Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Te Oraraa e te Tau Faatereraa a John Taylor


Te Oraraa e te Tau Faatereraa a John Taylor

E68 matahiti to John Taylor a pohe ai o Brigham Young i te 29 no Atete 1877. I roto i na matahiti e toru i muri mai, na te Peresideni John Taylor i aratai i te Ekalesia i roto i te ti‘araa Peresideni no te Pŭpŭ Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo. I roto i te hoê amuiraa rahi i te 10 no Atopa 1880, ua paturuhia oia ei peropheta, ei hi‘o, e ei heheu parau, e ei Peresideni no Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, ti‘araa o tei mauhia e a’na e tae roa’tu i to’na poheraa i te 25 no Tiurai 1887. I roto i te tau a Peresideni ai oia i te Ekalesia, e i roto atoa ho‘i i te tau a tavini ai oia ei Aposetolo, ua vai ineine noa o John Taylor no te haapii e no te paruru i te parau mau. I roto i te mau tau fifi mau i roto i te parau no te Ekalesia, ua riro oia ei pu no te puai rahi e no te aratairaa o te Feia Mo‘a.

Te Huru o te Peresideni John Taylor

Te parauhia ra e, e taata hi‘oraa maitai o te Peresideni Taylor, e ono avae [1,83m] i te roa, e au to’na huru i to te melahi. E au to’na rouru mai te hiona te uouo, area to’na iri ra, e mea ravarava ïa. Ta’na mau peu, e mau peu tura ïa, no reira, “e ere ïa oia i te hoê taata e nehenehe noa te hoê hoa e tupa‘i atu i ni‘a i te tua, noa’tu e, e hoa rahi roa no’na, e aore râ, ia aroha rima ia’na ma te taviri haere i te rima; ua faito noa te au ore o te reira mau huru peu i mua ia’na i te au ore o te reira mau huru peu i mua i te hoê arii.” 1 Noa’tu râ i te reira, e ere oia i te taata faateitei, e taata maitai râ, e te peu maitai, e te hoa i te mau taata atoa. “Te mau taata atoa o tei ti‘a tino roa’tu i mua ia’na, e aore râ, i ite atu ia’na i roto i te naho‘a taata, ua faaite te hoê mea i roto ia ratou e, tei mua ratou i te hoê taata faahiahia, te hoê taata hanahana e te faufaa.” 2

Teie te parau a Richard Burton, te hoê taata papa‘i buka Peretane, e e taata ratere atoa na te ao nei, i muri a‘e i to’na farereiraa i te Peresideni Taylor, “e taata itoito, e te hi‘oraa maitai, e taata ruau, e te mata rehu, te hoho‘a mata nehenehe, e te hoê rae aano.” 3 Ua papa‘i atoa te tahi atu taata papa‘i aamu e, “I to‘u farereiraa ia’na i te matahiti 1884, e 77 matahiti to Taylor tane i taua taime ra, ua ti‘a maira te hoê taata rouru uouo, e taata hi‘oraa maitai, ua tanotano noa te rahi, e te tino nehenehe, te hoho‘a mata ovaovao, te mata rehu, poopoo e te hi‘o hohonu, te hoê rae tuea e te aano, e na utu piri papu, e taata hi‘oraa pautuutu, e te huru oto rii, mai te itehia i ni‘a i te hoê taata o tei farerei i te mau ati e rave rahi.” 4

To’na apîraa

Ua fanauhia oia i te matahiti 1808 i Westmoreland i te pae apatoa-apatoerau no te fenua Peretane, e na metua haehaa to’na, e te maitai, e te here ho‘i, o tei haapii ia’na i te tai‘o e i te ti‘aturi i te Bibilia, i te ti‘aturi i te Atua, e i te ti‘a‘i i te Mesia. O James raua o Agnes Taylor to’na na metua, o tei bapetizo ia’na i roto i te Ekalesia no Peretane i muri noa a‘e i to’na fanauraahia mai. Na roto i te mau mea i haapiihia ia’na i roto i te Ekalesia Peretane, ua tupu i roto ia’na te hoê au rahi i te mau parau e te pehe mo‘a, i te haapiiraa bibilia e te pure omo‘e e i mua i te taata. Mai to’na tamariiraa mai â to John Taylor aupuru-maite-raa i te parau no te haamori e no te here i te Atua. “I te apîraa to‘u haapiiraa i te haafatata ia‘u i te Atua,” ta’na ïa parau i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei i to’na riroraa ei Peresideni no te Ekalesia. “E rave rahi taime to‘u haereraa i te hoê vahi, e ma te tapuni i muri mai i te hoê pu aihere, i reira vau e tipapa ai i mua i te Fatu e a ti‘aoro ai Ia’na ia aratai mai ia‘u. E ua faaroo Oia i ta‘u pure. … Tera ïa te huru o te varua i roto ia‘u a vai tamarii ai au. … Ua parahitamau-maite au i pihaiiho i te Atua; e te na reira noa nei â vau e tae roa mai i teie nei.” 5

I to’na tamariiraa, ua ite oia “i roto i te hoê orama, i te hoê melahi i ni‘a i te ra‘i, e te hoê pu i to’na ra vaha, i te faaotoraa i te hoê poro‘i i to te mau nunaa ra.” Noa’tu to’na taa ore i te parau tohu i roto i taua orama ra e tae roa’tu i to’na paariraa, ua parahi-tamaumaite oia i pihaiiho i te Atua i te roaraa o to’na tau apîraa. Ua papa‘i oia e, “I te tahi mau taime, o vau ana‘e anei, e aore râ, tei rotopu anei au i te taata, e mea pinepine au i te faaroo i te hoê pehe nehenehe, te marû, e te navenave, mai te huru ra e, na te mau melahi, e aore râ, na te mau tino taaê no te ra‘i e hauti ra.” 6

I te 16raa o to’na matahiti, ua faaru‘e oia i te Ekalesia no Peretane e ua tomo i roto i te faaroo Metoti. Hoê matahiti i muri iho, ua maitihia oia ei taata faaitoito, e aore râ, ei orometua, i roto i taua ekalesia ra—e mea varavara roa teie huru hopoi‘a i te horo‘ahia na te hoê taurearea. Ua riro to’na oraraa ei faaiteraa i to’na mata‘u ore i te mea e, ua niuhia te reira i ni‘a i te hoê ti‘aturiraa— ua niuhia taua ti‘aturiraa ra i ni‘a i to’na iho mau iteraa. I roto atoa i taua area taime ra o to’na oraraa, ua tupu te hoê mana‘o puai i roto ia’na e, ua pii te Atua ia’na ia poro i te evanelia i te hoê mahana i te Fenua Marite.

