Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 20: Te Hiero, te Uputa e tae atu ai i te Faateiteiraa


Pene 20

Te Hiero, te Uputa e tae atu ai i te Faateiteiraa

Tei ô nei tatou no te tauturu i te Atua ia faaora i te feia e ora nei e ia faaora i tei pohe.1

No Roto mai i te Oraraa o John Taylor

No te rahi o te hamani-ino-raa i Nauvoo, ua pe‘apea te Peropheta Iosepha Semita o te ore oia e ora no te ite i te otiraa te Hiero no Nauvoo. No to’na hinaaro e haapapu ia horo‘ahia ihoa ia vetahi ê te mau taviri e te ite e titauhia, ua faaineine oia i te hoê piha i te tahu‘a i ni‘a o te hoê fare toa i Nauvoo, i reira oia e rave ai i te mau oro‘a no te hiero no te tahi mau taata maitihia.2 I rotopu i taua mau taata ra tei maitihia, te vai ra o John Taylor, inaha, oia ïa te hoê taata tei hinaaro roa ia ite i te parau no te mau oro‘a no te hiero mai te taime matamua a heheuhia mai ai taua mau parau tumu ra i te Ekalesia nei. Na roto i teie mau iteraa e i te tahi atu, ua tupu i te rahi te ite e te poupou o te Peresideni Taylor no te hiero e no te mau oro‘a e ravehia i reira.

I roto i te a‘oraa ta’na i horo‘a i roto i te oro‘a haamaitairaa i te ti‘araa o te hiero no Logan i Utaha, ua faaite te Peresideni Taylor i to te amuiraa i te mau mana‘o tei tupu i roto ia’na i to’na haereraa e mata‘ita‘i i te Hiero no St George i Utaha, oia te hiero matamua i oti i te hamanihia i Utaha.

“I to‘u haereraa e mata‘ita‘i i taua Hiero mo‘a ra, ma te apeehia mai au e to‘u mau taeae, ua tupu te hoê oaoa rahi e te hoê huru hanahana e te faatura i roto ia matou. I to matou tomoraa i roto, ua ite a‘era matou e, e vahi mo‘a te vahi ta matou e ti‘a ra, ite a‘era matou, mai ta te hoê i tahito ra i parau ra, ‘o te fare teie o te Atua, e o te uputa o te ra‘i.‘ [A hi‘o Genese 28:17]. E ere teie faahitiraa parau i te hoê auraa parau noa, e parau mau râ, i te mea e, i roto ïa i taua Fare ra, e i roto atoa ho‘i i te Fare e patuhia i ni‘a i teie nei vahi, e ravehia ai te mau oro‘a mo‘a roa a te Atua, ei maitai e ei poupouraa ho‘i no te fetii taata nei, te ora nei e tei pohe ho‘i. Te oaoa nei to‘u aau i te mea e, ua ti‘a ia tatou ia patu i te hoê hiero i te i‘oa o to tatou Metua e e Atua ho‘i.”3

No te faananea atu â i te haro‘aro‘araa i te faufaa o te hiero, ua ite te Peresideni Taylor e, e rahi noa’tu â te mau hiero arau a‘e iho e tae noa’tu i te mau taata e rave i te ohipa i roto ra, na roto i te tupuraa te ohipa a te Atua. I te hoê taime, te faaite ra oia i te hoê ratere no te fenua ê, i te vahi e patuhia ra te Hiero no Roto Miti, ua tohu te Peresideni Taylor i te parau no te tupuraa i te rahi te mau hiero e patuhia i te ao nei: “Te ti‘aturi nei matou e, e patuhia e rave rahi hanere hiero i roto i te mau matahiti i muri nei, e ia rave i te ohipa i reira no te faatupu i te ohipa a te Atua.”4

Te mau Haapiiraa a John Taylor

Ua hinaaro te Atua ia faateiteihia tei pohe e tei ora atoa ra.

