Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 9: Iosepha Semita, te Peropheta no te Faaho‘i-faahou-raa


Pene 9

Iosepha Semita, te Peropheta no te Faaho‘i-faahou-raa

Ua rahi a‘e ta Iosepha Semita, te Peropheta e te Hi‘o a te Fatu, i rave, maori râ ia Iesu ana‘e, no te faaoraraa i te taata nei i roto i teie nei ao, i tei ravehia e te hoê taata ê atu o tei ora na i ni‘a iho i te fenua.1

No Roto mai i te Oraraa o John Taylor

I te ava‘e Mati 1837, ua reva’tu o John Taylor i Keterani, Ohio, e i reira to’na farereiraa i te Peropheta Iosepha Semita no te taime matamua, e to’na atoa ho‘i faananearaa’tu i to’na ite i te mau parau tumu no te evanelia i faaho‘i-apîhia mai. I te taime a haere atu ai o John Taylor i Keterani, e rave rahi mau melo no te Ekalesia tei faaau ore i te Peropheta Iosepha. Ua ô atoa te tahi mau melo no te Pŭpŭ Tino Ahuru Ma Piti i roto i te reira huru varua mârô ra, mai ia Parley P. Pratt, oia te taata tei haapii i te evanelia ia John Taylor. Ia haafatata mai te Taeae Paraita ia’na ma te faahiti mai i te tahi mau mana‘o tapitapi to’na no ni‘a i te Peropheta, na ô atura te Taeae Taylor:

“Te maere nei au ia faaroo ia oe ia parau mai te reira te huru, e te taeae Paraita. Hou a faaru‘e mai ai oe i Canada, ua faaite mai oe i te hoê iteraa papu puai no ni‘a ia Iosepha Semita ei Peropheta no te Atua, e no ni‘a i te parau mau o te ohipa ta’na i haamata; e te parau ra oe e, ua ite oe i teie mau mea na roto i te heheuraa, e na roto i te horo‘a a te Varua Maitai. Ua parau papu mai oe ia‘u e, ia a‘o mai oe e aore râ, te hoê melahi no te ra‘i mai, i te tahi atu huru parau, eiaha roa vau e ti‘aturi i te reira. E te taeae Paraita, e ere te taata teie ta‘u e pee nei, te Fatu râ. Na te mau parau tumu ta oe i haapii mai ia‘u i aratai ia‘u Ia’na nei, e ua roaa atoa ia‘u i teie nei taua iteraa papu ra tei noaa ia oe i taua taime ra. Mai te mea e, ua ti‘a te ohipa a ono ava‘e i mairi a‘e nei, ua ti-‘a atoa ïa i teie mahana; mai te mea e, e peropheta o Iosepha i taua taime ra, e peropheta atoa ïa oia i teie nei.”2 Te vahi faahiahia no Paraita, i te mea ïa e, ua tatarahapa oia i to’na mau mana‘o pato‘ito‘i e ua tamau â i te tavini maite i te Fatu.

Ua haapa‘o tamau maite o John Taylor i te parau a te Peropheta Iosefa Semita mai te mahana a farerei ai oia ia’na, e tei reira raua toopiti atoa ra i te taime a taparahi-maratiri-hia ai te Peropheta. I roto i te hoê a‘oraa ta’na i horo‘a fatata e 20 matahiti i muri a‘e i te poheraa te Peropheta Iosepha, te parau ra o Elder Taylor e, “Noa’tu ahani e, aita e taata ê atu i raro a‘e i teie nei ra‘i tei ite e, e peropheta o Iosepha Semita, o vau, ua ite au, e te faaite papu nei au i te reira i mua i te Atua, i te mau melahi e i te taata nei,”3 I roto i te roaraa o te tau taviniraa a Elder Taylor, e mea oaoa na’na ia haapii e, “ua faaho‘i faahou mai te Atua i ta’na evanelia tumu ia Iosepha Semita ra, na roto i te heheuraa, ma te iriti i te uputa o te ra‘i ia’na ra, e ma te faaite ia’na i te faanahonahoraa no te faaoraraa e te faateteiraa o te mau tamarii a te taata nei.” 4

Te mau Haapiiraa a John Taylor

Ua Faatoro‘a-ê-hia na o iosepha semita ei peropheta no te Faaho‘i-Faahou-raa.