To’na Imiraa i te Basileia o te Atua

I te matahiti 1830, ua reva na metua o John Taylor e te tahi atu mau melo no te utuafare i Toronto, i te fenua Canada, area oia ra, ua faaea noa mai ïa i te fenua Peretane no te hoo i te fare faaapu a te utuafare, e no te faaoti maitai i te tahi atu mau ohipa a te utuafare. Ia oti te reira, ua faaru‘e atu oia i te fenua Peretane na ni‘a i te hoê pahi e fano ti‘a ra i te Oire no Niu Iota. I roto i to ratou tere, ua û ratou i te hoê vero rahi, e e rave rahi mau pahi o tei ino roa. Ua ti‘aturi te tapena e te feia faatere o te pahi e, e tomo ratou, tera râ, ua faaite maira te reo o te varua ia John Taylor e, “E haere oe i Amerita, i reira oe e poro ai i te evanelia.” Te faati‘a ra te Peresideni Taylor e: “No to‘u ti‘aturi papu i te fâ o to‘u oraraa, haere atura vau i rapae i te pahi i te maororaa pô, e, noa’tu te u‘ana rahi o te vero, ua vai te hoê hau rahi i roto ia‘u mai te huru ra e, tei te fare au i roto i te piha faafaaearaa i te parahiraa. Ua ite ihora vau e, e tae au i Amerita no te rave i ta‘u ohipa.” 7 Ua tae maite oia i Niu Iota, e i te tahi tau ava‘e i muri mai, ua tae roa oia i pihaiiho i to’na na metua i Toronto, i reira oia i te tamau-â-raa i te rave i te ohipa i roto i te faaroo Metoti, e ua haamata ihora i te poro. I roto i taua area taime ra to’na matauraa ia Leonora Cannon, e vahine haapa‘o atoa i roto i te faaroo Metoti, tei ratere atoa mai i Canada, aita i maoro a‘e nei, mai te fenua Peretane mai. Ua tuea noa to raua mau mana‘o hohonu no ni‘a i te parau no te faaroo, no ni‘a ho‘i i te parau no te titauraa i te ite, e i te parau no te iho tumu, faaipoipo ihora raua i te 28 no Tenuare 1833 i Toronto.

A parahi ai oia i Canada, ua amui atu oia i roto i te hoê pŭpŭ hoa no te tuatapapa hohonu i te Bibilia, ia rahi atu to’na iteraa i te parau mau. I roto i taua taime maimiraa tuutuu ore ra i tonohia ai o Elder Parley P. Pratt, melo no te Pŭpŭ Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo, ia haere i Toronto no te hoê tau misionare.

Ia tae oia i Toronto, ua ani oia i te mau orometua e rave rahi e tae noa’tu i te mau ti‘a faatere o te hau, ia horo‘a mai i te hoê vahi pororaa na’na. Tera râ, ua pato‘ihia mai ta’na mau aniraa. Tae roa’tu ia John Taylor, inaha, ua faarooroo oia i te parau no te Ekalesia, e aita oia i farii ia Elder Pratt i te haamataraa. No te hi‘oraa o Elder Pratt e, aita e manuia ra ta’na ohipa, faaoti a‘era oia e, e faaru‘e oia i Toronto, e ua tapea atura i te fare o Taylor no te aroha ia’na hou a reva atu ai. No te mana‘o puai i roto ia ratou e, e taata no te Atua o Elder Pratt, titau ihora te mau veutupu o John Taylor ia faatamaa e ia haaparahi ia Elder Pratt i o ratou, e ia faati‘a ia’na ia faatupu i te mau rururaa. Ua faarii ihora o Elder Pratt i taua titauraa ra, e aita i maoro i muri iho, ua farerei oia i te mau hoa o John Taylor o tei putuputu tamau noa na no te imi i te parau mau.

I reira to John Taylor haamataraa i te tuatapapa maite i te mau parau haapiiraa a te Ekalesia. Te parau ra oia e, “e toru hepetoma i te maoro to‘u rave papuraa i te reira, ma te haere na muri iho i te Taeae Parley i tera vahi e i tera vahi.” Ua papa‘i roa oia i te mau a‘oraa a Elder Pratt, e ua tuatapapa maite i te reira, e ua faaau maite i te reira i ni‘a i te mau papa‘iraa mo‘a. I te tahi tau taime i muri mai, ua faaite ihora te Varua Mo‘a i te ti‘araa mau o te parau a Elder Pratt, e ua bapetizohia ihora o John e o Leonora Taylor i te 9 no Me 1836. I muri a‘e, ua faaite papu oia e, “mai taua taime mai ra, aita roa’tu to’na mana‘o i feaa noa a‘e i te hoê parau tumu no ni‘a i te Momoni.” 8

Te Hoê Melo Apî e te Faatere Haapa‘o

I muri noa iho i to’na tomoraa i roto i te Ekalesia, ua piihia o John Taylor ei ti‘a faatere no te Ekalesia i Canada, ti‘araa tei mauhia e a’na hoê matahiti hau i te maoro. Ua titauhia ia’na ia ratere tamau i tera vahi e tera vahi no te rave i te mau ohipa o to’na ti‘araa, aita râ oia i rohirohi i te porohaereraa i te evanelia, e na roto i te reira, ua ti‘a ia’na ia ite mata e rave rahi mau ohipa pae varua e no te pae tino atoa nei, no ni‘a i te Ekalesia i taua vahi ra. I roto i taua area taime ra te tupuraa i roto ia’na te hoê o to’na mau hiaai rahi roa, oia ho‘i, te farereiraa i te Peropheta Iosepha Semita. I te ava‘e Mati 1837, ua tere atu oia i Keterani, Ohio, i reira to’na fariiraahia i roto i te ti‘ahapa o te Peropheta. Te faaite ra oia e, ua ite oia “i te hoê otu‘iraa, e au i te otu‘iraa uira” i to’na tapearaa i te rima o te Peropheta no te aroha ia’na.9 I roto i te ti‘ahapa o Semita, ua haapii te Peropheta ia’na i te tahi atu â mau parau mau no ni‘a i te ohipa o te anotau hopea nei. Aita i maoro, ua tupu te hoê taura taamu no te auhoaraa e no te ti‘aturiraa i rotopu i na taata nei, o te ore roa e mutu faahou.