Ua hamani te Manahope i te hoê faanahonahoraa rahi e te maramarama maitai no ni‘a i te faaoraraa o te fetii taata nei, ta’na mau tamarii, inaha, oia te Atua e te Metua no te mau varua o te taata atoa ra. E parau mau te reira. Te hinaaro nei oia i to ratou maitai, to ratou auhune, to ratou poupou, e te mau mea atoa no to ratou faateiteiraa no teie tau e no te tau a muri atu. No te reira hinaaro to te Atua, e no te iti o te parau o te evanelia tei heheuhia mai i tera tau e tera tau, e no te rahi ho‘i te varua mana o te pouri e te ino i rotopu i te taata nei, ua ti‘a ïa ia ravehia te hoê ohipa no te feia tei pohe e no te feia e ora nei. Ua hinaaro te Atua i te maitai no tei pohe e no te ora nei.5

Tei ô nei tatou no te tauturu i te Atua i roto i te parau no te faaoraraa o te feia e ora nei, e te feia atoa tei pohe ra, tauturu atoa i roto i te parau no te haamaitairaa i to tatou mau tupuna, i roto ho‘i i te niniiraa i te mau haamaitairaa i ni‘a i ta tatou mau tamarii; tei ô nei tatou no te faaora e no te haamaitai faahou i te fenua ta tatou e parahi nei, e no taua tumu ra i tuu mai ai te Atua i to’na tura e ta’na mau a‘o i ni‘a i te fenua nei, ia ite te taata ia haapa‘o i te hinaaro o te Atua i ni‘a i te fenua nei mai tei te ra‘i atoa ra. Teie ïa te tumu no to tatou nei oraraa; e tei ia tatou te titauraa ia maramarama tatou i te reira ti‘araa.6

Mai ta‘u i parau ra, te ora nei tatou i te hoê tau e i te hoê u‘i faufaa o te ao nei. … Ua faaherehere [te Atua] ia tatou no te mau mahana hopea nei, ia ti‘a ia tatou ia rave i taua ohipa ra Ta’na i faaue mai hou te ao nei i faatumuhia ai. Mai te mea e, ua fana‘o na te mau taata tei ora na i roto i te mau tau tuuraa i tahito ra o te ao nei, i te tahi mau haamaitairaa, e horo‘a-atoa-hia mai ïa te reira ia outou te Feia Mo‘a o te mau Mahana Hopea nei, mai te mea e, e haapa‘o outou i ta outou haapa‘oraa faaroo, e ia haapa‘o ho‘i outou i te mau ture a te Atua. Aore e mea mo‘e te ore e faaitehia, te na reira maira te Fatu. Ua ineine oia no te faaite mai i te mau mea atoa; oia ho‘i, te mau mea atoa no te ra‘i e no te fenua nei, te mau mea atoa no ni‘a i te mau taata tei ora na, e o te ora nei, e aore râ, o te ora a muri a‘e, ia haapiihia ho‘i tatou i te mau parau tumu atoa o te ite no ni‘a i te ao ta tatou e parahi nei, e aore râ, no ni‘a i te Atua i roto i te mau ao mure ore ra.7

Te patu nei tatou i te hiero no te faateiteiraa o te mau taata atoa.

I to te peropheta Eliaha fâraa mai ia Iosepha Semita ra, ua horo‘a mai oia ia’na ra i te mau taviri no teie tau tuuraa; e mai taua taime ra, te patu nei tatou i te mau hiero. … Te vai ra te mau oro‘a i muri mai i te reira no te mau mea i mutaa ihora; e no te mau mea no a muri a‘e; … tei faataahia no te maitai, no te poupou, e no te faateiteiraa o te taata nei; oia ho‘i, no te feia e ora nei e no tei pohe e no te feia e ora a muri a‘e, oia ho‘i, to tatou mau metua e to tatou mau hua‘ai. E o tera ïa te hoê o te reira mau taviri tei horo‘ahia mai.8

No te aha tatou e patu ai i te hiero? No te mea ua horo‘a mai Eliaha ia Iosepha Semita ra i te tahi mau taviri tei mauhia e a’na. E i to’na tuuraa i to’na rima i ni‘a i te mau peresibutero no te horo‘a ia ratou i te autahu‘araa mo‘a, ua hopoi mai ratou ia outou nei e ia vetahi ê ra, i te mau parau tumu tei horo‘ahia e Eliaha ia Iosepha ra. … E i muri mai, i roto i te mau putuputuraa a te ekalesia, ua haamata tatou i te paraparau i te parau no te paturaa i te mau hiero i reira ho‘i tatou e farii ai e e rave ai i te mau oro‘a tei heheuhia mai ia Iosepha Semita ra, ei maitai no te feia e ora nei e no tei pohe ra, e tei titauhia no to tatou faaoraraa e to tatou faateiteiraa i roto i te basileia o te Atua, e no te feia atoa ta tatou e utuutu atu. Aita râ tatou i paraparau noa, ua rave râ tatou i te mau ohipa e rave rahi no ni‘a i te reira.9

