2022
Ko ha Momeniti Toputapu
Sepitema 2022


PŌPOAKI MEI HE KAU TAKI FAKAʻĒLIÁ

Ko ha Momeniti Toputapu

Lolotonga ʻeku hoko ko ha pīsope ʻi he ngaahi taʻu lahi kuohilí, ne u mamata tonu ai ʻi hono ʻiloʻi ʻe ha kulupu toʻu tupu ʻa honau mahuʻingá mo e taumuʻa fakalangí. Naʻa nau ako “Ko e lotu māʻoniʻoni mo e taʻehano mele ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua ko e Tamaí, ko ʻeni ia, Ke ʻaʻahi ki he ngaahi tamai maté mo e kau fefine kuo mate honau ʻunohó, ʻi heʻenau mamahí.”

Fakafou ʻi he ngaahi ʻaʻahi fakaetauhí, naʻe maheni e toʻu tupu ko ʻení mo Sisitā ʻOfa Katilā. Ko ha fefine toulekeleka angalelei ia ne hōloa hono tuʻunga moʻui leleí pea nofo toko taha ʻi ha kiʻi fale taulani. Tupu mei he lahi ʻa ʻene ngaahi fiemaʻú, ne maʻu ai ʻe he kau talavoú ha faingamālie fakaʻofoʻofa ke ʻilo ai kinautolu fakafou ʻi hono tokoniʻi iá. Naʻe kau ʻi he ngaahi ʻekitivitī lahi ʻa hono olo e luvá, fakamaʻa hono kiʻi fale taulaní, mo fepōtalanoaʻaki mo ia ʻi he loki ʻi muʻá. ʻI he fakalau ʻa e taimí, ne fokotuʻu ʻe he kau talavoú ni ha vā fetuʻutaki tuʻuloa mo Sisitā Katilā. Naʻá ne toʻoa honau lotó.

Pea ʻi he ʻaho ʻe taha, naʻá ne maʻu ai ha ongoongo fakaʻohovale. Naʻe ʻilo ai naʻe maʻu ia ʻi he kanisaá pea naʻe toe siʻi pē hono taimi ke moʻui aí. Naʻe fakamamahi ʻa e meʻá ni! Ne fakaʻau ke kovi ange hono tūkungá ʻi ha ngaahi lau uike pē, pea naʻe ʻikai lava ke ne ʻalu hokohoko ki he houalotu sākalamēnití. Ne hoko e kau talavoú ni ko ha halanga fakahaofi moʻui fakalaumālie kia ʻOfa ʻi heʻenau ʻaʻahi ki hono ʻapí mo fakahoko e ouau ʻo e sākalamēnití kiate iá. Naʻá ne saiʻia ʻi hono taimi mo kinautolú pea tautautefito ki he faingamālie ke fakafoʻou ai ʻene ngaahi fuakavá.

ʻI he hōloa vave ange hono tūkungá, naʻá ne hiki ki ha kolo ofi mai pē pea ki ha senitā tokoni ʻa ia naʻá ne maʻu ai e tokoni naʻá ne fie maʻú pea ne fakataha ai ha kiʻi kulupu tokosiʻi he uike takitaha ki he sākalamēnití. ʻI ha ʻaho ʻe taha naʻá ku maʻu ai ha telefoni mei he senitaá. Naʻe kole mai ʻe ha tokotaha ngāue pe te u lava ʻo ʻoange ʻa e kau taulaʻeikí, pe ʻi he ngaahi lea ʻa Sisitā Katilaá “ʻa e tamaiki tangatá,” ke ʻaʻahi ange mo fakahoko e sākalamēnití. Naʻá ku talaange ki he tokotaha ngāué ne mau lāngilangiʻia ʻi he faingamālié.

Naʻá ku fakahā ki he kau taulaʻeikí ʻi he ʻaho Sāpaté, ʻa e kole ʻa Sisitā Katilaá. Naʻa nau tali e fakaafé ʻo ʻikai toe momou.

Hili ʻemau ngaahi fakatahaʻanga he Sāpaté, ne mau fononga leva ki he senitaá. Lolotonga ʻemau fonongá, ne talanoa e kau talavoú fekauʻaki mo e ngaahi sipoti ne toki hoko kimui ní, ko ʻenau sivi ʻoku ʻamanaki fakahokó, pea lahi tahá fekauʻaki mo e kau finemui naʻa nau fie ʻave ki he hulohula fakaako hono hokó. Ko ha talanoa fakatamaiki angamaheni ia.

ʻI heʻemau aʻu atu ki he senitaá, ne fakafeʻiloaki mai ʻa e tokotaha tauhi ʻo Sisitā Katilaá ʻi he matapaá. Naʻá ne loʻimataʻia mo pehē mai, “Pīsope Netalesi, ʻoku fakaʻau ke toe vaivai ange ʻa ʻOfa. ʻOkú ne toutou pongia pea ʻoku ou manavasiʻi naʻa hiki ia!” Naʻá ne hoko atu ʻo pehē, “Ko hono lotó ke ne maʻu e sākalamēnití.”