I to John Taylor faaearaa i Keterani, ua faaroo oia e rave rahi mau faainoraa no ni‘a i te Peropheta Iosepha Semita. E mea pinepine te feia taiva i te faatupu i te mau rururaa i reira ratou e faaino ai i te Peropheta. I te pae hopea o te hoê o te reira huru rururaa i roto i te Hiero no Keterani, ua titau ihora o Elder Taylor i te parau faati‘a no te faaite i to’na mana‘o, e ua paruru oia i te Peropheta ma te mata‘u ore. “Na Iosepha Semita, i raro a‘e i te Manahope, i haapii mai i te mau parau tumu matamua,” te na reira ra oia, “e ei ia’na ra tatou e haere ai e rave mai i te tahi atu â mau haapiiraa. Mai te mea e, eita tera varua i roto ia’na e horo‘a mai i te mau haamaitairaa, te taiâ nei ïa vau i te ore tera varua i roto i te feia o tei paraparau iho nei, e paruru ia ratou. I mutaa ra, i muri a‘e i to te tamarii a Iseraela iteraa i te puai o te Atua i rotopu ia ratou, ua orurehau ratou e ua haamori i te idolo, e te fifi rahi maori râ, o te na reira atoa tatou nei.” 10 Ua tamau noa e rave rahi feia taiva i ta ratou faainoraa, area te Feia Mo‘a haapa‘o ra, ua tupu ïa te itoito i roto ia ratou na roto i te parau ti‘a e te ite papu o Elder Taylor.

To’na Piiraa e Ta’na Taviniraa ei Aposetolo

I te tau haapoheraa raau o te matahiti 1837, ua titau o Iosepha Semita ia John Taylor ia reva atu oia i Far West, Missouri, no te mono i te hoê ti‘araa e vata ra i roto i te Pŭpŭ Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo (ua faatoro‘ahia oia i te ava‘e Ditema 1838). No ni‘a i te parau no te titorotororaa ia tavini oia ei Aposetolo, te parau ra o John Taylor e: “E mea faahiahia te ohipa, area te raveraa ra, e mea teimaha ïa e te titau i te ti‘aauraa. Ua ite a‘era vau i to‘u ino e to‘u faufaa ore; tera râ, ua tupu te hinaaro papu i roto ia‘u, na roto i te tauturu a te Fatu, ia faaitoito i te amoraa i te reira.” 11 Te haehaa i mua i te Atua e te faaotiraa i te mana‘o ia titau i Ta’na aratairaa, o te huru ïa o te ohipa taviniraa a Elder Taylor. I to’na riroraa ei Peresideni no te Ekalesia, teie ta’na parau i to te Feia Mo‘a: “Aita to‘u e mana‘o, na te Atua râ te reira e horo‘a mai ia‘u nei; mai te reira atoa outou. E mea puai roa te tahi mau taata i te imi i ta ratou iho huru raveraa, e i te poro i ta ratou iho mau haapiiraa. Aita vau e feruri nei mai te reira te huru, to‘u râ hinaaro, mai te mea e, aita hoê mea e hiti mai, o te titau ïa ia ite i te hinaaro o te Atua, e ia rave i te reira.” 12

Ei Ite no te Pohe Maratiri

Ei Aposetolo, ua riro o Elder Taylor ei hoa papu e te ti‘aturihia no te Peropheta Iosepha Semita. Teie ta Elder Franklin D. Richards, no te Tino Ahuru Ma Piti, i parau no ni‘a i te auhoaraa o Elder Taylor raua o te Peropheta Iosepha Semita, “Mea iti roa te taata o tei roaa ia ratou taua autaatiraa mahanaha ra mai tei roaa ia’na, e o ta’na i tapea maite i rotopu ia raua o te Peropheta Iosepha Semita e tae noa’tu i to’na poheraa, e na te ofa‘i pŭpŭhi i faatae roa i taua auhoaraa rahi ra i te hopea, na roto i te pŭpŭhiraahia oia e tae noa’tu i te Peropheta, i roto i te fare auri no Tarateti.”13

Te hoê o te mau ohipa teimaha roa tei tupu i roto i te oraraa o Elder Taylor, o te pohe maratiri ïa o te Peropheta Iosepha Semita. Ua haere roa’tu o Elder Taylor i te Fare Tapearaa no Tarateti, tei reira ho‘i te tapea-ti‘a-ore-raa-hia te Peropheta e to’na taeae o Hairamu, i te 25 no Tiunu 1844. Ua papu maitai a‘era e, eita te naho‘a taata iino no Tarateti e tuu ia raua i rapae i te fare tapearaa, e no reira, e fifi raua. I te 27 no Tiunu, ua tae mai i Tarateti, te tahi mau melo no te Ekalesia na Nauvoo mai, e ua imi ratou i te mau rave‘a no te faatiti‘aifaro i taua fifi ra. I te avatea, ua toe noa mai o Elder Taylor e to’na hoa Aposetolo o Willard Richards i roto i te fare tapearaa i pihaiiho ia Iosepha raua o Hairamu. No te hoê opuaraa ia haaputuputu i te mau taeae i Nauvoo no te faaora i te Peropheta, na ô atura o Elder Taylor, “Te taeae Iosepha, mai te mea e, e ti‘a ia oe, e i to oe reo, i roto e pae hora, tei rapae oe ia‘u i teie fare auri, mai te mea e, e haruru te fare auri i raro.”14 Ua pato‘i râ o Iosepha i te reira huru raveraa.

A ohu noa ai te hora i taua avatea ra no te 27 no Tiunu, ua haamata a‘e ra te oto rahi i te tupu i roto i na taata e maha nei. E no te mea e, e taata reo navenave roa o Elder Taylor, ua anihia ia’na ia himene e piti taime “A Poor, Wayfaring Man of Grief” no te faaitoito i to ratou varua. Aita i maoro i muri a‘e i te hoperaa ta’na himene no te piti o te taime, ua tauma mai te tahi mau taata iino e te mata huna na ni‘a i te e‘a o te fare auri. Ua horo oioi atura o Hairamu Semita raua o Willard Richards e turu‘i i ni‘a i te opani ia ore ia matara mai. Ua pŭpŭhi maira te mau taata iino i ni‘a i te opani, ua pepe pohe roa o Hairamu. Ua tamau noa ratou i te pŭpŭhi e ua haamata i te pati‘a mai i ta ratou pŭpŭhi na roto i te opani i matara rii. Ua rave a‘era o Elder Taylor i te hoê turutootoo paari, e ua ti‘a i pihaiiho i te opani e ua tamata i te haafefe i te mau auaha pŭpŭhi e toro mai nei i roto i te piha. Ua papa‘i o Elder Taylor e, “E mea ri‘ari‘a mau. Te purapura auahi pŭpŭhi mai to‘u ra rima te rahi, na pihaiiho noa ïa ia‘u te ama, e, … e pohe mau te hopearaa. Te haamana‘o ra vau i te hoê taime ua feruri au e, ua tae i te taime e pohe ai au, tera râ, i roto i te mau fifi atoa i farereihia e au, aitâ vau i ite a‘e nei ia‘u i te vai-hau-raa, mai taua taime ra te huru, to‘u horuhoru-ore-raa, to‘u itoitoraa, e to‘u rave-vitivitiraa i te hoê faaotiraa.” 15

