Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 12: Te mau mea tao’a rahi i roto i te mau papa‘iraa mo‘a


Pene 12

Te mau mea tao’a rahi i roto i te mau papa‘iraa mo‘a

Ia imi ana‘e tatou i te mau papa‘iraa mo‘a na roto i te hoê â varua i horo‘ahia mai ai ratou, e noaa ïa ia tatou te hoê iteraa rahi a‘e no te hinaaro o te Atua.

No roto mai i te Oraraa o Wilford Woodruff

I te 1 no mati 1845, a tavini ai o Elder Wilford Woodruff ei mana faatere no te Ekalesia i te mau motu no te fenua Peretane, ua farii oia i te hoê rata na te hoê hoa i te Fenua Marite. I roto i taua rata ra te vai atoa ra te hoê hoho‘a no te tahi atu rata, o te faaite ra i te opuaraa a te hoê taata no te nene’i i te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau i te Fenua Peretane ma te opuaraa ia fatu oia i te parau faturaa i reira. Eita ïa te raveraa a teie nei taata e faati‘a i te Ekalesia ia nene’i i te buka i te fenua Peretane. Ua papa‘i o Elder Woodruff i roto i ta’na buka aamu: « Ua riro teie ohipa ei opuaraa taiâ ore mau na te hoê taata taiva aore râ te mau taata taiva ia opua i te nene’i i te mau papa‘iraa mo‘a a te Ekalesia e ia faa‘ere i te Ekalesia i te moni e noaa mai na roto i te hooraa i te mau buka. Ua faariro vau i te reira [mai] te aroha o te Atua i te tuuraa i roto i to‘u rima te iteraa o teie nei opuaraa. Ua rave au i te taatoaraa o te mahana no te hi‘opo‘a i te ture no te ite i te mea ta‘u e nehenehe e haapii no ni‘a i te faturaa i te mau parau faturaa. »1 Ua tarahu oia i te hoê taata nene’i parau no te patapata e no te nene’i e 3.000 buka.2 I muri iho, ma te hoê iteraa no ni‘a i te mau ture faturaa no te Fenua Peretane, ua noaa ia’na te parau faturaa na ni‘a i to’na iho i‘oa i te 7 no tiunu 1845, « e maha ahuru ma va‘u hora i muri a‘e te noaaraa mai te mau api hopea i te feia nene’i parau. »3 Na roto i te reira i tape‘a mai ai oia i te ti‘araa mana o te Ekalesia ia nene’i i te buka i te Fenua Peretane.

E ere teie te taime matamua i haa ai o Wilford Woodruff no te horo’araa i te mau papa‘iraa mo‘a i roto i te rima o te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei. Hou te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau i nene’ihia’i, ua papa‘i rima oia e rave rahi mau heheuraa e ua afa‘i atu i te mau hoho‘a i roto i to’na mau tere misionare. A tavini ai oia i ta’na misioni i te Fenua Peretane, mai te ava‘e tenuare 1840 e tae atu i te ava‘e eperera 1841, ua rave oia i te ohipa i pihai iho i te peresideni Brigham Young e te tahi atu mau taata no te nene’iraa i te nene’iraa matamua no te Buka a Moromona i rapae au i te Fenua Marite. I muri iho, ua tauturu oia i te peropheta Iosepha Semita i Nauvoo, Illinois, ma te faanahonaho i te nene’iraa o te ve‘a a te Ekalesia Times and Seasons. I roto i te area no te 1 no mati 1842 e te 16 no tenuare 1843, ua piahia teie nei mau buka i roto i te Times and Seasons, e rave rahi mau matahiti hou ratou i nene’ihia’i i roto i te Poe Tao‘a Rahi: Te buka a Aberahama; Iosepha Semita– Te Aamu; te Rata a Wentworth e te vai ra i roto te mau Hiro‘a Faaroo; e te hoê tuhaa no te Buka a Mose.