Aita hoê mea taa‘e roa’tu i roto ia [Iosepha Semita], e au oia mai te rahiraa o tatou nei. Tera râ, no te tahi mau mana‘o no’na iho, ia‘u i mana‘o, ua maiti te Fatu ia’na ei auvaha parau no’na i roto i te mau nunaa no teie u‘i o teie nei ao. Penei a‘e paha, ua faataahia o Iosepha, mai ia tatou e rave rahi, i te tahi toro‘a hou te faatumu-raa-hia teie nei ao. O te Mesia te arenio tei taparahipohe-hia hou te faatumuraahia o teie nei ao. Ua faataahia o Aberahama i to’na toro‘a, e rave rahi atu mau taata mai te reira te huru; e ua haere mai Iosepha Semita no te rave i ta’na ohipa.5

Te faariro nei tatou paatoa ia Iosepha Semita ei peropheta na te Atua. Ua pii te Atua ia’na ia mau i te ti‘araa ta’na i mau na. I nafea oia i te pii-raa-hia? E rave rahi tauatini matahiti hou te faatumu- raa-hia o teie nei ao. Ua tohu te mau peropheta i to’na taeraa mai, ma te parau e, e ti‘a mai te hoê taata i te i‘oa ra o Iosepha, e o Iosepha atoa te i‘oa o to’na ra metua tane, e e hua‘ai oia no Iosepha tei hoohia i Aiphiti ra. E ite outou i teie parau tohu i roto i te Buka a Moromona [a hi‘o 2 Nephi 3:15]. Ua noaa ia’na te maitai rahi i parauhia mai ia’na e te Fatu ra.6

Ua Faaho‘i faahou mai te Fatu i te îraa o Ta’na evanelia na roto ia Iosepha Semita.

Eaha te huru o te ao nei hou a faaitehia mai ai te evanelia ta tatou e poro nei i teie nei? … I hea e iteahia ai ia tatou te tahi mea mai tei haapiihia na e Iesu? Aita roa’tu hoê a‘e vahi i ni‘a i te tino o teie fenua rahi. Aita hoê vahi i reira e iteahia ai te aposetolo, te peropheta, te orometua, te haapii, e te vai atu ra. Ua ite anei au i te reira? Oia ïa, i te mea e, tei te ao nei au i taua taime ra! Ua ite au i te ohipa i tupu i te reira taime. Tei rotopu atoa vau i to ratou mau haapii e ua matau maitai au i te mau sotaiete e te mau pŭpŭ e rave rahi e vaira. Ua roaa anei te evanelia ia ratou mai tei papa‘ihia i roto i te mau papa‘iraa mo‘a? Aita.7

Aita vau i ite e, e mea titauhia ia bapetizo no te matararaa o te hara e tae roa’tu i te taime a haapii mai ai te evanelia ia‘u, noa’tu to‘u ite rahi i te bibilia mai te haamataraa e tae atu i te hopea. Ua ti‘a ia‘u ia tai‘o e rave rahi mau mea i roto i te mau parau tohu, e ia numera i te tau o te mileniuma e te haaputuputuraa o Iseraela, aita râ vau i ite i te parau tumu matamua o te evanelia a te Mesia; e aita hoê taata i ô nei i ite i te reira. E rave rahi te vahi i te ao nei i ratere-haere-hia e au, e aita roa’tu vau i farerei i te hoê tahu‘a, e aore râ, te hoê taata aivanaa tei ite i te mau parau tumu matamua o te evanelia a te Mesia i roto i te hoê noa a‘e fenua.

Eaha ta te Fatu ohipa e rave i te feia poiri e te maamaa mai ia matou ra? Te vai ra râ hoê taata huru maitai, e te tahi maa vahi iti faaroo i te mau fafauraa a te Atua, oia ho‘i, o Iosepha Semita—e taata matau ore i te mau peu o te ao nei. Ua ti‘aturi oia i te tahi tuhaa o te Papa‘iraa mo‘a tei na ô e, “Te ere ra râ te hoê o outou i te ite, e ani oia i te Atua ra, o tei horo‘a hua mai i te maitai i te taata atoa ra, ma te pato‘i ore; e e horo‘ahia mai ta’na.” [A hi‘o Iakobo 1:5]. E maamaa rahi to’na i te hi‘oraa a to te ao nei, area i te Atua ra e i te mau melahi e i te mau huru varua maramarama mau ra, ua navai ïa oia i te paari i haere ai oia i te hoê vahi mo- ‘emo‘e ra no te ani i te Atua i te paari, ma te ti‘aturi e, e faaroo mai te Atua ia’na. E ua faaroo mai te Fatu ia’na, e ua parau mai ia- ’na i te ohipa ta’na e rave.8