I roto i taua taime ahoaho ra, ua tamata atoa te Peropheta Iosepha i te paruru ia’na i te mau taata iino, e ua parau atura oia ia Elder Taylor, “Ua ti‘a te reira, e te Taeae Taylor, faaitoito i te tapearaa.” 16 Tera ïa te mau parau hopea o ta’na i faaroo i te Peropheta i te parauraa i ni‘a i te fenua nei. 17 No to’na ite e, eita e mau ia ratou ia tapea maoro i muri mai i taua opani ra, ua ou‘a o Elder Taylor i ni‘a i te haaramarama. I te taime a haamata ai oia i te ou‘a i rapae, ua puta oia i te hoê ofa‘i o tei pŭpŭhihia mai na roto mai i te fare auri i ni‘a i te huha avae aui. Ua tarere noa oia i ni‘a i te hiti haaramarama ma te hauti ore no te tahi maa taime iti, e e topa mau â oia i rapae, tera râ, ua pŭpŭhihia mai ra na rapae, e ua tano te hoê ofa‘i i ni‘a i ta’na uati i roto i to’na pute ahu, e na te reira i tura‘i faahou mai ia’na i roto i te piha. I reira, ua tamata o Elder Taylor i te nee i raro a‘e i te hoê ro‘i e vaira i roto i te piha. Ua puta faahou oia i te ofa‘i pŭpŭhi e toru taime. Hoê ofa‘i o tei tano i raro noa’tu i to’na turi avae aui, e aita roa’tu i noaa i te iritihia. Ua puta atu te tahi i roto i to’na apu rima aui. E te toru o te ofa‘i, ua tano ïa i ni‘a i te vahi i‘o o to’na aoao aui, e ua mutu ê te tahi tuhaa i‘o o te iri. Noa’tu râ to’na pepe ino e to’na mauiui rahi, ua ora mai o Elder Taylor i roto i teie aroraa, e i muri a‘e ra, ua faaho‘ihia’tu oia i to’na fare i Nauvoo na te Feia Mo‘a e rave rahi.

I te tahi tau taime i muri a‘e i to Elder Taylor peperaa i te ofa‘i pŭpŭhi, ua tamata atoa te Peropheta Iosepha i te ou‘a i rapae na roto i te haaramarama o te fare auri, tera râ, ua puta oia i te ofa‘i pŭpŭhi i taua taime ra ihoa, e ua topa oia i rapae mai i ni‘a i te repo. I muri a‘e, ua papa‘i o Elder Taylor e, i to’na iteraa i te ohipa i tupu i ni‘a i te Peropheta, ua tupu i roto ia’na “te mana‘o anaanatae ore, te mo‘mo‘e, e te au ore rahi.” 18

Tei roto i te tuhaa 135 o Te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau [Buka Fafau] te hoê aamu no te Pohe Maratiri o tei papa‘ihia e Elder Taylor. Aita i tatara hu‘ahu‘ahia te parau no taua ohipa ra i roto i te reira tuhaa, ua riro râ ei faaiteraa papu puai no ni‘a i te Peropheta Iosepha: “Ua rahi a‘e ta Iosepha, te Peropheta e te Hi‘o a te Fatu, i rave, maori râ ia Iesu ana‘e, no te faaoraraa i te taata nei i roto i teie nei ao, i tei ravehia e te hoê taata ê atu o tei ora na i ni‘a iho i te reira. … Ua ora hanahana oia, e ua pohe hanahana ho‘i oia i roto i te mata o te Atua e ta’na atoa ra mau taata; e mai te au i te pae rahi o ta te Fatu feia i faatahinuhia i tahito ra, ua taati atura oia i to’na toro‘a e ta’na ohipa ho‘i i to’na iho ra toto.” 19

Ei Paruru no te Faaroo

Ei melo no te Pŭpŭ Tino Ahuru Ma Piti, ua horo‘a o Elder Taylor i to’na taime e to’na mau taleni no te poro e no te paruru i te evanelia. Ua faaohipa oia i to’na ite i te ohipa papa‘i no te papa‘i i te ve‘a Times and Seasons, te Wasp, e te Nauvoo Neighbor, e mau ve‘a ana‘e teie no Nauvoo. I muri mai, a faatere ai oia i te Ekalesia i te pae hiti‘a o te râ o te fenua Marite, ua papa‘i oia e ua haaparare i te The Mormon, e ve‘a hepetoma teie no Niu Iota, i roto i reira te vauvauraahia te mau parau haapiiraa a te Ekalesia. I roto i te rahiraa buka ta’na i papa‘i, te vaira e piti tatararaa parau haapiiraa, The Government of God e te An Examination into and an Elucidation of the Great Principle of the Mediation and Atonement of OurLord and Savior Jesus Christ [Te Faatereraa a te Atua] e te [Hoê Hi‘opo‘araa e hoê Haamaramaramaraa no ni‘a i te Parau Tumu Rahi o te Arairaa e o te Taraehara o to Tatou Fatu e to Tatou Faaora o Iesu Mesia] (haapararehia i te tau e Peresideni oia no te Ekalesia). No te aravihi o Elder Taylor i te ohipa papa‘i e te nene‘i parau, ua riro ia’na te ti‘araa “Ei Paruru i te Faaroo” e ei “Aito no te Parau mau” i rotopu i te mau melo o te Ekalesia. Teie ta te Peresideni Brigham Young i parau no ni‘a ia Elder Taylor: “Te parau nei au e, tei roto ia’na te hoê o te mau varua puai a‘e o te mau huru taata atoa e vai nei; e taata puai oia, e taata mana oia. … O oia te hoê o te mau taata papa‘i ve‘a puai a‘e o tei papa‘i na.” 20