No to’na tautururaa i te Feia Mo‘a ia farii i te mau papa‘iraa mo‘a i roto i to ratou rima, ua a‘o te peresideni Woodruff ia ratou ia « faaherehere te reira i roto i to ratou aau »4 Ua parau oia: « E ti‘a ia tatou ia ora i ta tatou haapa‘oraa. E ti‘a ia tatou iho ia faaohipa i te mea ta tatou e poro nei. E ti‘a ia tatou ia haaputu i te mau parau no te ora. E ti‘a ia tatou ia imi i te mau buka no te parau mau no te ra‘i mai. E ti‘a ia tatou ia imi ia taa i te mahana e te tau e orahia nei e tatou. Teie te rave‘a ta‘u e hi‘o ra i to tatou huru i teie nei mahana. Aita vau e hi‘o nei i teie nei mau heheuraa tei papa‘ ihia i roto i teie nei mau buka, no ni‘a i te tau tuuraa evanelia o te îraa o te mau tau, mai te tahi mea o te ore e faatupuhia. »5

Te mau haapiiraa a Wilford Woodruff

E ti‘a ia tatou ia tuatapapa i te mau parau mau i roto i te mau papa‘iraa mo‘a, ia faaherehere ia ratou i roto i to tatou aau, e ia faaohipa i te reira i roto i to tatou oraraa.

A tai‘o i te Bibilia, te Buka a Moromona, te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau e te mau buka ta te Fatu i horo‘a mai ia tatou, e a haaputu i teie nei mau heheuraa e a hi‘o eaha ta te Fatu i fafau mai ia tatou. E haaputu ïa tatou i te tahi mea faufaa rahi no tatou.6

E hopoi’a na tatou… ei Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei ia hi‘o, ia feruri, ia tai‘o i te parau a te Atua e ia tamata i te taa i to tatou huru oraraa, to tatou ti‘araa, e ta tatou hopoi’a i mua i te Fatu.7

Mea atea te ao i te Fatu. E nunaa atea roa tatou iho i te Fatu. E ti‘a ia tatou ia haafatata i te Fatu, e ia haa ia noaa te Varua Mo‘a, e ia tai‘o ana‘e tatou i te mau heheuraa a te Atua e nehenehe ia tatou ia tai‘o i te reira ma te hoê â varua i horo‘ahia mai ai ratou. I reira e nehenehe ai ia tatou ia taa i to ratou [auraa] i horo‘ahia ratou i te mau tamarii a te taata nei.8

Te haere noa ra Satane na te fenua nei e e haamou oia i te mau taata o ta’na e nehenehe ia na reira. A imi i te mau papa‘iraa mo‘a tei tae ti‘a mai ia tatou, mai te mau papa‘iraa mo‘a i roto i te Bibilia, e a haapii i te taa i te mana‘o e te hinaaro o te Atua, o ta tatou e nehenehe e rave na roto i te tai‘oraa ia ratou a parahi ai te Varua Mo‘a i roto ia tatou, e ineine ai outou iho no te mau mea e tupu mai i roto i te oraraa nei.9

E parau mau ana‘e teie nei mau mea [te mau parau tumu i haapiihia i roto i te mau papa‘iraa mo‘a]. E ti‘a ia tatou ia tuatapapa i te reira; ia haaputu te reira i roto i to tatou aau, e ia faaohipa ia ratou i roto i to tatou oraraa.10

Ua vaiho mai te mau peropheta, te mau Aposetolo e te mau Patereareha i ta ratou mau papa‘iraa faauruhia i roto i te mau buka ia tatou no te faaohipa e no te haamaitai ia tatou, e e faautu‘ ahia tatou no te faaohiparaa i to tatou ti‘amâraa no te huru o ta tatou raveraa i te Parau a te Atua tei tae mai ia tatou nei.11

Ua apiti te Bibilia e te Buka a Moromona no te faaiteraa i te îraa o te evanelia.