Ua faaite maira Iosepha Semita, te peropheta, i te hoê parau ia matou, e heheuraa no ô mai i te Atua ra, i te parauraa e, ua fâ mai te mau melahi mo‘a ia’na ra, e ua heheu mai i te Evanelia mure ore mai tei vai na i te mau u‘i i tahito ra; e ua fâ atoa mai te Atua Metua e te Atua Tamaiti ia’na ra: ma te faatoro te Metua i te Tamaiti e ma te parau e, “O ta‘u Tamaiti here teie, a faaroo ia’na.” [A hi‘o Iosepha Semita—Te aamu 1:17]. O Moroni, te hoê peropheta tei ora na i ni‘a i teie nei fenua, tei faaite mai ia’na i te mau papaa parau no ni‘a i te Buka a Moromona, e na roto i te horo‘a e i te mana o te Atua, ua ti‘a ia Iosepha ia huri i te reira mau papaa parau i roto i te buka ta tatou e parau nei i teie mahana, te Buka a Moromona. …

… Ia oti a‘era te Metua i te faaite i Ta’na Tamaiti ia Iosepha Semita, ma te faaue atu ia faaroo Ia’na, ua haapa‘o ihora Iosepha i te piiraa a te Atua, e ua faaroo i te mau parau e rave rahi tei horo‘ahia mai e te mau taata e rave rahi tei mau i te Autahu‘araa Mo‘a i roto i tera u‘i e tera u‘i, i raro a‘e i te aratairaa a te Fanau Tahi. Ua faauehia raua o Olive Kaudere ia bapetizo te tahi i te tahi, e ua na reira raua. Ua haere mai o Ioane Bapetizo e ua horo‘a mai i te Autahu‘araa a Aarona ia raua. I muri iho, o Petero, Iakobo e o Ioane, tei mau na i te Autahu‘araa a Melehizedeka i te tau o te Faaora, tei haere mai e ua horo‘a mai i te Autahu‘araa a Melehizedeka ia raua. I muri iho, ua haere mai o Adamu, o Noa, o Aberahama, o Mose, o Eliaha, o Elia e e rave rahi atu mau tino faatere tei faaitehia i roto i te mau Papa‘iraa mo‘a, tei ohipa na i roto i tera tau tuuraa e tera tau tuuraa, ua haere mai ratou e ua horo‘a mai ia Iosepha ra, i te mau taviri, te mau mana, te mau ti- ‘araa, te mau fana‘oraa e te mau parururaa taa‘e tei fana‘o-atoa-hia na e ratou i to ratou ra anotau.

Ua faaue-faahou-hia o Iosepha ia poro i teie Evanelia e ia faaite i teie iteraa i to te ao nei. Ua haapiihia ia’na taua mau parau tumu ra tei haapii-atoa-hia na ia Adamu, taua mau parau tumu ra tei haapii-atoa-hia ia Noa, ia Enoha, ia Aberahama, ia Mose, i te mau Peropheta, e ia Eliaha: Taua mau parau tumu ra tei haapii-atoahia na e Iesu Mesia e te mau Aposetolo i tahito ra …, ma te apitihia mai e taua Autahu‘araa ra e taua faanahonahoraa ra, ma te î maitai, i te mea e, teie te tau tuuraa i amui hoê i te mau tau tuuraa atoa tei vai na i tera u‘i e tera u‘i o te ao nei, e tei parauhia i roto i te mau Papa‘iraa mo‘a te tau no te îraa o te mau tau, i roto i reira e amui tahi ai te Atua i te mau mea atoa ei hoê, te mau mea no te ra‘i anei, e aore râ, no te fenua nei. No reira, te mau ite atoa, te mau maramarama atoa, te mau Autahu‘araa atoa, te mau mana atoa, te mau heheuraa atoa i horo‘ahia i te mau taata i tera u‘i e tera u‘i, ua faaho‘i-faahou-hia mai ïa i te fenua nei na roto i te utuuturaa e te tautururaa a te feia tei mau na i te Autahu‘araa mo‘a o te Atua i roto i tera tau e tera tau i orahia e ratou.9

Na te Fatu i haapii ia Iosepha Semita.

