2022
Talanoa ʻo Nikí
Sepitema 2022


NGAAHI PEESI FAKALOTOFONUÁ

Talanoa ʻo Nikí

Tuí, fāmilí mo e mateuteu ki he ngaahi faingataʻá.

Naʻe tūʻuta ʻa Niki ʻEsitivesi ʻi ʻAtelaite ʻAositelēlia mei he ʻOtu Filipainí ʻi Sepitema ʻo e 2019.

Hili ha ngaahi uike siʻi ʻene tūʻuta aí naʻe ʻi ai ha ʻaho naʻá ne mātuʻaki faingataʻaʻia ai ʻi he lea fakafonuá pea taʻelata, mo ʻene fanongo ki ha leʻo ʻoku pehē, “ʻOku ou saiʻia ho tataá.”

ʻI heʻene tafoki haké naʻá ne sio ki ha ongo faifekau mei he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻokú na malimali ange kiate ia. Naʻe sio ʻa Niki ki hona piné peá ne ʻiloʻi ko e ongo faifekau kinaua koeʻuhí naʻe kau hono kaungāmeʻa lelei ʻi heʻene tupu hake ʻi Filipainí ki he Siasí.

Naʻe ngāue ʻa e ongo faifekaú ʻi he kolo ʻAtelaité he taimi ko iá pea koeʻuhí naʻe ʻikai ke nau mamaʻo mei he feituʻu ne lotu ki ai e koló, naʻá na kole ange kia Niki pe ʻe fie ʻalu ʻo sio ki he feituʻu ʻoku nau lotu ai ʻi he Sāpaté.

Naʻe loto-lelei ʻa Niki ki ai he naʻe ʻikai ke ʻi ai haʻane palani pea naʻá ne fie maʻu ke fakalatalataʻi ia.

Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa naʻá ne fuofua fakatokangaʻi ʻi heʻenau aʻu ki aí ko ha tā valivali ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí, ʻa ia ʻoku hā ai e ʻaʻahi ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí kia Siosefa Sāmita ʻi he 1820. ʻI heʻene sio ki he tā valivalí, naʻe haʻu ki heʻene fakakaukaú e ngaahi lea, “Ko Hoku ʻAlo ʻOfaʻangá ʻEni, Fanongo kiate Ia.”

Naʻe pehē ʻe Niki naʻá ne ongoʻi he momeniti ko iá “naʻe teuteuʻi ia ʻe he meʻa kotoa pē naʻá ne foua ʻi [heʻene] moʻuí ke kau ki he Siasí.”

Naʻe manatuʻi ʻe Niki ʻene sio ki he tā valivali ko iá ʻi he ʻapi ʻa hono kaungāmeʻá pea fehuʻi pe ko e hā naʻe ʻasi ai ʻa Sīsū he tā ko iá. Naʻe fakamatalaʻi ange ʻe he faʻē hono kaungāmeʻá ʻa e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí ko ia ʻi he toe sio ʻa Niki ki he tā valivali ko iá, naʻá ne manatuʻi e fakamatala ʻa e faʻē hono kaungāmeʻá pea mo e ngaahi lea “Ko hoku ʻAlo ʻOfaʻangá ʻeni, fanongo kiate Ia.”

Naʻe pehē ʻe Niki naʻá ne ongoʻi makehe ʻi he mōmeniti ko iá, ʻa ia naʻá ne ʻilo kimui ange ko e folofola ange ia ʻa e Laumālié kiate iá.

Naʻe talanoa ʻa Niki mo e ongo faifekaú pea naʻe papitaiso ia ʻi Nōvema 2019, ko e māhina ia ʻe tolu hili ʻene tūʻuta ʻi ʻAositelēliá.

Taimi nounou pē hili e kau ʻa Niki ki he Siasí naʻá ne mamata ʻi he Konifelenisi Lahí pea naʻe ueʻi ia ʻe ha lea ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ko e “Te Tau Siviʻi ʻA Kinautolu,” ke ne tokanga ange ki he meʻa ne lea ʻaki ʻe he ʻaposetolo ʻa e ʻEikí.

Naʻe tohoakiʻi e tokanga ʻa Nikí ʻi he konga ko ia fekauʻaki mo e tānakiʻanga meʻakaí. Hili e konifelenisí naʻe ueʻi ia ke fetuʻutaki ki hono fāmilí ki Filipaini ʻo vahevahe mo kinautolu e meʻa naʻá ne akó. Naʻe ʻikai kau hono fāmilí ki he Siasí pea naʻe ʻikai ke nau fiefia ʻi he taimi naʻe fie kau ai ʻa Niki ki he Siasí. Ko hono moʻoní, naʻa nau loto-mamahi ʻaupito ʻo nau loto ke ne foki ange ki Filipaini.

Ka neongo ia, naʻe pehē ʻe Niki naʻe mahuʻingaʻia ʻene tamaí “ko ha tangata moʻui fakamaau ʻaupito ia” mo faifeinga ke mateuteu, ʻi he vahevahe ʻa hono ʻofefiné.