Aita vau i haamâ i te iteraa ia‘u iho ei taata ti‘aturi papû i te tupuraa o te Bibilia, mai te mau aparauraa a te Atua i te taata… Te ti‘aturi nei au e ua papa‘i e ua a‘o te mau taata mo‘a i tahito ra mai ta te Varua Maitai i tuu mai ia ratou ra, e ua ite ihoa ratou i te mea ta ratou i parau e ua parau i te mea ta ratou i ite, e… « te mau tohu atoa i roto i te parau i papa’ihia ra, e ere ïa te mea imihia e te taata nei. » [A hi‘o 2 Petero 1:20–21.]12

Te faaite nei au i to‘u iteraa papû e ua faati‘ahia mai o Iosepha Semita e te Atua Mana Hope ei peropheta i te tau tuuraa hopea e te îraa o te mau tau; e ua faahaere mai oia i te Buka a Moromona e ua iriti i te reira na roto i te horo‘a e te mana o te Atua no te maitai o to te ao i te mau mahana hopea nei. Ua ite au e, e parau mau te Buka a Moromona e e buka tei faauruhia mai e te ra‘i.13

E Bibilia ta tatou– te raau a Iuda– tei roto te ture a te Atua mai roto atu ia Mose e te mau peropheta e te mau patereareha tahito. Ua faataehia mai ia tatou nei na roto i te mau tauatini matahiti i ma‘iri. Ua mou te mau vairaa buka, mai te vairaa buka no Alexandrie i Aiphiti, ua faahereherehia te Bibilia no tatou, e e ti‘a ia tatou ia tai‘o i te reira. Te horo‘a mai nei oia ia tatou te ture a te Atua tei horo’ahi‘atu i te feia no mutaa ihora. Aita râ e tauiraa i roto i taua ture ra, no ni‘a ihoa râ i te evanelia mai taua mahana mai ra e tae noa mai i teie nei mahana. Te horo’a mai nei te Bibilia– te Faufaa Tahito e te Faufaa Apî– ia tatou i te ture e nehenehe ai ia tatou ia faateiteihia e ia ho‘i atu i mua i te aro o te Atua e ia parahi i pihai iho Ia’na e amuri noa’tu. Te horo‘a mai nei te Bibilia ia tatou te e‘a e ti‘a ia tatou ia rave no te farii i te hoê tuhaa i roto i te ti‘a-faahou-raa matamua, ia ti‘a mai tatou i ni‘a ma te ahuhia i te hanahana, te tahuti ore e te ora mure ore. Te horo‘a atoa mai nei te reira i te aamu, eiaha noa i te mea i tupu i te mau Ati Iuda, o te mea râ e tupu mai. I muri iho te vai nei ta tatou te hoê Buka a Moromona– te raau a Iosepha i roto i te rima o Epheraima– o tei papa‘ihia i ni‘a i te Fenua Marite e te mau aposetolo e te mau peropheta. I roto i te tahi atu mau mea, te vai nei te mau haapiiraa a Iesu Mesia i to’na fâraa’tu, i muri a‘e i to’na ti‘a-faahou-raa, i roto i to’na tino tahuti ore e te hanahana, e to’na haapiiraa i te evanelia i reira. Te vai ra i roto i taua mau heheuraa ra e rave rahi mau parau tumu. Te faaite mai nei ratou ia tatou te mau mahana hopea, te huru o Babulonia rahi e te mau haavaraa e tupu mai i te mau mahana hopea hou te taeraa mai o te Tamaiti a te taata.14

Ua parau o Ezekiela e, i te mau mahana hopea e tuuhia’tu te raau a Iosepha i roto i te rima o Epheraima e te raau a Iuda, i mua i te mata o te mau nunaa i roto i te rima o te Fatu, no te hoê opuaraa taa ê- no te haaputuputuraa i te utuafare no Iseraela i te mau mahana hopea nei [a hi‘o Ezekiela 37:15–28]. E faaohipahia teie na buka no te pororaa i te îraa o te evanelia mure ore i to te Ati Iuda e te mau Edene; e e ti‘a raua i te haavaraa i te u‘i e ora nei i ni‘a i te fenua ia fâ mai raua.15