Taaê atu te pororaa i te evanelia na roto i te papa‘iraa i te parau, ua tavini o Elder Taylor ei misionare rave tamau e maha taime: e piti taime i Peretane, hoê taime i Farani e i Puruti‘a, e hoê taime i Niu Iota. Ia amuihia te rahiraa taime o ta’na i tavini ei misionare rave tamau, ua hau atu ïa i te hitu matahiti. Noa’tu te rahiraa tusia i farereihia e a’na na roto i to’na taaêraa roa i to’na utuafare, aita i aueue to Elder Taylor ti‘aturiraa papu i te ohipa a te Fatu. I roto i te hoê rata ta’na i papa‘i i to’na utuafare, i te hoê tau a tavini ai oia ei misionare, te na ô ra oia e: “Tei roto vau i te ohipa a to‘u Fatu; e orometua vau na Iehova no te poro i To’na hinaaro i te mau nunaa. Te haere nei au e iriti i te uputa o te ora no te hoê nunaa rahi, e haaparare i rotopu i te mau taata e rave rahi milioni, i te mau parau tumu o te oraraa, o te maramarama e te parau mau, o te ite e te faaoraraa, te haere nei au e ofati i te fifi o te hara e o te ti‘aturi ore e taamu ra ia ratou, e faati‘amâ i tei hamani-ino-hia, e faaora i tei overe haere noa, e faatiti‘aifaro i to ratou mau mana‘o, e haamaitai a‘e i ta ratou mau peu, e faaora ia ratou i te ino, i te haamouraa e te oto, e e aratai ia ratou i roto i te maramarama, i te ora, i te parau mau e i te hanahana tiretiera. Aita anei to outou varua e tu‘ati ra i ni‘a i to‘u? Oia, ua ite au e, te na reira ra oia.” 21

Ei Tane Faaipoipo e ei Metua Tane

Noa’tu te rahiraa taime i titauhia ia’na ia horo‘a i roto i te ohipa no te Ekalesia, ua riro atoa o John Taylor ei tane faaipoipo e ei metua tane haapa‘o e te here ho‘i. Ua poihere maite oia i te mau taime a parahi ai oia i pihaiiho i to’na utuafare, e ua haafaufaa tamau oia i taua mau taime ra na roto i te faaiteraa i to’na oaoa i te parahiraa i pihaiiho ia ratou, e na roto ho‘i i te haapiiraa ia ratou. E no reira ïa to’na utuafare i here roa ai ia’na. E rave rahi matahiti i muri mai, ua papa‘i ta’na tamaiti o Moses W. Taylor e, “E faatura rahi to ta’na mau tamarii ia’na, i riro ai te parau no te faaoaoaraa ia’na ei hiaai tumu no ratou.” 22

I roto i to’na autaatiraa e ta’na mau tamarii, ua riro oia ei hi‘oraa na ta’na mau tamarii i roto i te parau no te huru taata here, te marû e te maitai. Teie te hoê iteraa ta ta’na tamaiti o Ezra Oakley Taylor e faaite nei:

“I to‘u apîraa te vaira tera faanahoraa e faatupu i te mau pureraa o te Sabati avatea i roto i te Fare Menemene. Ua titauhia ia matou paatoa ia tae i te reira mau pureraa, e i muri a‘e, ia faaite e, na vai i horo‘a i te a‘oraa, eaha te parau i tuatapapahia, na vai i faaoti i te pure, e eaha te mau himene i himenehia. I te hoê Sabati, ua opua a‘era te tahi pae o matou e, eiaha e haere i te pureraa i te reira noa Sabati, e ia ani i te hoê o to matou mau hoa ia faaite mai ia matou i te mau ohipa i tupu. E ua tae a‘era i te taime no te apooraa (utuafare) e aita i hape, ua ani maira to‘u papa ia‘u no ni‘a i te a‘oraa, e na vai i horo‘a i te reira. Ua faaineine maitai au ia‘u, inaha ua faaite mai to‘u hoa e, aita i mau maitai ia’na te mau parau, e no reira ua faahiti maitai au i te mau parau atoa ta’na i parau mai, ‘Oh, na te hoê ruau paraparau rahi, aita i mau ia‘u to’na i‘oa, tera râ, mea papu maitai e, e ere roa’tu te mea faahiahia.‘ Ma te mata hoata rii, na ô maira to‘u papa e, ‘Tera ruau paraparau rahi, o to oe ïa papa‘ e ua faahaere faahou oia i ta matou apooraa i mua.” 23

Ei Aposetolo, e i muri iho, ei Peresideni no te Ekalesia, ua faaitoito tamau te Peresideni Taylor i te Feia Mo‘a ia here e ia haapaari i to ratou utuafare. Ua faaitoito oia i te mau melo o te Ekalesia ia faataa i te hoê pô i te mau hepetoma atoa ei pô tuatapaparaa i te evanelia e te faaoaoaraa no te utuafare, e ua fafau oia ia ratou “i te hau e te here, i te viivii ore e te oaoa, o te faariro i to ratou oraraa utuafare ei mea maitai roa” mai te mea e, e haapa‘o maite ratou i te reira peu. 24

Faatere i te Ekalesia

I roto i te rahiraa matahiti a aratai ai te Peresideni Taylor i te Ekalesia i ni‘a i te ti‘araa Peresideni no te Pŭpŭ Tino Ahuru Ma Piti, e i muri iho, ei Peresideni no te Ekalesia, ua rave oia ma te puai e te itoito i ta’na mau tautooraa no te haamaitai i te Feia Mo‘a.

Te Nahonaho e te Parau ti‘a i roto i te Autahu‘araa

Te hoê o ta’na mau ohipa rahi i rave i roto i to’na ti‘araa Peresideni, o te faanahonahoraa ïa i te pŭpŭ autahu‘araa e te faaitoitoraa ia ratou ia rave i ta ratou mau ohipa. Ua haapii oia i te mau episekopo ia faatupu i te pureraa autahu‘araa i te mau hepetoma atoa i roto i ta ratou mau paroita, e ua a‘o i te mau peresideni tĭtĭ ia faatupu i te pureraa autahu‘araa i te mau ava‘e atoa. Ua papa‘i o Elder B. H. Roberts e, “O vai aita e haamana‘o ra i to’na itoito e to’na puai rahi i roto i te mau amuiraa e i roto i te tahi atu mau rururaa, i te a‘o-tamau-raa i te mau Peresideni tĭtĭ e te mau episekopo o te paroita ia faanahonaho i te autahu‘araa e i te mau pŭpŭ atoa i raro a‘e i ta ratou faatereraa?” 25

