Ngaahi Uiuiʻi Fakauooti pe Fakakoló
Ngaohikoviá (Tokoni maʻá e Tokotaha Mamahí)


“Ngaohikoviá (Tokoni maʻá e Tokotaha Mamahí),” Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Faifaleʻí (2020).

“Ngaohikoviá (Tokoni maʻá e Tokotaha Mamahí),” Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Faifaleʻí.

Ngaohikoviá (Tokoni maʻá e Tokotaha Mamahí)

Laine Telefoni Tokoní

ʻOku totonu ke fetuʻutaki leva ʻa e kau pīsopé, kau palesiteni fakakoló, mo e kau palesiteni fakasiteikí ki he laine telefoni tokoni ʻa e Siasí ʻi he taimi kotoa pē ʻoku nau ʻilo ai ha ngaohikoviá. ʻOku tokoni e maʻuʻanga tokoni ko ʻení ʻi hono tokoniʻi e niʻihi mamahí mo hono fakahoko e ngaahi fiemaʻu ki hono lipōtí. Vakai ki he Ngaahi Fika Telefoni Tokoní ke maʻu e fika telefoni tokoní mo ha toe fakamatala lahi ange.

ʻOku ʻikai totonu ke tukunoaʻi ʻe ha taki ʻo e Siasí ha lipooti ʻo ha ngaohikovia pe faleʻi ha fakafoʻituitui ke ʻoua te ne lipooti ha ngāue maumaulao.

ʻIunaiteti Siteití mo Kānatá

Kapau ʻe ʻilo ʻe ha kāingalotu ha ngaohikovia, ʻoku totonu ke nau fetuʻutaki leva ki he kau maʻu mafai fakalaó. ʻOku totonu foki ke nau talanoa mo ʻenau pīsopé pe palesiteni fakasiteikí ʻa ia te ne tā ki he laine tokoni ki he ngaohikoviá ke maʻu ha fakahinohino ʻi hono tokoniʻi e niʻihi mamahí mo feau e ngaahi fiemaʻu fakalipōtí.

Ngaahi Fonua Mavahe mei he U.S. mo Kānatá

Ako ʻa e founga mo e taimi ʻoku totonu ke ke lipooti ai ʻa e ngaohikoviá. ʻOku totonu ke fetuʻutaki leva ʻa e kau palesiteni fakasiteikí mo e kau pīsopé ki he laine tokoní ke maʻu ha fakahinohino ʻo kapau ʻoku ʻi ai ha laine telefoni tokoni ʻi honau fonuá. Ko e ngaahi fonua ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha laine telefoni tokoní, ʻoku totonu ke fetuʻutaki ha pīsope ʻokú ne ʻilo ha ngaohikovia ki heʻene palesiteni fakasiteikí. Te ne fekumi ki ha fakahinohino mei he faleʻi fakalao ʻa e ēliá ʻi he ʻōfisi fakaʻēliá (vakai, Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoa: Ko e Ngāue ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní (2020), 38.6.2.1, ChurchofJesusChrist.org). ʻOku totonu ke loto-fiemālie ʻa e toenga ʻo e kāingalotú ki ha faʻahinga fatongia pē ki hono lipooti fakalaó pea fealeaʻaki mo ʻenau pīsopé.

‘Ikai Pē Ke Fakaoleoleʻi ʻa e Ngaohikoviá

Ko e ngaohikoviá ko hano fakamamahiʻi pe taʻe-tokangaʻi ʻo ha niʻihi (hangē ko ha fānau pe hoa mali, kau toulekeleká, pe kau faingataʻaʻia fakaesinó) ʻi ha founga ʻokú ne fakatupu ha uesia fakaesino, fakaeloto, pe fakasekisuale. Ko e tuʻunga ko ia ʻo e Siasí ʻoku ʻikai lava ke fakaoleoleʻi ʻa e ngaohikoviá ʻi ha faʻahinga founga pē pea ko ia ʻokú ne fai ʻa e ngaohikoviá ʻe ʻekea meiate ia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Tatau ai pē pe ʻoku fakahalaiaʻi ha taha ʻi he ngaohikoviá pe ʻikai, ka ʻoku moʻulaloa ʻa e kau faihiá ki he fakatonutonu faka-Siasí pea ʻe lava ke mole honau tuʻunga memipasipi ʻi he Siasí (vakai, Mātiu 18:6; Maʻake 9:42; Luke 17:2).