Teie te Bibilia, te buka a te mau Ati Iuda, tei horo‘ahia mai na roto i te faaururaa a te Fatu na roto ia Mose e te mau patereareha e te mau peropheta tahito. E haavare anei te reira, e mai te feia e ti‘aturi ore nei e parau ra e ohipa na te taata ? Aita, e aore roa e mana to te hoê taata tei ora na, i te faatupu i teie huru buka ma te farii ore i te faaururaa o te Mana Hope. Mai te reira atoa te Buka a Moromona– eita e nehenehe i te taatoaraa o te aravihi o te mau taata atoa i raro a‘e i te ra‘i nei ia hamani e ia hohora’tu i to te ao nei te hoê buka mai te Buka a Moromona. E mea hanahana ta’na mau parau tumu–no ô mai i te Atua ra. Eita roa ratou e matara mai na roto i te mana‘o o te hoê taata haavare, aore râ na roto mai i te mana‘o o te hoê taata papa‘i buka aamu. No te aha ? No te mea te tupu ra te mau fafauraa e te mau tohuraa e vai ra i roto i mua i te aro o to te ao nei.16

Te vai ra anei i roto i te Buka a Moromona te hoê evanelia ê atu i te evanelia i roto i te Bibilia ? Aita roa. Te faaite mai nei te Buka a Moromona i te hoê aamu no te nunaa o tei parahi i ni‘a i te Fenua [Marite] i mutaa ihora, o te faaite mai e no hea mai ratou e nahea to ratou taeraa mai i ô nei, te mau auraa i roto i te Atua e o ratou, e te faatia-raa-hia te Ekalesia a te Mesia i rotopu ia ratou. Ua farereihia ratou e Iesu i muri a‘e i To’na ti‘a-faahou-raa. No reira Oia i parau ai e: « E mamoe ê atu â ta‘u, e ere i to teie nei aua, e arata‘i atoa mai au ia ratou e tia‘i, e faaroo mai ho‘i ratou i to‘u reo, ia hoê a‘e n≤n≤, e hoê ho‘i tiai. » [Ioane 10:16.]… Tei roto i na buka toopiti te hoê â evanelia. Hoê noa â evanelia e aita’tu evanelia e heheuhia mai i te taata nei.17

Te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau o to tatou ïa iteraa i te mau mahana hopea nei.

Te vai atoa ra ta tatou te Buka no Te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau, o te vai ra i roto i to outou mau fare e o ta outou e nehenehe e tai‘o. Ua horo‘ahia teie nei haaputuputuraa o te mau heheuraa na roto i te vaha o te peropheta ra Iosepha Semita, na roto i te Urima e te Tumima e te tahi atu mau rave‘a. Tei roto i taua buka ra te tahi o te mau heheuraa hau atu i te faahiahia e te hanahana ta te Atua i horo‘a i te taata nei. Te faaite mai nei teie buka i te mea e vai nei i mua ia tatou, te mea e tia‘i nei i teie nei nunaa e te mau nunaa o te fenua nei, e te mau mea e fatata i te tupu i te mau taata o te fenua nei. E mea maramarama teie nei mau mea, e mea papû, e mea puai, e mau heheuraa ratou na te Atua, e e tupu mau ratou, noa’tu e ti‘aturi te taata e aore râ aita.18

Te mau nei au i roto i to‘u rima te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau, o te farii nei i te mau heheuraa tei horo‘ahia na roto i te peropheta Iosepha Semita a ora‘i oia i te fenua nei. A tai‘o i taua mau heheuraa ra, te taati nei ratou mai te haamataraa e tae atu i te hope‘a, te mau tau tuuraa atoa ta te Atua i faatupu i ni‘a i te fenua nei.19