I roto i te hoê heheuraa i horo‘ahia i te Peresideni Taylor i te ava‘e Atopa 1882 ra, ua haapii mai te Fatu i te Feia Mo‘a, i te mau taeae ihoa râ o te autahu‘araa, ia faanahonaho ia ratou iho, e ia haere ma te mo‘a i mua Ia’na ra. No roto mai i taua heheuraa ra te iritiraahia mai teie paratarafa i muri nei:

“A tuu atoa na i te mau Peresideni Tĭtĭ ia tamâ ia ratou iho, e i te autahu‘araa, e i te mau taata o te Tĭtĭ o ta ratou e fatere nei, e ia faanahonaho i te autahu‘araa i roto i ta ratou mau tĭtĭ ia au i ta‘u ture, i roto i te mau tuhaa atoa, i roto i te mau Apooraa Teitei, i roto i te mau pŭpŭ Peresibutero, e i roto i te mau Episekopo e ta ratou mau apooraa, e i roto i te mau pŭpŭ Tahu‘a, Haapii e te Diakono, ia hope maitai te mau pŭpŭ atoa i te faanahonahohia ia au i te faanahonahoraa mau o ta‘u Ekalesia. …

“E a tuu atu i ta‘u nei autahu‘araa ia faahaehaa ia ratou i mua ia‘u nei, eiaha ho‘i ratou e titau i to ratou iho hinaaro, i to‘u râ; i te mea e, ia ore ho‘i ta‘u autahu‘araa ia ite ia‘u, inaha, o ratou ho‘i ta‘u i maiti, e i pii, e i horo‘a’tu i te varua e te mau horo‘a o to ratou mau piiraa e rave rahi, e i te mana no te reira, e ore au e ite atu ia ratou, te na reira maira te Fatu; no te mea, e faahanahana e e haapa‘o ta‘u autahu‘araa ia‘u.

“E i teie nei, te ti‘aoro nei au i ta‘u autahu‘araa, e i to‘u mau taata atoa, ia tatarahapa i ta ratou ra mau hara e i to ratou mau ino, i to ratou mau hinaaro nounou, te te‘ote‘o e te hinaaro fati ore, e i ta ratou mau peu iino atoa i hara ai ho‘i ratou ia‘u nei; e ia haapa‘o i ta‘u ture ma te aau haehaa atoa, outou ta‘u autahu‘araa, to‘u feia mo‘a e to‘u mau taata; e te ti‘aoro nei au i te mau upoo faatere o te utuafare ia faanahonaho maitai i to ratou mau ti‘ahapa ia au i te ture a te Atua, e ia rave i te mau ohipa e te mau hopoi‘a rau no te reira ti‘araa, e ia tamâ ia ratou iho i mua ia‘u nei, e ia faaru‘e i te peu iino i rapae i to ratou mau fare. E i reira vau e haamaitai ai ia outou e e parahi ai i pihaiiho ia outou, te na reira maira te Fatu, e e haaputuputu outou i roto i to outou mau vahi mo‘a na, i reira ho‘i outou e amui ai no te piihua mai ia‘u nei, e e ani mai outou ia‘u i te mau mea ti‘a, e e faaroo atu vau i ta outou mau pure, e i reira ta‘u Varua e to‘u mana e parahi ai i pihaiiho ia outou, e e vai ta‘u haamaitairaa i ni‘a ia outou, i ni‘a i to outou mau utuafare, to outou mau faaearaa e to outou mau ti‘ahapa, e i ni‘a i ta outou mau nana e ta outou mau faaapu, ta outou mau raau tupu e ta outou mau ovine, e i ni‘a i te mau mea atoa na outou na; e e riro outou ei mau taata no‘u e e riro vau ei Atua no outou.” 26

Haamaitai i te Feia Mo‘a

No te faananea i te maramarama e te ite papu mau o te Feia Mo‘a i te evanelia, ua faanaho te Peresideni Taylor i te mau amuiraa tĭtĭ i te mau toru ava‘e atoa i roto i te Ekalesia taatoa. E haere atoa’tu oia i roto i teie nei mau amuiraa mai te mea e, e nehenehe ta’na. Mai te mea e, aita e nehenehe ia’na ia haere, e tono atu oia i te hoê melo no te Pŭpŭ Tino Ahuru Ma Piti. No ni‘a i te reira huru tereraa ohipa, ua papa‘i o Elder B. H. Roberts, no te Pŭpŭ Hitu Ahuru: “Ua farii te Feia Mo‘a i te mau haapiiraa e te mau aratairaa e rave rahi no roto mai i te mau Aposetolo, hau atu paha i tei fariihia e ratou i te mau huru taime atoa na mua’tu i roto i te aamu o te Ekalesia. No reira ïa i iteahia ai te hoê araraa rahi i te pae varua i rotopu i te Feia Mo‘a.” 27 Te tahi atoa ohipa rahi roa o tei tupu i te mau taime matamua o ta’na faatereraa maori râ, te faati‘araahia te Paraimere i te matahiti 1878, ia ti‘a i te mau tamarii ia haapii-maitai-hia i roto i te Ekalesia. Ua tamau noa’toa te Peresideni Taylor i te haapapu i te faufaa o te ohipa misionare, e ua maraa te rahiraa orometua i tonohia no te poro i te evanelia.

I roto i ta’na mau a‘oraa e rave rahi, ua faaitoito tamau maite te Peresideni Taylor i te Feia Mo‘a ia haapa‘o maitai i ta ratou mau ohipa i roto i te mau huru tuhaa atoa o te oraraa nei, i roto anei i te ti‘araa ei melo no te utuafare, ei melo anei no te Ekalesia, ei mau veutupu anei, e aore râ, ei mau taata ai‘a anei. Ua haapii oia i te Feia Mo‘a mai te mea e, e haapa‘o ratou e e tuu ratou i to ratou ti‘aturiraa i ni‘a i te Fatu, e ore roa ïa ratou e mata‘u. Ua haapii oia e, “E ti‘a te Atua i te pae o Iseraela, mai te mea e, e ti‘a o Iseraela i te pae o te parau ti‘a.” 28