O vai o Iosepha Semita? E taurearea papu ore teie i te mau mea no roto i te buka, e te ma‘ua i te tai‘o e i te papa‘i. E ti‘a anei ia’na [ia faati‘a i te basileia o te Atua]? Aita, maori râ, ia heheu mai te Atua i te reira ia’na. Ua ani oia i te paari o te Atua e ua roaa te reira ia’na. Tae mai i taua taime ra, aita a’na ite i teie mau mea i hau atu i to outou na, e aore râ, i to‘u nei. Na te Atua e na te Atua ana‘e teie mau mea i rave. “E te mau mea paruparu o te ao nei, e te mau mea haehaa e te mau mea aore ra, o tei maitihia ïa e te Atua ei faaore i te mau mea e vai nei, ia ore roa te taata nei ia te- ‘ote‘o i mua ia’na.” [A hi‘o 1 Korineti‘a 1: 28–29] Ua rave oia ia Iosepha. No te aha? No te mea ua tae i te tau no te haamata i te hoê ohipa, no te mau Autahu‘araa mo‘a atoa a te Atua tei ora na i tahito ra. O Iosepha te mauhaa hanahana tei maitihia no te haamata i taua ohipa ra.10

E taata ite ore mau o Iosepha Semita i roto i te parau no te haapiiraa. E mea na‘ina‘i roa to’na ite i to’na apîraa. Ua paari oia i roto i te mau mou‘a no Veramona, e aita oia i fana‘o noa a‘e i te mea ta tatou e parau nei e, te haapiiraa. Ua rave râ te Atua ia’na i roto i Ta’na haapiiraa, e ua haapii ia’na i te mau mea ta‘u i ite ua faatapitapi i te mau aivanaa paari e rave rahi, i te feia mana‘o hohonu, e te feia ite rahi a‘e ta‘u i farerei i roto i teie nei ao. No te aha? No te mea na te Atua i haapii ia’na. Eaha ta teie mau parau tumu e parau nei? Te parau ïa no te fenua ta tatou e parahi nei; te mau mea e vai nei i ni‘a i teie fenua; te parau no te ra‘i i ni‘a a‘e ia tatou; te parau no te mau Atua e vai i roto i te mau ao mure ore; te mau ture i hamanihia ai te fenua nei, i paturuhia ai, i tapeahia ai e i faaterehia ai, e to’na autaatiraa e te tahi atu mau paraneta e te tahi atu mau ao; e no ni‘a i te mau faatereraa hau e te mau ture, ua hau atu to’na maramarama i to te iva ahuru ma iva i ni‘a i te hanere o te mau taata i teie mahana. E ua imi oia i te rave‘a ia haapii ia vetahi ê.11

E Taata tura e te viivii ore o iosepha semita e o tei hamaniino-hia no te mau parau tumu ta’na i haapii.

E mea maoro to‘u matauraa ia Iosepha Semita. Ua ratere au na muri iho ia’na; tei pihaiiho vau ia’na i te vahi tei reira o’na ana‘e e i te vahi taata; ua amui atu vau ia’na i roto i te mau apooraa e rave rau te huru; e rave rahi hanere taime to‘u faarooraa i ta’na mau haapiiraa i mua i te taata, e i ta’na mau a‘oraa huru taa‘e i to- ’na mau hoa e to’na mau apiti. Ua tae au i to’na fare e ua ite au i to’na huru i roto i to’na utuafare. Ua ite au ia’na i te aratai-raa-hia i mua i te mau tiribuna o to’na fenua, e ua ite atoa vau ia’na i te faaore-raa-hia te faahaparaa ma te maitai, e i te faaora-raa-hia i te mau pariraa iino a te feia faaino, e i te mau taviriraa e te mau haavareraa a te feia iino. Tei pihaiiho vau ia’na a ora ai oia, e a pohe ai oia, a taparahi-pohe-hia ai oia e te hoê naho‘a taata iino, i roto i te fare tapearaa no Karateti. …