Te faariro nei au i te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau, ei iteraa no tatou, e tei roto i te reira te hoê haaputuraa o te mau faahitiraa parau hau atu i te hinuhinu e te hanahana tei horo‘ahia i te taata nei. Te parau nei au no « Te Orama » i roto i te tuhaa 76, mai te hoê heheuraa tei horo‘a i te maramarama, te parau mau e te parau tumu hau atu i te mau heheuraa atoa tei itehia i roto i te tahi atu buka ta tatou i tai‘o. Te haamaramarama mai nei te reira i to tatou ti‘araa i teie nei, no hea mai tatou, no te aha tatou i haere mai ai i ô nei, e e haere tatou i hea. E nehenehe i te taata ia ite na roto i taua heheuraa ra eaha ïa to’na hopearaa e to’na huru. No te mea ua ite te mau taata atoa eaha te mau ture ta ratou e haapa‘ o, e na te mau ture ta te taata e haapa‘o i ô nei e faataa i to ratou ti‘araa a muri atu, e e faaorahia ratou e taua mau ture ra e e farii ratou i te mau haamaitairaa tei faataahia no ratou.20

Ua riro te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau ei haaputuraa no te mau heheuraa ta te Fatu i horo‘a ia Iosepha Semita. Tei roto i teie nei buka te tahi o te mau heheuraa hau roa’tu i te hanahana no ni‘a i te haapiiraa, te parau tumu, te faatereraa, te basileia o te Atua e te tahi mau hanahana taa ê, e no ni‘a i te mau mea e rave rahi o te tu‘ati i te mau ao mure ore.21

Te vai nei i roto i te Poe Tao‘a Rahi te mau parau mau hanahana tei heheuhia i te peropheta ra Iosepha Semita.

Nota: No te rahiraa o te oraraa o Wilford Woodruff, e ere te Poe Tao‘a Rahi i te hoê o te mau buka tumu a te Ekalesia. Ua tai‘orahi- hia râ ta’na mau haapiiraa e te Feia Mo‘a, ua piahia te tahi mau tuhaa i roto i te tahi o te mau ve‘a a te Ekalesia. I te 10 no atopa 1880, ua riro te Poe Tao‘a Rahi ei buka tumu a te Ekalesia na roto i te raveraa a te Peresideniraa Matamua e na roto i te hoê patururaa i roto i te amuiraa rahi.

I roto i te mau tuhaa i muri nei no roto mai i ta’na buka aamu, ua faaite o Elder Woodruff i to’na iteraa papû no ni‘a i te buka a Aberahama, ta te peropheta ra Iosepha Semita i iriti na roto i te mana o te Atua e tei tuuhia’tu i muri iho i roto i te Poe Tao‘a Rahi.

Ua haamaitai te Fatu ia Iosepha Semita e te mana no te heheu i te mau parau aro no te basileia o te Atua, no te iriti… i te mau papa‘ iraa tahito e te mau papa‘iraa Aiphiti mai te tau o Aberahama aore râ o Adamu, i anaanatae ai to tatou aau a hi‘o ai tatou i to ratou mau parau mau hanahana tei iritihia mai i mua ia tatou. Ua faaite mai o Iosepha, te Hi‘o, ia tatou i te tahi o te buka a Aberahama, tei papa‘ihia e te rima iho o [Aberahama] e tei hunahia i te ite o te taata na maha tauatini matahiti i mairi a‘enei e o tei matara mai i teie nei i roto i te maramarama na roto i te aroha o te Atua.22

E mea faahiahia mau e e mea hanahana mau te mau parau mau a te Buka a Aberahama e tei riro ei mau tao‘a rahi tei heheuhia mai ia tatou i te mau mahana hopea nei.23

E nehenehe ta te mau tohuraa i roto i te mau papa‘iraa mo‘a e tauturu ia tatou no te mau ohipa e tupu nei i te mau mahana hopea nei.