Paruru no te Ti‘amâraa

Noa’tu eaha te puairaa o te mau iteraa o te Peresideni Taylor, ua auraro e ua paruru maite râ oia i te ti‘amâraa o te taata. I te mau matahiti a riro ai oia ei Aposetolo i Nauvoo, ua piihia oia e, “Te Aito no te Ti‘amâraa,” e i te riroraa oia ei Peresideni no te Ekalesia ua tamau noa oia i te mau i taua ti‘araa ra. I te hoê tau e Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei te rahiraa o te taata i Utaha, ua poro tuutuu ore noa te Peresideni Taylor i te parau no te ti‘amâraa o te faaroo e te ti‘amâraa o te mana‘o no te mau taata atoa. Teie ta’na i parau: “I te tahi taime, e tupu te mana‘o au ore i roto ia tatou no ni‘a i te mau taata o te ore e feruri mai ta tatou e feruri nei. E ti‘araa to ratou ia feruri mai ta ratou e hinaaro; e mai te reira atoa tatou. No reira, mai te mea e, aita te hoê taata e ti‘aturi mai ta‘u e ti‘aturi ra, e ere ïa i te ohipa na‘u. E mai te mea e, aita vau e ti‘aturi mai ta’na e ti‘aturi ra, e ere ïa i te ohipa na’na. E paruru anei outou i te hoê taata aita e ti‘aturi ra mai ta outou e ti‘aturi nei? E, e tae roa’tu i te hopea. E na reira atoa oia i ni‘a ia‘u; e e hinaaro vau ia paruruatoa-hia vau i roto i to‘u mau ti‘araa.” 29

No te Peresideni Taylor, e mea faufaa atoa te parau no te ti‘amâraa i roto i te Ekalesia. I roto i te mau apooraa, ua faaitoito tamau noa oia i te mau melo ia parau ti‘amâ i to ratou mau mana‘o. Taaê noa’tu to’na ite-hope-raa i te faufaa o te parau no te tahoêraa, ua feruri râ oia e, e tupu te tahoêraa mau na roto i te ti‘amâraa.

Te Tau Tamataraa

Ua riro te huru o te Feia Mo‘a i te fenua Marite ei tamataraa no taua here ra i te ti‘amâraa. I raro a‘e i te aratairaa a te Fatu, ua rave te Feia Mo‘a i te faaipoiporaa vahine rau i roto i te Ekalesia mai te anotau mai o Iosepha Semita i Nauvoo. I roto i te mau matahiti 1860 e te mau matahiti 1870, ua maiti te faatereraa o te Hau Marite i te ture no te opani i te faaipoiporaa vahine rau, e no te faaere ia Utaha e to’na huiraatira, i te ti‘araa mana ei tuhaa fenua Marite e i te tahi atu mau ti‘araa mana. No to’na ite papu e, ua ofati teie ture i te parau no te ti‘amâraa o te faaroo o tei papa‘ihia i roto i te Ture Papa, ua faaohipa te Ekalesia i to’na puai no te titauraa ia tuuhia’tu te reira parau i mua i te aro o te Haavaraa Teitei o te Hau Marite. I te matahiti 1879, e piti noa matahiti i muri a‘e i to te Peresideni Taylor raveraa i te faatereraa o te Ekalesia, ua haapapu te Haavaraa Teitei a te Hau Marite i to’na turu i te ture pato‘i i te vahine rau o tei haamauhia i te matahiti 1862 e te faatereraa marite. I te matahiti 1882 e i te matahiti 1887, ua maiti faahou te Apooraa Iriti Ture o te Hau Marite i te tahi atu mau ture o te faati‘a i te faatereraa hau ia faaore i te ti‘araa mana o te Ekalesia e ia haru i te mau faufaa atoa a te Ekalesia tei hau te faito faufaa i te $50,000 tara marite (tei roto ïa i te reira e maha hiero e patuhia ra i taua taime ra, te Fare Menemene, te mau fare pureraa, e e rave rahi atu â mau faufaa). Ua faataahia i roto i taua ture ra e, e iritihia e rave rahi mau ti‘araa tivira tumu o te mau melo o te Ekalesia, mai te ti‘araa maiti. Na roto i teie mau tauiuiraa, ua matara atoa te mau uputa no te mau rave‘a e rave rahi no te horo i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei o te tamau noa i te rave i te faaipoiporaa vahine rau. Ua tamau noa te Ekalesia i te rave i te mau hororaa, ua faufaa ore râ te reira mau hororaa atoa.

A tupu noa ai i te rahi te fifi no ni‘a i te parau no te vahine rau, ua tae maira te faaararaa i te Peresideni Taylor e, te opua ra te mau ti‘a faatere o te hau e haru oioi ia’na. E no te mea ua hope te mau rave‘a mana atoa no te tamata i te haparari i taua mau ture ra, ua titauhia ia’na ia maiti, e haapa‘o anei oia i ta te Atua e aore râ, i ta te taata. I roto i ta’na a‘oraa hopea i mua i te taata, ua parau oia i te Feia Mo‘a e, “I roto i to‘u ti‘araa taata maitai, eita e ti‘a ia‘u ia faaroo ore i te Atua. … e ia taataahi i teie mau faaueraa mo‘a e te mure ore i raro a‘e i te avae, o ta te Atua i horo‘a mai ia haapa‘o vau, e o te tae i te ora mure ore ra.”30 Mai te mahana a poro ai oia i teie nei a‘oraa e tae atu i te mahana o to’na poheraa, oia ho‘i, fatata e piti matahiti e te afa i muri a‘e, ua rau te mau vahi i tapunihia e a’na e ati a‘e o Utaha. E huri tua anei oia i te mau haapiiraa a te Fatu no ni‘a i te faaipoiporaa vahine rau, ua faaoti te Peresideni Taylor ia tapuni ei rave‘a no te haapa‘oraa i te parau a te Fatu, e ma te ti‘aturi e, e iti mai te hamani-ino-raa i ni‘a i te Ekalesia. Ua papa‘i o Elder B. H. Roberts e, “I to te Peresideni Taylor haamo‘eraa ia’na i te mata o te taata i te pô no te 1 no Fepuare, 1885, e ere ïa no te paruru ia’na iho, e aore râ, no to’na iho maitai, no te maitai râ o te taata atoa e ia vai maite noa te hau.” 31

Noa’tu e, aita oia e ite-faahou-hia e te mata taata, ua tamau noa te Peresideni Taylor i te aratai i te Ekalesia na roto i te mau episetole e na roto i te paraparau-roa-raa’tu i te mau hoa ta’na i ti‘aturi papu. Area râ, no to’na tapuni-haere-noa-raa, no te taaêraa oia i to’na utuafare e i to’na mau hoa, e no te teimaha o ta’na mau hopoi‘a, ua hamata te reira i te haapeape‘a ia’na. I te omuaraa o te matahiti 1887, ua hamata to’na ea i te fifi. Ua aro oia i to’na ma‘i e rave rahi ava‘e i te maoro ma te parau ia vetahi e, eita e maoro e maitai oia, tera râ, i te ava‘e Tiurai, ua ite-papu-hia e, e mea ino roa oia. I te pô 25 no Tiurai 1887, ua pohe te Peresideni Taylor i roto i te hau, i te ti‘ahapa o Thomas Roueché i Kaysville, Utaha.