Ko e ngaahi fatongia muʻomuʻa ʻo e Siasí ʻi he ngaahi tūkunga ngaohikoviá ko e 1) ke tokoni, ʻi ha founga angaʻofa mo ongoʻingofua, kiate kinautolu kuo ngaohikoviá pea 2) ke maluʻi ʻa kinautolu ʻe ala tuʻu laveangofua ki ha ngaohikovia he kahaʻú. Neongo ʻe ala fakatupu lavea fakatuʻasino ha ngaohikovia ʻe niʻihi, ka ʻoku uesia ʻe he ngaohikovia kotoa pē ʻa e ʻatamaí mo e laumālié. ʻOku faʻa fakaʻauha ʻe he ngaohikoviá e tuí pea lava ke fakatupu puputuʻu, veiveiua, taʻefalalaʻanga, halaia, mo manavasiʻi ki he tokotaha mamahí. Vakai, “ʻIloʻi e Ngaahi Sīpinga ʻo e Ngaohikoviá” mo e “What are signs that someone is being abused?

Tokoniʻi ʻa e tokotaha mamahí ke mahino kiate ia ʻoku ʻikai ko hano foʻui ʻa e ngaahi tōʻonga moʻui ʻa e tokotaha faihiá pea ʻoku ʻikai fie maʻu ke ne kātekina ha faʻahinga ʻulungaanga ngaohikovia.

Fakatokangaʻi ange ko e kau fakamamahí ʻe malava pē ke nau kākā, fie pule, mo loi, ʻa ia ko ʻenau fakaʻuhingaʻi e ngaahi meʻa naʻe hokó ʻe ala lava pē ke kehe mei he fakamatala ʻa e mamahí. ʻI he ngaahi meʻa kotoa pē, tomuʻa fakakaukau ki he hao mo e malu ʻo e tokotaha mamahí.

ʻOku ʻikai fie maʻu pe poupouʻi e kau taki ʻo e Siasí ke nau feinga ke ʻiloʻi e natula pe ʻomi ha faitoʻo kiate kinautolu ʻoku fefaʻuhi mo e palopalema fakaʻatamai ʻoku fekauʻaki mo e ngaohikoviá. Kapau ʻe fie maʻu, fakalotolahiʻi ʻa e tokotahá ke fakakaukau ke ne kumi ha tokoni fakapalofesinale. ʻOku malava ʻe he Tafaʻaki Tokoni ki he Fāmilí (ʻi he feituʻu ʻoku maʻu aí) ke fakahoko ha faleʻi mo ʻoange ki he kau takí ha fakamatala fekauʻaki mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻi honau ngaahi koló.

ʻI hoʻo lau e fakamatala ko ʻení, fekumi ki ha ueʻi fakalaumālie ʻi hono liliu e ngaahi fokotuʻu ko ʻení ke feʻunga mo e tūkunga ʻo e tokotaha mamahí, ʻa ia ʻe ala liliu kapau ko e tokotaha mamahí ko ha hoa mali, fānau, mātuʻa toulekeleka, pe tokotaha faingataʻaʻia fakaesino.

Feinga ke Mahino

ʻE meimei mahuʻinga tatau pē ʻa hoʻo tokoni ke ongoʻi ʻe he tokotaha mamahí ʻokú ke fie fanongo pea mahino kiate koé, mo ha faleʻi te ke ʻoange. ʻI hoʻo talanoa mo e niʻihi mamahí, fekumi ke fakahaaʻi ha ʻofa mo ongoʻi ʻofa hangē ko e Fakamoʻuí. ʻOku fiemaʻu ha loto-toʻa lahi ʻa e tokotaha mamahí ʻi hono talanoaʻi e ngaohikoviá, pea te ne ala fie maʻu ha fakafiemālie mo ha fakanonga.