I teie nei, ua oti teie hiero [no Logan i Utaha], e te uiui nei te tahi mau taata e, no te aha te reira? No te mau ohipa ïa e rave rahi: ia ti‘a i to tatou mau taatiraa e to tatou mau oro‘a ia ravehia mai te au i te raveraa ti‘a i mua i te aro o te Atua e o te mau melahi mo‘a ra; ia ti‘a i te mau mea atoa e haamauhia i te fenua nei na roto i te mau ture o te autahu‘araa mure ore, ia haamau-atoahia i te ao ra; ia vai ho‘i te hoê taamuraa i rotopu i te feia e ora nei e tei pohe, i rotopu i te feia tei ora na, oia ho‘i, te mau metua atoa i tahito ra ta‘u i parau atu na e, te hinaaro nei ratou ia maitai to ratou hua‘ai; ia vai te hoê autahu‘araa arii, te hoê nunaa mo‘a, te hoê nunaa aau mâ, te hoê nunaa viivii ore i ni‘a i te fenua nei no te faatere e no te rave i te ohipa ei maitai no te feia e ora nei e no tei pohe; eiaha ho‘i ratou ia haapa‘o noa ia ratou iho, ia haapa‘o râ i te Atua, i te ohipa a te Atua, e i te faaotiraa i te mau mea ta te Atua i faanaho ia ravehia i roto i te tau tuuraa no te îraa o te mau tau [a hi‘o PH&PF 128:18] i reira ho‘i te mau mea atoa e tahoêhia ai, e ia ineine ratou no te rave i te ohipa e te autahu‘araa i te ao ra no te faaora i te mau taata o te ao nei mai te mau mahana no Adamu e tae noa mai ai i teie anotau nei.10

Ei feia ti‘amâ tatou no te tomo i roto i te hiero mo‘a o te Atua.

Te feia e hinaaro e haere e rave i te mau oro‘a i roto i teie mau fare, ei parau faati‘a ïa ta ratou na to ratou episekopo e ti‘a ai. … E ia noaa ta ratou parau faati‘a na te episekopo, e titauhia ïa ia tarima te peresideni tĭtĭ i te reira. … Ua riro te fariiraa i teie parau ei ohipa iti rahi na te tahi mau taata. Area no te feia paieti ra e te viivii ore e te tura ho‘i, e ohipa ohie roa ïa; aita roa hoê a‘e fifi no ratou i te mau huru taime atoa. No te feia râ aita i haapa‘o i ta ratou ohipa, tei faaru‘e i te mau ture a te Atua, e tei faahuru‘e i te reira, e aore râ, tei ofati i te mau oro‘a o te evanelia—e taime fifi mau ïa no taua mau taata ra.

Tera râ, te vai atura te tahi mea fifi roa’tu â. E haamataraa noa teie. Te mau mea i muri nei, e mea fifi roa’tu â ïa ia rave. Eaha te reira mau mea? Te vai ra te tau eita tatou e haere noa na mua i te mau ti‘a faatere ta‘u i parau atu na—oia ho‘i, ia noaa ia tatou te faautuaraa e te fariiraa a to tatou episekopo e ta te peresideni tĭtĭ …, ua parauhia râ ia tatou i roto i teie nei buka e (Te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau) e haere tatou na mua i te mau melahi e te mau Atua. Ua rave noa paha tatou i te iti roa e fariihia ai tatou; ua tano noa paha te ohipa i ravehia. I teie nei râ, eaha te huru ia tae tatou i ô mai i te paruru, e ia haere tatou na mua i te mau melahi e i te mau Atua hou a tomo ai tatou i roto i to tatou faateiteiraa? Mai te mea e, aita tatou e tuuhia, nahea ïa? Aita hoa ïa tatou e haere, tirara atu ai. E mai te mea e, aita tatou e haere, e ti‘a anei ia tatou ia tomo i roto i to tatou fateiteiraa? Te mana‘o nei au e, aita.11