Ua ite au ia’na i roto i tera mau huru paatoa, e te faaite papu nei au i mua i te Atua, te mau melahi, e i te mau taata e, e taata maitai oia, e te tura, e te viivii ore—e mea maitai ta’na mau parau haapiiraa, e au i te papa‘iraa mo‘a, e e mea ti‘a—ta’na mau parau, no te faariro ïa ei taata no te Atua—to’na huru i te vahi taata ore e i te vahi taata, e ore ïa e ti‘a ia faainohia—e ua ora oia e ua pohe ei taata mau no te Atua e ei taata ite i te peu maitai. Teie to‘u iteraa papu. E mai te mea e, e mârôhia te reira, a aratai mai na i te hoê taata mana ei ite no te parau ta‘u e papa‘i. E no reira, te faaite papu nei au i te mau mea ta‘u i ite e ta‘u i hi‘o.12

Ia feruri ana‘e au e, ua pohe to tatou raatira rahi, te Peropheta o te Atua ora, e ua ite au i to’na tuaana i te taime a pohe ai oia, mai te mea ra ia‘u e, ua vai ano te fenua nei, mai te hoê apoo hohonu e te poiri i roto i te basileia, e ua vai noa tatou ana‘e. Aue ïa te mo‘emo‘e o taua feruriraa ra! Aue ïa te to‘eto‘e, te ui e te oto! I roto i te taime ati, o oia te matamua i ni‘a i te tahu‘a; i te mau taime fifi, o oia te fafahia no te ani i te tauturu. E no te mea o oia to tatou Peropheta, ua haafatata’tu oia i te Atua, e ua ite i to’na hinaaro; i teie nei râ, ua reva ê to tatou peropheta, to tatou a‘o, to tatou tenerara, to tatou raatira, e i roto i te mau ati e farereihia e tatou, ua vai noa tatou ana‘e ra, ma te ore ta’na tauturu, e ei aratai no tatou i roto i te mau mea o te varua e aore râ, o te tino, e te mau mea atoa no teie nei ao, e aore râ, no a muri a‘e, o te taime hopea ïa teie to’na paraparauraa mai ia tatou i te fenua nei.

Ua puta mai i roto i to‘u feruriraa teie mau mana‘o, e e rave rahi tauatini atu â mau mana‘o. Ua feruri noa vau e, eaha te tumu i titauhia ai i te taata mana a te Atua, te miti o te fenua, te taata teitei roa a‘e o te fetii taata nei, e te hoho‘a tei hau i te maitai i roto i te mau mea maitai atoa, eaha oia i topa ai i roto i te riri u‘ana o te mau taata diabolo? 13

E taata viivii ore o Iosepha Semita e te teitei, e taata tura, e taata ite i te peu maitai, e e taata no te Atua. Ua faaite mai râ oia i te mau parau tumu tei tairi tumu roa i te mau raveraa iino a te taata nei. E au teie parau no ta ratou mau faufaa, to ratou mau mana‘o e ta ratou mau tao‘a; e no te mea eita e ti‘a ia ratou ia ape i ta’na mau parau tumu, no reira, ua aro ratou ia’na. O tera ïa te hoê tumu i ite ai tatou e rave rahi buka tei papa‘ihia no te faaino ia’na, ma te hauti ore i ni‘a i ta’na mau parau tumu, e te tumu atoa ïa i farerei ai tatou i te mau pato‘iraa e rave rahi. Eita râ te parau mau, te parau mau mure ore, e roaa i te ino. E ore te reira e roaa i te haamou, tera râ, mai te terono o Iehova, e orahia oia i te mau aroraa a te taata, e e ora e a muri noa’tu.14

Eita te pohe Maratiri o te Peropheta iosepha e nehenehe e tapea i te tupuraa o te basileia o te Atua.

Te haamana‘o maitai nei au i te taime a iriti-ê-hia’tu ai o Iosepha Semita ia tatou nei. … E mea faufaa rahi teie mau mea faufaa rahi teie mau mea no tatou nei, e ere râ i te mea faufaa roa no te paturaa i te Ekalesia e i te basileia o te Atua i ni‘a i te fenua nei, e no Ta’na ohipa ta tatou paatoa e rave nei.