E te mau taea‘e e te mau tuahine, a mata na tatou i te tai‘o no tatou iho i te mau heheuraa a te Atua, e ia tai‘o tatou ia ratou, a ti- ‘aturi ana‘e ia ratou, e a tamata i te ora i te hoê oraraa ia ineine tatou no te mau tau tuuraa atoa ta te Fatu i faaherehere no tatou, ia nehenehe ta tatou ia ite i to’na rima mai ia Ioba, e eiaha e imi i te mau hape i roto ia’na no te mau maitai ta’na i horo‘a na tatou. Mai te mea eita e nehenehe ia tatou ia taa ia ratou i teie nei, e nehenehe ïa ta tatou ia na reira araua‘e iho.24

« O vai ra vau, te na reira maira te Fatu, te faaue atu nei au e aore te taata nei e haapa‘o ? O vai ho‘i au, te na reira maira te Fatu, o tei parau mai e aita i faatupuhia ? » [A hi‘o PH&PF 58:30–32] Ua parau tatou, mai tera taime e tera taime, e mai tera matahiti e tera matahiti, e te ora nei tatou i roto i te hoê tau, te hoê u‘i, e te hoê tau tuuraa evanelia taa ê roa, e e parau mau te reira. Te tere nei te tau, ma te hopoi i te mau mea atoa e tupu nei, e te faatupuraa i te mau heheuraa a te Atua, ia tatou nei ihoa. Te ora nei tatou i te hoê tau pouri; te tapo‘i nei te ti‘aturi ore e te haapa‘o ore i te taatoaraa o te fenua… Te maere nei te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei ia ite i te rahiraa pouri e te haapa‘o o te parare nei na ni‘a i te fenua. No reira, ei Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, te mana‘ o nei au e ua titauhia ia tatou ia faarahi i to tatou haapa‘o i te faaohiparaa i te mau mea i roto i ta tatou haapa‘oraa, e i te mau heheuraa huru rau a te Atua e vai ra i roto i te Bibilia, te Buka a Moromona e te Buka a te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau.

Te ite nei tatou i mua i to tatou mau mata, tera matahiti e tera matahiti, te mau tapa‘o no te ra‘i e no te fenua, e te tupuraa o te tohuraa, tera râ, ei nunaa, eaha râ ïa te rahiraa o to tatou faaroo i te Atua ? Ua faarahi anei tatou i to tatou faaroo ia faaauhia i te rahi o te haapa‘o ore i roto i te ao nei ? E ere râ vau te haava, e au râ ia‘u nei e, e aita tatou e taa nei. E parau mau te ohipa o ta tatou e rave nei, e te Bibilia, te Buka a Moromona, e te Buka a te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau i teie nei mahana mai na matahiti piti ahuru, toru ahuru, aore râ maha ahuru i ma‘iri a‘enei… Te parau nei au e parau mau teie ohipa i teie nei mai mutaa iho ra, e mai te reira atoa te parau ta‘u i faahiti na– « O vai râ vau, te na reira maira te Fatu, te faaue atu nei au e aore te taata nei e haapa‘ o ? O vai ho‘i au, te na reira maira te Fatu, o tei parau mai e aita i faatupuhia ? » Te ti‘aturi nei au e e faatupu te Fatu i te mea ta’na i parau; te ti‘aturi nei au e, e faatupu oia i ta’na mau fafauraa i to te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei e i to te ao, i to Ziona e to Babulonia; e mai te mea e na reira oia te vai nei ïa te tahi mea e tia‘i mai ra ia tatou, te tahi mea no tatou te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei ia rave.25

Te hinaaro nei au e parau i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei: A faaohipa i te faaroo i te Atua, e a faaohipa i te faaroo i roto i Ta’na mau heheuraa, e a tai‘o e a feruri hohonu no ni‘a i teie mau heheuraa e a pure ma te tuutuu ore ia nehenehe ia noaa ia outou te hoê iteraa tano maitai no te mau mea atoa ta te Atua i heheu mai, ia paari outou i roto i te maramarama e te ite o te Atua e ia ite i te faufaa rahi i te oraraa i ta outou haapa‘oraa e ia ora i te hoê oraraa parau-ti‘a i mua Ia’na.26

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

A feruri i teie nei mau mana‘o a tuatapapa‘i outou i te pene aore râ a faaineine ai outou i te haapii. No te tahi atu tautururaa, a hi‘o i te mau api v-ix.