E nehenehe ta outou e haavare i te Episeko, e nehenehe ho‘i ta outou e haavare i te Peresideni Tĭtĭ, e nehenehe ho‘i ta outou e haavare i te mau Hui Mana Faatere o te Ekalesia, eita râ ta outou e nehenehe e haavare i te Fatu ia Iesu Mesia e i te Varua Maitai. Aita e taata ite maitai a‘e i to outou huru maori râ outou iho, e no reira, mai te mea e, te vai ra te hoê fifi i roto ia outou, teie te taime no te tatarahapa e no te faaafaro ia outou i mua i te Fatu; e ia ore ho‘i outou e tatarahapa, te vai ra te taime e faahaehaahia ai outou, teitei noa’tu to outou ti‘araa, rahi noa atoa’tu to outou toparaa i raro.12

Ta tatou hopoi‘a, o te riroraa ïa ei mau faaora i te Mou‘a o Ziona.

Tei ô nei tatou no te faaineine ia ora, e no te haapii i ta tatou mau tamarii nahea ia ora i muri a‘e i to tatou tau; e ia haapii i to te ao nei i taua haapiiraa atoa ra mai te mea e, e hinaaro ratou e farii i te reira. Ua ite tatou e, i ora na to tatou varua i pihaiiho i te Metua hou a haere mai ai tatou i ô nei. Ua ite tatou e, e mau tino tahuti ore e te tahuti ho‘i to tatou, e i ora na tatou i roto i te tahi atu ao e i teie nei, tei ô nei tatou. Ua ite tatou e ua î roa te ao nei i te ino; tera râ, tei ia tatou te faaatea-ê-raa ia tatou i te reira, e ia haere i mua ma te viivii ore, ma te parau mau, te parau ti‘a e te mo‘a.

Ua haere mai tatou i ô nei ei mau faaora. “E mau faaora?” “E.” “No te aha, ua mana‘o ho‘i tatou e, hoê ana‘e Faaora.” “Oia mau, e mea rahi te mau faaora. Eaha tei faaitehia i roto i te mau papa- ‘iraa mo‘a?” No ni‘a i teie mau mea, te parau ra te hoê peropheta i tahito ra e, e tae mai te feia faaora i te Mou‘a ra i Ziona [a hi‘o Obadia 1:21]. E mau faaora? E. O vai ta ratou e faaora? Na mua roa, o ratou iho ïa, i muri iho, to ratou mau utuafare, i muri iho, te mau taata fatata mai ia ratou, te mau hoa e te mau autaatiraa, i muri iho, to ratou mau tupuna, i muri iho a ninii ai i te mau haamaitairaa i ni‘a i to ratou hua‘ai. Te reira mau anei? E. …

Te hinaaro nei tatou e haamaitai i to tatou hua‘ai. Ua tai‘o tatou e, hou a faaru‘e mai ai ratou i te ao nei, ua haaputuputu o Aberahama, o Isaaka, e o Iakoba i to ratou mau utuafare, e i raro a‘e i te faaururaa a te varua tohu e te parau heheu, ua tuu ratou i to ratou rima i ni‘a i to ratou upoo e ua faahiti i te tahi mau haamaitairaa i ni‘a ia ratou, o te vai i ni‘a i to ratou hua‘ai i roto i te mau tau atoa. Ua noaa atoa taua evanelia ra e taua autahu‘araa ra ia tatou, e taua maramarama ra e te ite, e te imi nei tatou i te faaoraraa e te faateiteiraa o to tatou mau utuafare i muri a‘e ia tatou, ia au i to ratou huru, e te imi atoa nei tatou ia niniihia te mau haamaitairaa a te Atua i ni‘a i to ratou upoo, ia au i to ratou huru. E mai te mea e, ua pohe to tatou mau tupuna i roto i te ite ore i te evanelia, ma te farii ore i te rave‘a no te faaroo i te reira, e imi tatou ia ratou, i muri iho, e bapetizo tatou ia tatou no ratou, ia ora ratou e ia faateiteihia i roto i te basileia o te Atua e o tatou atoa.13