Naʻe pehē ʻe Niki te ne fehuʻi ange maʻu pē ʻi heʻenau ngaahi fepōtalanoaʻaki telefoni kimuʻá pe “ʻOku fēfē ho kato ʻtokoníʼ?”, “ʻOku feʻunga pē ho maká?” mo ha ngaahi fehuʻi pehē.

Ko ia naʻe mahuʻingaʻia ʻaupito e tamai ʻa Nikí ʻi he meʻa naʻá ne vahevahe mo hono fāmilí.

Naʻe pehē ʻe Niki naʻá ne ngāue leva ʻo kamata fakatau mai e ngaahi meʻa ne nau talanoa ki aí pea mo ia ne hiki ʻi ha laʻipepa tauhiʻanga meʻakai ʻa e Siasí naʻá ne vahevahe mo iá.

Hili nai ha uike ʻe tolu mei ai naʻe tō ha ngaahi afā lahi ʻi honau feituʻú. Naʻe ʻikai lava e kakai ʻi honau koló ʻo mavahe mei honau ngaahi ʻapí he ʻaho nai ʻe fā pea naʻe motuhia mo e ngaahi laine telefoní.

Naʻe hohaʻa ʻaupito ʻa Niki ki heʻene ongomātuʻá mo hono tokouá lolotonga e taimi ko ʻení peá ne tailiili ʻaupito ʻi he ʻikai ke ne lava ʻo fetuʻutaki mo kinautolú. Naʻe uesia lahi ia ʻi he ʻikai ke ne ʻiloʻi pe naʻa nau moʻui mo malú.

Ne faifai pea lava ʻa Niki ʻo fetuʻutaki mo hono fāmilí pea naʻá ne fiemālie lahi ʻi heʻene ʻilo ne nau malu kotoá.

Naʻe ongoʻi loto-fakatōkilalo foki ʻa Niki peá ne tangi ʻi heʻene fanongo naʻe tokanga hono fāmilí ki heʻene lea fekauʻaki mo e tānakiʻanga meʻakaí pea ʻoku nofo ʻene tamaí mo e faʻeé ʻi ha faama, pea naʻe ʻikai ngata pē ʻi he maʻu ha meʻa feʻunga ki heʻenau ngaahi fiemaʻú ka naʻa nau lava foki ʻo tokoni ki honau ngaahi kaungāʻapí ʻaki e kiʻi tānakiʻanga meʻakai naʻa nau tānaki ʻi he taimi nounou ko iá.

Naʻe nofo toko taha e tokoua ʻo Nikí ʻi he konga ki ʻolunga ʻo ha fale fungavaka ua pea naʻe maʻu foki mo ia ʻi he matangí. Naʻe kumi hūfanga e kakai naʻe nofo he konga ki laló koeʻuhí ne tāfea ʻaupito honau ʻapí.

Naʻe ʻikai ngata pē ʻi he lava ʻe he tokoua ʻo Nikí ʻo ʻoange ha feituʻu malu maʻanautolu ʻi hono fale nofo totongi ʻi he fungavaka uá ka naʻá ne lava foki ʻo fafanga kinautolu ʻaki e meʻakai naʻá ne tānakí, koeʻuhí pē ko e ueʻi fakalaumālie ʻa Niki ke vahevahe mo hono fāmilí ʻa e meʻa naʻá ne fanongo ai mei ha ʻaposetolo ʻa Sīsū Kalaisi.

Ko ha ngaahi konga ʻeni ne toʻo mei he lea ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻi ʻOkatopa 2020:

“Kuo fakaʻilongaʻi ha konga ʻo e taʻu 2020 ʻaki ha mahaki fakaʻauha fakaemāmani lahi kuó ne siviʻi, vakaiʻi mo ʻahiʻahiʻi kitautolu ʻi ha ngaahi founga lahi. ʻOku ou lotua ʻoku tau ako fakafoʻituitui mo fakafāmili ʻa e ngaahi lēsoni mahuʻinga ko ia ʻoku toki lava pē ʻe he ngaahi aʻusia faingataʻá ʻo akoʻi maí. ʻOku ou ʻamanaki atu te tau fakahaaʻi lahi ange kotoa ʻa e ‘māfimafi ʻo e ʻOtuá’ pea mo e moʻoni “te ne fakatapui ʻa [hotau] ngaahi faingataʻaʻiá ke hoko ko ha tāpuaki kiate [kitautolu].”1

“Ko e taimi ʻeni ke teuteu mo siviʻi ai ʻetau loto-fiemālie mo e malava ke fakahoko ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku fekauʻi mai ʻe he ʻEiki ko hotau ʻOtuá”2.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. David A. Bednar, “Te Tau Siviʻi ʻA Kinautolu Latou”, Liahona, Nōvema 2020, 9.

  2. David A. Bednar, “Te Tau Siviʻi ʻA Kinautolu”, 10.

Paaki