Naʻá ne vakai leva ki he kau talavou ne tuʻu ʻi hoku tuʻá. Naʻa nau sote hina mo hēkesi—ko e kau talavou moʻui taau ʻo e ʻOtuá, ʻoku nau maʻu ʻa Hono lakanga fakataulaʻeikí mo fakaʻapaʻapaʻi e lakanga fakataulaʻeiki ko iá. Naʻa nau fai e ngāue ʻa e ʻEikí. Naʻe loʻimataʻia ʻa e tokotaha ngāué ni ʻi heʻene pehē mai, “ʻOku mou hangē mai pē ha kau ʻāngeló!” Naʻá ne taki leva kimautolu ki he loki ʻo ʻOfá.

Naʻe tuʻu ʻa ʻOfa ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki. Naʻá ne tokoto maʻu pē ʻi hono mohengá. Ne u tūʻulutui hifo ʻi hono veʻe mohengá, puke hono nimá mo pehē ange, “Sisitā Katilā, ko au Pīsope Netalesi; ʻoku ou ʻi heni mo e kōlomu ʻo e kau taulaʻeikí. Kuo mau omi ke fakahoko e sākalamēnití.” Naʻá ne malimali hake pē mo kamo mai hono ʻulú.

Naʻe tūʻulutui takatakai e kau taulaʻeikí ʻi hono veʻe mohengá. Naʻe tuku ha kiʻi meʻi mā ʻi ha kiʻi sosa. Naʻe tāpuakiʻi ia, pea mono fakalelei ia ki hono ngutú. Ne mau toe tūʻulutui hifo. Naʻe tāpuakiʻi leva ha ipu vai sākalamēniti ʻe taha, pea naʻe fakainu fakalelei ia ʻaki ha kiʻi meʻi vai.

Ko ha momeniti toputapu ʻeni. ʻI heʻemau fakaʻosi ʻa e ouaú, naʻe malimali ʻa Sisitā Katilā mo fanafana leʻo vaivai mai, “Mālō.”

Ne u sio takai he lokí ki he kau talavou leleí ni. Naʻe ʻikai ke nau fuʻu kehekehe mei he ngaahi foha ʻo Hilamaní. ʻOku fakamatalaʻi lelei taha kinautolu ʻe he ngaahi lea ʻa ʻĪsaiá, ko hono moʻoní ne nau “puna hake ʻaki ʻa e kapakau ʻo hangē ko e fanga ʻīkalé.” Naʻa nau fakahoko moʻoni e ngāue ʻa e ʻEikí.

Ne mau mavahe kotoa mei he senitā ko iá kuo liliu kimautolu. Ne mau kau ki ha meʻa toputapu ne hoko. Naʻe fuakava fakaʻosi ʻa Sisitā Katilā mo e ʻOtuá lolotonga ʻene moʻui fakamatelié, te ne manatu maʻu ai pē kiate Ia. ʻI hono fai iá, ne fakaava ai e ngaahi langí, pea naʻe toe tāpuekina ia ke maʻu ʻEne talaʻofa ko ia ke maʻu maʻu ai pē ʻa Hono Laumālié—ʻi he mahamahaki pea aʻu pē ki he maté.

Naʻe lōngonoa ʻemau fononga foki ki ʻapí. Ne faifai pea naʻe toki lea hake ha talavou ʻo pehē, “Naʻe fakaʻofoʻofa moʻoni ia.” Naʻa mau foki ki ʻapi mo ha mahino ne fakafoʻou, ki he ʻuhinga moʻoni ko ia ke toʻo kiate kitautolu e huafa ʻo e Fakamoʻuí.

Naʻe mālōlō ʻa Sisistā Katilā ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai—naʻá ne faivelenga mo kei tauhi moʻoni ʻa ʻene ngaahi fuakavá.

ʻOku ʻi ai nai ha ofo ko e ongo potufolofola ʻoku lahi taha hono lau ʻi he Siasí talu mei hono Fakafoki mai ʻi he 1830, ʻo e lotu sākalamēnití?

ʻI he māmani faingataʻa ko ʻeni ʻoku faingofua ai e hoko mai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau takihalaʻi kitautolú, ʻoua muʻa naʻa ngalo ʻiate kitautolu ʻa e ngaahi meʻa iiki mo faingofua ʻokú ne ʻomi ʻa e mālohí, mafaí, mo e moʻui taʻengatá. Tau fakafoʻou muʻa ʻetau ngaahi fuakavá ʻi he uike takitaha ʻi heʻetau maʻu ʻEne sākalamēnití. ʻI heʻetau fai iá, te tau maʻu ai ʻa e nongá, pea te Ne tāpuekina kitautolu he taimí ni pea taʻengata.

Paaki