I to Iesu haereraa mai, ua haere mai Oia e rave i te hoê ohipa tei aifaito roa i te ohipa ta tatou e rave nei, e ia oti Ta’na ohipa i ô nei, ua ti‘a Oia ei Faaora no to te ao nei, e no te utuafare fetii o te taata nei. Ua haere mai oia no te poro i te Evanelia i te taata rii, no te iriti i te mau uputa o te fare tapearaa i te feia tei tapeahia i reira, no te faati‘amâ ia ratou, e no te poro haere i te taime e itehia mai ai e te Fatu ra, e te vai atu ra. E ohipa teie no te feia tei ora na i te anotau no te diluvi e tei haamou-roa-hia, e tei tapeahia i roto i te tapearaa e tae noa’tu i te taime e au ai i te Fatu ia faaite i To’na aroha ia ratou. No reira, te tai‘o nei tatou e, “I pohe na ho‘i te Mesia iho no te hara hoê poheraa, te taata parau-ti‘a no te feia parau-ti‘a ore, ia tae tatou ia’na i te Atua ra, i taparahi-pohe- mau-hia oia i te tino ra, e faaorahia râ e te Varua; o ta’na ïa i a‘o atu i te mau varua e vai i roto i te tapearaa i teie nei; o tei ore i faaroo i mutaa ihora, i te faaoromairaa roa o te Atua a ti‘a ai i te anotau ia Noa ra.”[A hi‘o 1 Petero 3:18–20]. E ia oti ho‘i Ta’na ohipa i ni‘a i te fenua nei no te feia ora, haere atura oia e rave i te hoê ohipa no tei pohe; mai tei faaitehia ia tatou, “I haere Oia e a‘o i te mau varua i vai i roto i te tapearaa; o tei ore i haapa‘o i te mau mahana o Noa ra.”

Ua faahereherehia na tatou e rave i te hoê ohipa no te feia tei pohe ma te ore e haapa‘o, e aore râ, aita i farii i te Evanelia a ora ai ratou ra. Tei ô nei tatou no te rave i te hoê ohipa no te faaora i tei pohe. I te taime a faauehia ai ia patu i te Hiero i Nauvoo, i muri a‘e i te paturaahia te Hiero i Keterani, e i muri a‘e i te horo‘a-raa-hia mai te mau taviri e rave rahi, e i muri a‘e i te tupuraa e rave rahi mau faaiteraa, te mau orama e te mau fâraa mai, ua parauhia mai e, aita e vahi i ni‘a i te fenua nei i reira e rave ai i te oro‘a no te bapetizoraa no te feia pohe, e ua faauehia mai ia Iosepha ia hamani i te hoê fare no taua ohipa ra.14

E rave rahi tei reva i ô mai i te paruru ra, te ti‘ai nei ïa ratou ia rave tatou i ta tatou ohipa.

Te ohipa ta tatou e rave nei i teie nei, ua hau atu ïa i te rahi i te ti‘a ia tatou ia feruri. Te mau ohipa ta tatou e rave nei i teie nei, e mau ohipa ïa no te tau i mutaa ihora, no teie tau e no te tau a muri a‘e. I te hoê taime, ua parau atu o Napoleon i ta’na nuu faehau i Aiphiti ra e, e maha ahuru u‘i teie e hi‘o mai nei ia ratou. Tera râ, te nuu o te ra‘i teie e hi‘o mai nei ia tatou. Te Autahu‘araa tei faaterehia i roto i tera u‘i e tera u‘i e i tera tau tuuraa e tera tau tuuraa, mai te faatumuraahia teie nei ao, tei ni‘a to ratou mata ia tatou nei; to tatou mau taeae, ta tatou i apiti atu i te raveraa i te ohipa i ni‘a i te fenua nei e i teie nei tei muri ratou i te paruru, te hi‘o mai nei ratou ia tatou. Te rahiraa miria taata pohe tei ta‘otoi roto i te meneme maniania ore ma te ite ore i te evanelia, te hi‘o mai nei ratou ia tatou, e te ti‘aturi nei ratou ia tatou no te rave i te mau ohipa e te mau hopoi‘a tei faauehia mai ia tatou ia rave, no to ratou maitai.

Te taatoaraa o te autahu‘araa mo‘a—te mau patereareha i tahito ra, te mau peropheta e te mau aposetolo e te mau taata no te Atua tei ora na i tera u‘i e tera u‘i, te hi‘o mai nei ratou ia tatou, e te ti‘aturi nei ratou i ni‘a ia tatou no te faatupu i te mau titauraa rahi e te faufaa a Iehova no te maitai e no te faaoraraa o to te ao nei: te faaoraraa no te feia e ora nei e no tei pohe. Te hi‘o atoa mai nei te Atua, to tatou Metua i te Ao ra, e ta’na tamaiti o Iesu Mesia, to tatou Taraehara, ia tatou, e te ti‘ai nei raua ia haapa‘o tatou i ta tatou mau fafauraa.15

Te mau Mana‘o Tauturu no te Haapiiraa e te Aparauraa

  • Eaha te auraa no te parau ra, ia ti‘a ia tatou ia “tauturu i te Atua i roto i te parau no te faaoraraa i te feia e ora nei [e] e te faaoraraa i tei pohe”? Eaha te tupu i roto ia outou ia imi outou i te rave‘a no te haamaitai i to outou mau tupuna na roto i te ohipa hiero?