Ia heheu mai te Fatu i te Evanelia mure ore ia Iosepha Semita, ua faaite mai oia ia’na i ta’na mau opuaraa e ta’na mau faanahoraa no ni‘a i te fenua ta tatou e parahi nei, e ua horo‘a ia’na i te ite i ta’na ture e te mau oro‘a e te parau haapiiraa o te Evanelia. E ere ïa no te faateitei noa ia’na, no te maitai râ o te taata, e no te ao nei, e no te feia ora e tei pohe, mai te au i te mau ture e te mau faanahoraa a Iehova ta’na i hamani hou a hamanihia ai te ao nei, e aore râ, a himene ai te mau feti‘a po‘ipo‘i i te oaoa.

E faanahoraa ta te Fatu no te fenua nei e no te mau taata i ni‘a iho ra, e i teie mau mahana hopea nei, ua feruri oia e, e mea ti‘a ia heheu e ia faaho‘i faahou mai, na roto i to’na tavini o Iosepha Semita, i te mea ta tatou e parau nei e, te Evanelia apî e te mure ore ho‘i; e mea apî no te ao i teie anotau, no ta ratou mau peu tahito, to ratou mau mana‘o maamaa e to ratou ino, to ratou mau ti‘aturiraa, to ratou mau mana‘o e mau iteraa, e mea mure ore râ, i te mea e, i vai na te reira i te Atua ra, e i te mea atoa e, i vai na ia’na ra hou a ti‘a mai ai te ao nei, e e vai noa â te reira noa’tu te mau tauiraa e tupu i ni‘a i te fenua nei, e tae noa’tu i te tau e faaorahia ai te fenua, e ia faaapîhia ho‘i te mau mea atoa, e ia vai tamau noa te ora e te mana‘o e te taata, e ia ore ia hope te tahuti ore.

No reira, noa’tu e, e mea apî te Evanelia no to te ao nei, e mea mure ore râ. E ua faaitehia mai te reira, mai ta‘u i parau‘tu na, ei maitai no te taata nei—no to tatou mau tupuna, te mau Peropheta e te mau Aposetolo i tahito ra, e te mau taata no te Atua tei ora na i tera u‘i e tera u‘i o te ao nei, tei faatere na i roto i te Autahu‘araa mo‘a a ora ai ratou i ni‘a i te fenua nei, e i teie mahana, te faatere nei ratou i te ra‘i ra, e o ratou atoa ho‘i to roto i te parau no te faaite-faahou-raa-hia mai teie ohipa, i pihaiiho i te Atua to tatou Metua i te Ao ra, e o Iesu te Arai no te Fafauraa Apî; e i teie mahana, te mana‘ona‘o nei ratou i te parau no te faahaereraa i teie ohipa i mua, e tae noa’tu i te parau no te faatupuraa i teie mau opuaraa ta te Atua i faanaho hou te faatumuraahia o teie nei ao. E tarahu ta tatou i te Atua e i ta’na Tamaiti, e i teie mau taata atoa no te ite e te maramarama tei horo‘ahia mai ia tatou nei, e e vai tarahu noa tatou ia ratou e a muri noa’tu no teie nei â mau huru ite e te maramarama no te turu e no te aratai ia tatou.15

E mea hape roa te mana‘o e, ia pohe te Peropheta e te patereareha, e ino e e parari te Ekalesia. E huero tahuti ore to roto i teie Ekalesia. E ere teie Ekalesia no te taata, e ere atoa na te taata— e hotu râ no ô mai i te Atua ra. Ua faanahohia ïa ia au i te mau mea o te ra‘i ra, na roto i te heheuraa; na roto i te vetearaa te mau ra‘i; na roto i te utuuturaa a te mau melahi, e te mau heheuraa a Iehova. Aita te pohe o te hoê taata, e aore râ, e piti, e aore râ, e pae ahuru taata e haafifi ia’na. E autahu‘araa to’na mai te au i te haapa‘oraa a Melehizedeka, tei roto i te reira te mana no te ora hopea ore, “Aore to te reira e haamataraa o te mahana e aore râ e hopea no te mau matahiti.” [PH&PF 84:17]. Ua faanahohia te reira no te faaora i teie u‘i, e i te mau u‘i i mutaa ihora. Te vai nei oia i teie nei oraraa, e e vai oia e a muri noa’tu. E hi‘a anei teie ekalesia? Eita! E taui te tau e te area tau, e ti‘a mai te hoê faanahoraa e a mo‘e atu ïa, ti‘a faahou mai te tahi, e marua te mau terono; e parari te mau hau; e afâ te fenua i roto i te aueueraa fenua; e taahi-tumu- hia te mau mou‘a, e taui te moana uriuri i to’na vairaa, area te parau mau ra, te parau mau mure ore, i roto i te hi‘araa o teie ao e te parari o te mau mea atoa, e vai oia ma te aueue ore, e te mau parau tumu ta te Atua i heheu mai i to’na ra feia mo‘a, e ore ïa e haapeape‘ahia e te mau mea ino ra, e e vai maite te reira mai te terono o Iehova ra.16