Te mau Faateniteniraa i te Peresideni Taylor

Te tahi o te mau faaiteraa tano maitai no ni‘a i te faatereraa a John Taylor, ua horo‘ahia mai ïa te reira e te mau taata o tei tavini i pihaiiho ia’na e o tei haapiihia e a’na. I roto i ta’na paraparauraa i te taime hunaraa o te Peresideni Taylor, te parau ra o Elder Franklin D. Richards no te Pŭpŭ Tino Ahuru Ma Piti e: “E taata itoito e te taiâ ore i te parau ti‘a o te Peresideni Taylor. Aita oia i ite i te mata‘u. … A rave ai maua i ta maua misioni toopiti atoa i Europa, ua rave oia i Farani. … ua rave oia i te ohipa i reira ma te itoito; e i te hoê taime, ua tahoê te tahi mau ti‘a faatere faaroo no te tarai i te mau haapiiraa huru ê a te Momoni. I roto i tera huru taiâ ore to’na, ua farii te Peresideni Taylor ia farerei i te hoê pŭpŭ taatoa o ratou. … Ua ruru o ratou ia’na, e ua faaite oia ia ratou i te parau mau.” 32

Teie te mau parau a Elder Daniel H. Wells, oia o tei tavini na ei tauturu no Brigham Young, no ni‘a i te Peresideni Taylor: “Ua ora oia i te hoê oraraa mata‘u ore, te teitei, e mai to te Atua ra te huru—e mata na te feia e ora nei ia imi i te rave‘a ia pee i to’na ra hoho‘a teitei. … Ua riro oia ei aito no te ti‘araa o te taata nei, ei aito no te ti‘amâraa, no te parau mau e no te ti‘amâraa. Ua ora oia i te hoê oraraa teitei e te faufaa, tei î roa i te hanahana e te maitai no’na iho e no te utuafare, ei oaoaraa na te taata, e ei hanahana no te Atua. Te oaoa nei au ia faaite i teie nei iteraa papu no ni‘a i te faaroo e te haapa‘o o te Peresideni Taylor, no ni‘a i to’na parau ti‘a i te Atua e te here i te mau melo o te Ekalesia.”33

O Angus M. Cannon, peresideni no te Tĭtĭ no Roto Miti, te taata paraparau hopea i te hunaraa o te Peresideni Taylor, e o teie te faateniteniraa ta’na i horo‘a i te taata o tei haa e rave rahi matahiti no te faati‘a i te basileia o te Atua: “Ua faaorahia to’na mau mamae. Te ta‘otonei oia i roto i te Atua; e e ti‘a roa ia‘u ia feruri e, te ite ra vau i te uputa o te ra‘i i te matararaa e na reira ho‘i oia i te tomoraa. … Ua rave te Taeae Taylor i te iteraa papu ta Iosepha i horo‘a ia’na, ta Iesu i parau atu ia Iosepha, ta te Atua i faaue ia Iosepha ia faaroo i te reira mai roto mai i te vaha o ta’na Tamaiti here—e ua faaite oia i te reira mau parau apî i te mau fenua ê ê, e ua faarurutaina i to tatou aau na roto i te mau parau ta’na i parau ra. Te parau nei au e, te oaoa e te oaoaraa i roaahia e te Peresideni Taylor i to’na farereiraa i te mau taata tei rave i te ohipa e o’na i ô mai i te paruru, ma te haatihia e te mau aposetolo a Iesu Mesia, e oaoaraa rahi ïa.” 34

Te mau Nota

  1. B. H. Roberts, The Life of John Taylor (1963), 419–20.

  2. I roto Andrew Jenson, Latter-day Saint Biographical Encyclopedia, 4 vols. (1901–36), 1:18– 19.

  3. I roto Hubert Howe Bancroft, History of Utah (1890), 682.

  4. History of Utah, 682.

  5. Deseret News: Semi-Weekly, 3 no Tenuare 1882, 1.

  6. The Life of John Taylor, 27–28.

  7. The Life of John Taylor, 28–29.

  8. The Life of John Taylor, 38.

  9. I roto Susan Arrington Madsen, The Lord Needed a Prophet (1996), 49.

  10. The Life of John Taylor, 40–41.

  11. The Life of John Taylor, 48.

  12. The Gospel Kingdom, sel. G. Homer Durham (1941), 44.

  13. The Life of John Taylor, 449.

  14. The Life of John Taylor, 134–35.

  15. The Gospel Kingdom, 360.

  16. The Gospel Kingdom, 360.

  17. Hi‘o The Gospel Kingdom, 360.

  18. The Life of John Taylor, 140.

  19. PH&PF 135:3.

  20. Deseret News (Tahepetoma), 17 no Setepa 1856, 219.

  21. The Life of John Taylor, 208.

  22. “Stories and Counsel of Prest. Taylor,” Young Woman‘s Journal, Me 1905, 219.

  23. Julia Neville Taylor, “An Interview with Ezra Oakley Taylor, Son of President John Taylor,” (Te Tuhaa Haaputuraa Parau Utuafare e te Aamu o te Ekalesia, no te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, n.d.), ripene hoho‘a, 2.

  24. Joseph F. Merrill, “Pô Utuafare,” Improvement Era, Tenuare 1918, 203.

  25. The Life of John Taylor, 347.

  26. The Life of John Taylor, 350–51; paragraphing altered.

  27. The Life of John Taylor, 329.

  28. Deseret News: Semi-Weekly, 19 no Setepa 1882, 1.

  29. The Gospel Kingdom, 328–29.

  30. Deseret News: Semi-Weekly, 17 no Fepuare 1885, 1.

  31. The Life of John Taylor, 400.

  32. The Life of John Taylor, 448.

  33. The Life of John Taylor, 455.

  34. The Life of John Taylor, 459–60; tauiuihia te paratarafa.

Hōho’a
martyrdom of Joseph Smith

Ua haapii mai te Peresideni Taylor e, noa’tu te pohe maratiri o te Peropheta Iosepha, e tamau noa te Ekalesia i te tupu i te rahi. “Tei roto i teie Ekalesia te huero no te tahuti ore. E ere i ta te taata, e ere ho‘i na te taata—e tamarii râ no te Atuaraa.”

Nene’i