  • Eaha te tumu i fâ mai ai o Eliaha i te Peropheta Iosepha Semita i roto i te Hiero no Keterani? (A hi‘o atoa PH&PF 110: 13–16). Eaha te mau haamaitairaa e ti‘a ia tatou ia farii i teie nei na roto i te mau taviri tei faaho‘ihia mai e Eliaha?

  • No te aha e mea faufaa te haavare ore i roto i ta tatou uiuiraa no te parau faati‘a no te hiero? Eaha te mau haamaitairaa tei fafauhia mai ia tatou ia haere ana‘e tatou i te hiero ma te ti‘amâ? (A hi‘o atoa PH&PF 97:15–17). Mai te aha te huru no to outou iteraa i teie mau haamaitairaa? Eaha te ti‘a ia tatou ia rave no te faaineine i ta tatou mau tamarii e ta tatou mau feia apî ia ti‘amâ ratou no te tomo i roto i te hiero?

  • Nahea tatou ia riro ei “mau faaora i ni‘a i te Mou‘a o Ziona”? No te aha e mea faufaa ta tatou ohipa no te faaoraraa o te feia tei pohe?

  • Eaha te mana‘o e tupu i roto ia outou ia feruri ana‘e outou e,“te hi‘o mai nei te nuu o te ra‘i ia tatou … ma te ti‘aturi e, e rave tatou i ta [tatou] mau ohipa e ta tatou mau hopoi‘a”? Eaha ta tatou mau ohipa e ta tatou mau hopoi‘a no ni‘a i ohipa hiero e te tuatapaparaa? Nahea outou ia hamaitai roa’tu i ta outou ohipa hiero e te tuatapaparaa?

  • A tai‘o i te PH&PF 135:3. Nahea te ohipa a te Peropheta Iosepha no ni‘a i te faati‘a-faahou-raa i te ohipa hiero, i te faarahiraa i to outou maramarama i teie nei irava?

  • Eaha te tumu e titauhia ai ia tatou ia haere pinepine i te hiero? Eaha te auraa o te hiero no outou iho? Nahea tatou ia faarahi i te varua o te hiero i roto i to tatou iho oraraa e i roto ho‘i i te oraraa o to tatou utuafare?

Te mau Papa‘iraa mo‘a: PH&PF109; 124:39–41; 128:15–25; 138

Te mau Nota

  1. The Gospel Kingdom, maitihia e G. Homer Durham (1943), 286.

  2. A hi‘o The Gospel Kingdom, 286–87.

  3. Deseret News: Semi-Weekly, 19 Tiunu 1877, 1.

  4. The Gospel Kingdom, 294.

  5. The Gospel Kingdom, 286.

  6. The Gospel Kingdom, 286.

  7. Deseret News: Semi-Weekly, 10 Tiunu 1884, 1.

  8. The Gospel Kingdom, 292.

  9. The Gospel Kingdom, 288.

  10. The Gospel Kingdom, 290.

  11. The Gospel Kingdom, 290–91.

  12. Faahitihia i roto Matthias F. Cowley, “The Spirit of Discernment Manifested,” i roto N. B. Lundwall, Temples of the Most High (1941), 104.

  13. Deseret News: Semi-Weekly, 11 Fepuare 1873, 2; tauihia te paratarafa.

  14. Deseret News: Semi-Weekly, 10 Tiunu 1884, 1.

  15. Deseret News (Weekly), 7 Me 1879, 211; tauihia te paratarafa.

Hōho’a
Logan Temple

Te Hiero no Logan i Utaha, tei haamaitaihia e te Peresideni Taylor i te matahiti 1884. I roto i te mau Hiero “e ravehia ai te mau oro‘a mo‘a roa a te Atua, ei maitai e ei poupouraa ho‘i no te fetii taata nei.”

Nene’i