Te mau Mana‘o Tauturu no te Haapiiraa e te Aparauraa

  • Eaha te mea tei haaputapu ia outou i roto i te mau mana‘o o John Taylor no ni‘a i te Peropheta Iosepha Semita? Nahea tatou ia pee i to’na hoho‘a no te paruru i te Peropheta Iosepha?

  • No te aha e mea faufaa no outou ia ite e, ua faatoro‘a-ê-hia na o Iosepha Semita ei peropheta? (A hi‘o atoa PH&PF 138:53–56).

  • No te aha e mea faufaa ia noaa te iteraa papu e, e peropheta o Iosepha Semita na te Atua? Nahea e noaa ai ia outou te iteraa papu no ni‘a i teie parau mau?

  • Nahea outou i te tauturu i te feia e tautoo nei ia noaa e aore râ, ia puai to ratou iteraa papu no ni‘a i te Peropheta Iosepha Semita?

  • No te aha i parauhia ai to tatou nei anotau e, “te anotau no te îraa o te mau tau”?

  • Mai te aha te huru te haamaitairaahia outou iho e to outou utuafare no te mau parau mau e te mau mana i faaho‘ihia mai na roto ia Iosepha Semita?

  • No te aha aita i titauhia ia roaa te ite rahi o Iosepha Semita? (A hi‘o atoa PH&PF 1:24–28; 136:32–33). Eaha te mau aravihi o Iosepha tei tauturu ia faaineine ia’na no te faaoti i to’na piiraa? Nahea to’na huru i te tauturu ia tatou ia faaoti atoa i to tatou mau piiraa?

  • Eaha to’na auraa ia ite outou e, ua tamau noa te Ekalesia i te tupu i te rahi noa’tu te poheraa o te Peropheta Iosepha Semita?

Te mau Papa‘iraa mo‘a: PH&PF1:29–30, 38; 21:1–8; 65:2; 128:19–23; 135; Iosepha Semita—Aamu 1:1–75

Te mau Nota

  1. PH&PF135:3.

  2. A hi‘o B. H. Roberts, The Life of John Taylor (1963), 39–40.

  3. Deseret News (Tahepetoma), 25 Mati 1863, 306.

  4. The Gospel Kingdom, maitihia e G. Homer Durham (1943), 33.

  5. Deseret News: Semi-Weekly, 1 no Tiunu 1875, 1.

  6. The Gospel Kingdom, 121.

  7. The Gospel Kingdom, 125.

  8. Deseret News (Tahepetoma), 28 no Ditema 1859, 337; tauihia te paratarafa.

  9. Deseret News: Semi-Weekly, 18 no Eperera 1882, 1.

  10. Deseret News: Semi-Weekly, 22 no Atete 1876, 1.

  11. Deseret News: Semi-Weekly, 22 no Tiurai 1884, 1.

  12. The Gospel Kingdom, 355; tauihia te paratarafa.

  13. The Gospel Kingdom, 362.

  14. The Gospel Kingdom, 355–56.

  15. Deseret News: Semi-Weekly, 16 no Eperera 1878, 1; tauihia te paratarafa.

  16. The Gospel Kingdom, 364–65.

Hōho’a
Joseph Smith

“Ua ora hanahana [te Peropheta Iosepha Semita], e ua pohe hanahana ho‘i oia i roto i te mata o te Atua e [to’na] atoa ra mau taata; e mai te au i te pae rahi o ta te Fatu feia i faatahinuhia i tahito ra, ua taati atura oia i to’na toro‘a e ta’na ohipa ho‘i i to’na iho ra toto” (PH&PF 135:3).

Nene’i