ʻAi ke ke loto nonga mo loto fiemālie ke fanongo ki he ngaahi meʻa ʻoku manavahē, veiveiua, mo hohaʻa ki ai ʻa e mamahí. Fakakaukau ʻi he faʻa lotu ki hano fai ha ngaahi fehuʻi peheni ʻi he founga angaʻofa mo ongoʻingofua ke tokoniʻi koe ke mahino lelei ange ʻa e tuʻunga ʻo e tokotaha mamahí mo ʻiloʻi ʻene ngaahi fiemaʻú. Fakapapauʻi ke ʻoange ʻa e faingamālie ki he mamahí ke ne fakamatala ki he meʻa naʻe hokó ʻi heʻene lea pē ʻaʻaná kae ʻoua te ke fehuʻi fakafihi ki ai.

  • Ko e hā e meʻa ʻoku hokó?

  • ʻOku fēfē hoʻo ongoʻi ki hoʻo malú?

  • ʻOku fēfē e tuʻunga malu ʻo e niʻihi ʻoku mou feohí?

  • Ko hai kuó ke talanoa ki ai fekauʻaki mo e meʻá ni (hangē ko ha fāmili, mātuʻa, kau taki ʻo e Siasí, pe kau maʻu mafai fakapuleʻanga)?

  • Ko e hā hoʻo ngaahi fiemaʻu vivili he taimi ní?

  • ʻOku ʻi ai mo ha toe meʻa kehe fekauʻaki mo e ngaohikovia ko ʻení ʻoku totonu ke u ʻilo ki ai?

ʻE ala kumi tokoni ʻa e kau mamahi ʻi he ngaohikoviá mei he kau taki ʻo e Siasí ki ha fakamoʻui fakalaumālie. ʻE ngali faingofua ange ki he kakai fefiné mo e toʻu tupú ke nau talanoa mo ʻenau pīsopé pe kau taki ʻo kapau ʻe kau atu ki ai hanau kaungāmeʻa, mātuʻa, pe takimuʻa falalaʻanga ʻo e Siasí. Fakapapau‘i ange ʻoku ʻiloʻi ʻe he tokotaha mamahí ʻe lava ke kau ki ai ha tokotaha ke tokoni.

Tokoniʻi e Fakafoʻituituí

ʻI hoʻo fakahoko ha tokoni pe poupou ki he tokotaha mamahí, fakakaukau ki he ngaahi fokotuʻu ko ʻení. Manatuʻi ke ke angaʻofa mo ʻofa ʻi hoʻo ngaahi fokotuʻú.

Tokoni ke mahino ki he mēmipá ʻa e founga ke maʻu ai e fakamoʻuí ʻo fakafou ʻi he Fakamoʻuí mo ʻEne Fakaleleí (vakai, ʻAlamā 7:11–12; 2 Nīfai 9:21; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:6).

Fakamālō kiate ia ʻi heʻene loto-toʻa ke vahevahe fekauʻaki mo hono ngaohikoviá.

Fakapapauʻi ange ki he tokotaha mamahí ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke fakatomala koeʻuhí ko ʻene hoko ko e tokotaha kuo ngaohikoviá.

Fakalotolahiʻi e mēmipá ke ne kole ha tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki.

Tokanga ke ke ongoʻi ngofua ‘a e founga fakaakeake ʻa e tokotaha mamahí, ʻa ia ʻe malava pē ke taimi fuoloa. ʻOua naʻá ke feinga ke fakatovaveʻi pe tuʻutuʻuniʻi ʻa e foungá.

Tuku ha faingamālie ki he tokotaha mamahí ke ne fekuki mo ʻene ngaahi ongó mo e ngaahi faingataʻa fekauʻaki mo hono ngaohikoviá kimuʻa peá ke toki faleʻi ia ke ne fakamolemoleʻi ʻa e tokotaha faihiá.

Tokoniʻi e tokotahá ke ne ongoʻi malu.

Vakai ki he fakamatala ‘i he “ʻE Anga Fēfē ʻEku Nofo Malú?” ke ma‘u ha fakamatala lahi ange.

