, ko e hā ʻetau tokoni ki he fakahā ko ʻeni mei he ʻEikí? Pea, ʻe anga fēfē ʻetau ʻomi ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá kiate Iá ke nau aʻusia ʻa e fiefia ʻoku ʻomi ʻe he ongoongoleleí?

Te tau lava ke foaki ha ngaahi faingamālie ki hotau ngaahi kaungāmeʻá mo hotau ngaahi ʻofaʻangá ke nau aʻusia ʻa e ngaahi fiefia liliu moʻui mo e ngaahi tāpuaki taʻengatá ʻi he taimi ʻoku tau vahevahe ai mo kinautolu ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Hangē ko ia ko hono uiuiʻi ʻa Mōsese ʻe he ʻOtuá ʻi he kuonga muʻá ke tānaki fakataha ʻa ʻIsilelí1, ʻoku takiekina kitautolu he ngaahi ʻahó ni ʻe hotau palōfitá, Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, ʻa ia kuo uiuiʻi ke fakahaofi ʻa e ʻIsileli ʻo e ngaahi ʻahó ni mei he nofo pōpula fakalaumālié pea taki atu ʻa kitautolu ki he hakeakiʻí.

ʻE lava fēfē ke tau hoko ko e kau ngāue longomoʻui ʻi he ngāue ko ia ki hono tānaki fakataha ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veili ʻi hotau kuongá?

ʻOku lauafe ʻa e kakai kuo teʻeki ke nau fanongo ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻE lava pē ke lōmekina kitautolu ʻi heʻetau fakakaukau ki hono lahi ʻo e ngāue kuo tuku mai ke fakamafola ʻa e ongoongoleleí ki he kotoa ʻo e māmaní.

ʻI he tohi ʻa Sēkope 5:72, ʻoku tau ako ai neongo ʻa e lahi ʻo e ngāué, ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻEiki ʻo e Ngoue Vainé, pea he ʻikai ke Ne tuku kitautolu ke tau ngāue ʻiate kitautolu pē. Kuo ʻosi tuku mai pē hotau ngaahi feituʻu takitaha ʻoku malava ai ke tau tākiekina pea fai ai ʻetau ngaahi ngāué. ʻI heʻetau tokoni ʻi he ʻofa ki hotau ngaahi fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá, ngāue fakaetauhi mo tokoni ʻi hotau ngaahi fatongiá mo hotau ngaahi tukui koló, kau atu ki he ngaahi ouau fakatemipalé, pea mo vahevahe ʻa e moʻoni ʻo e fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí, ʻoku tau ngāue fakataautaha-fakataha mo e Fakamoʻuí, ʻi he ngāue maʻongoʻonga ʻo e tānakí.

Ko e ngāue fakafāmili kuo tukufakaholo mai ʻo laui toʻutangata ʻi homau fāmilí ko hono tauhi ʻa e fanga honé ʻa ia ʻoku maʻu mei ai ʻa e huhuʻa honé. Ko hono fakahoko lelei ʻa e ngāué ni ke ola lelei, ʻoku pau ke ʻi ai ʻa e ngāue ʻa e mēmipa kotoa homau fāmilí ke fakahoko. Ko e lahi ʻo e ngaahi ngāue ko ʻeni ʻoku ngali siʻisiʻi pe ʻikai fuʻu loko mahuʻinga, ka kuo fokotuʻutuʻu ʻa kinautolu ke feʻunga mo e talēniti mo e pōtoʻi ngāue ʻa e tokotaha takitaha. Ko e fānau iiki taha ʻi he fāmilí ʻoku nau fatongia ʻaki hono tāpuni ʻo e paipa ukamea lahí ʻi he fonu ʻa e ngaahi koniteina honé. ʻOku nau polepole ʻi he kiʻi fatongia ʻo ʻenau ngāué, pea ʻoku nau fuʻu saiʻia ʻi hono fakamahuʻingaʻi ʻa e meʻa ʻoku nau malavá.

Hangē ko e longaʻi fānau faivelenga ko ʻení, ko e tukupā kotoa pē ʻo hotau taimí, iví pea mahuʻinga tahá-ʻa e anga ʻetau ongo fekauʻaki mo e natula hotau fatongiá, ʻoku fuʻu mahuʻinga ia ki hono ikuna ʻo ha tānaki ola lelei ʻo ha ngaahi maʻuʻanga tokoni melie mo pelepelengesi.

Ko ha toe founga faingofua kae mālohi ʻe taha ke tau hoko ai ko e kau ngāue longomoʻui ʻi he tānakí ko ʻetau ʻaukai mo lotu fakafoʻituitui fekauʻaki mo ʻetau ngaahi feingá. ʻOku tau ako ʻia ʻAlamā 6:6, naʻe “. . . fekau ki he fānau ʻa e ʻOtuá ke nau faʻa fakataha, mo fakataha ʻi he ʻaukai mo e lotu lahi koeʻuhi ko e lelei ʻa e laumālie ʻo kinautolu naʻe ʻikai ke ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá.”

ʻI heʻetau lotu mo aʻusia ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ʻaukai fakafoʻituitui mo fakafāmilí, te tau lava ʻo kole ke tataki ʻa kitautolu kiate kinautolu kuo teʻeki ke nau maʻu ʻa e ongoongoleleí. Ko e lotu kotoa pē ʻoku ʻohaké te nau fakatahataha ko ha fuʻu fakahāhā fakalukufua ʻo e tui ʻe aʻu atu ʻa e ongoongoleleí ki he puleʻanga kotoa pē pea ko e mana ʻo e tānakí ʻe kei hokohoko atu pē.

ʻOku ou fakaafeʻi atu ʻa kimoutolu ke mou fai ha ngaahi tukupā fakafoʻituitui ke hoko ko ha kau ngāue longomoʻui ʻi hono tānaki ʻo ʻIsilelí ʻi ha ngaahi founga iiki mo maʻamaʻa ʻi he feituʻu ʻoku ʻi ai ho ivi tākiekiná. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni, “Ka ʻi ai ha faʻahinga taimi ʻokú ke fai ai ha faʻahinga meʻa ʻoku tokoni ki ha faʻahinga taha pē ʻi he ongo tafaʻaki ʻo e veilí . . . ko [ʻetau] tokoni ia ki hono tānaki ʻo ʻIsileli.”2

ʻOku fie maʻu lahi ange koe ʻe he ʻEikí he taimí ni ʻo lahi ange ia ʻi ha toe taimi kimuʻa ke hoko ko ha meʻangāue ʻi hono toʻukupú. ‘Oku ‘i ai hotau tufakanga ke tokoni ki he mana ko ʻení. . . .”3

ʻI heʻetau maʻu ʻa e tui ki he ʻEiki ʻo e Ngoue Vainé pea ngāue ʻosikiavelengá, ko ʻetau ngaahi tokoni iiki kae fakahoko maʻu peé, te nau fakatupu ke hoko ʻa e mana ʻo e tānaki ʻo e fānau ʻa e ʻEiki ki he potu malu ʻo Saioné.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻEkesōtosi 3:10–17.

  2. Russell M. Nelson, “ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí,” Fakataha Lotu Fakamāmanilahi mo e Toʻu Tupú, 3 ʻo Sune 2018.

  3. Neil L. Andersen, “Ko ha Mana”, Konifelenisi Lahi ʻEpeleli 2013; Liahona, Mē 2013.

Paaki