Fakalotolahiʻi ʻa e tokotaha mamahí ke fekumi ki ha niʻihi kehe ʻokú ne falala ki ai ke maʻu ha tokoni mo ha poupou, kau ai ʻa e kau faifaleʻi fakapalofesinalé ʻo ka fie maʻu.

Poupouʻi e Fāmilí

ʻOku uesia ʻe he ngaohikoviá ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí kae pehē foki ki he fakafoʻituituí. Fakapapauʻi ʻa e ngaahi uesia ʻoku hoko ki he hoa pe fāmili ʻo e fakafoʻituituí pea fai ha ngāue ki he ngaahi meʻa ko iá. Hangē pē ko hoʻo fakahaaʻi ʻa e ʻofa mo e tokanga ki he tokotaha mamahí, fakapapauʻi ke fakahaaʻi ʻa e ʻofa mo e tokanga ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻa ia te nau ala faingataʻaʻia pe mamahí.

Fakakaukau ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni fakakoló pe tokoni fakapalofesinalé maʻá e kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻa ia ʻoku nau fie maʻu faleʻi pe tokoní.

Tokoni ke mahino ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí e founga ʻe lava ke tokoni ai ʻa e Fakamoʻuí ke fakamoʻui fakatāutaha kinautolú (vakai, ʻAlamā 7:11 mo e Mātiu 11:28–30).

Hokohoko atu hono tokoniʻi e fāmili ʻo e tokotaha mamahí.

Fakaʻaongaʻi e Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni ʻa e Uōtí mo e Siteikí

Kapau ʻoku ʻoatu ʻe he tokotaha naʻe ngaohikoviá ha ngofua ke aleaʻi e tūkungá mo e niʻihi kehé, fakahoko ia ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e pīsopé ke ʻiloʻi ʻa e kau taki fakauooti pe ha niʻihi falalaʻanga kehe te nau lava ʻo hokohoko atu ʻa e poupoú, fakahinohinó, mo e tokoní. (Vakai ki he fakahinohino ki he “Ko hono Taʻofi mo e Tali ki he Ngaohikoviá” ke ma‘u ha fakamatala lahi ange.)

Aleaʻi mo e pīsopé ʻa e founga ke poupouʻi ai e mēmipá pe fāmilí mo tali ki he tūkungá ʻi ha ngaahi founga ʻoku lelei.

Tokoni ki he tokotaha mamahí ke kumi mo fetuʻutaki ki he ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻoku lava ke maʻú pe tokoni fakapalofesinalé. Vakai, “ʻOku totonu nai ke u kumi ki ha tokoni fakapalōfesinale?

  • ʻE ala kau ʻi he ngaahi maʻuʻanga tokoní ʻa e ngaahi nofoʻangá, kau faifaleʻi, ngaahi ngāue fakafaitoʻó, ngaahi ngāue fakalaó, mo ha tokoni kehe.

  • Mahalo naʻa fie maʻu ʻe he tokotahá, ʻo fakatatau mo e mafatukituki ʻo e meʻa ne hokó mo ha ngaahi meʻa kehe ne fakakaukau ki ai, ke fakakau ʻa e kau maʻu mafai fakapuleʻangá pe maʻu ha maluʻi fakalao.

Lotua pea ongoʻingofua fekauʻaki mo e ngaahi fiemaʻu ʻa e tokotaha mamahí pea mo e tokotaha ʻe ala vahe ko e kau fefine mo e kau tangata ngāue fakaetauhi. Fakakaukau ke fakakau ‘a e tokotaha mamahí ʻi he tuʻutuʻuni aofangatukú kapau ʻoku feʻunga ke fai pehē. ʻE ala ongoʻi fiemālie ange ʻa e kau mamahi ʻe niʻihi ʻi he ngāue fakaetauhi ange ha ongomātuʻa mali kae ʻikai ko ha ongo tangata.

Fakakaukau ke ngāue mo e pīsopé ʻi he fakataha alēlea ʻa e uōtí pe ko ha fakataha ʻe taha ke akoʻi ʻa e kau takí ki he founga ke taʻofi mo tali ʻaki ki he ngaohikoviá.

Paaki