  • I to outou mana‘oraa eaha te auraa ia tai‘o i te mau papa‘iraa mo‘a « na roto i te hoê â varua i horo‘ahia mai ai ratou ? (api 127).

  • A tai‘o faahou i te paratarafa matamua i te api 129. Nahea te mau papa‘iraa mo‘a e horo‘a mai ai te parururaa i te mana o te diabolo ?

  • I roto i te piti o te paratarafa i te api 129, ua a‘o mai te peresideni Woodruff ia tatou ia rave na mea e toru e te mau papa‘iraa mo‘a. No te aha teie mau mea i riro ai ei mea faufaa ?

  • No te aha e mea faufaa ia tai‘o i teie na buka toopiti atoa ra, te Bibilia e te Buka a Moromona ? (A hi‘o i te mau api 129-31; a hi‘o atoa 1 Nephi 13:40; 2 Nephi 3:12.)

  • Eaha tei haaputapû ia outou no ni‘a i te iteraa papû o te peresideni Woodruff no ni‘a i te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau ? (A hi‘o i te mau api 129-31). Eaha te mau rave‘a i riro ai te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau ei « iteraa » no tatou ?

  • Ua parau o Wilford Woodruff e ua riro te mau parau mau i roto i te buka a Aberahama ei « mau tao‘a rahi » (api 133). Eaha te mau tao‘a ta outou i ite i roto i te Poe Tao‘a Rahi ?

  • Nahea te mau papa‘iraa mo‘a e tauturu ai ia tatou ia faaineine « no te mau mea e tupu mai i roto i te oraraa » ? (A hi‘o i te mau api 129, 133-35).

  • Eaha ta outou i rave no te faafaufaaraa i ta outou tuatapaparaa i te mau papa‘iraa mo‘a ? Eaha te mau irava tei tauturu maitai roa ia outou ? Nahea to teie nei mau irava tautururaa ia outou ?

  • Nahea te mau metua, te mau papa ruau e te mau mama ruau, e te mau orometua haapii e nehenehe ai e tauturu i te mau tamarii e te Feia Apî ia tuatapapa i te mau papa‘iraa mo‘a e ia faaohipa i te reira i roto i to ratou mau oraraa ?

Te mau papa‘iraa mo‘a: 1 Timoteo 4:13–16; 2 Timoteo 3:16; 1 Nephi 15:24; Helamana 3:29–30; Moroni 10:3–5

Te mau nota

  1. Journal of Wilford Woodruff, 1 no mati 1845, Haaputuraa parau a te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo’a i te mau Mahana Hopea nei.

  2. A hi‘o i te Journal of Wilford Woodruff, 7 no tiunu 1845.

  3. History of the Church, 7:426; a hi‘o atoa i te Journal of Wilford Woodruff, 7 no tiunu 1845.

  4. Millennial Star, 21 no novema 1887, 742.

  5. Deseret News: Semi-Weekly, 6 no tiurai 1880, 1.

  6. Deseret Weekly, 17 no atete 1889, 226.

  7. Deseret News: Semi-Weekly, 7 no setepa 1880, 1.

  8. Deseret News: Semi-Weekly, 6 no tiurai 1880, 1.

  9. Contributor, atete 1895, 639.

  10. Millennial Star,21 no novema 1887, 742.

  11. Deseret Weekly, 21 no setepa 1889, 394.

  12. Deseret News: Semi-Weekly, 26 no mati 1878, 1.

  13. « Mormonism Brought Prominently before the Public », Millennial Star, 5 no atete 1897, 493

  14. Deseret Weekly, 19 no eperera 1890, 560.

  15. Deseret News: Semi-Weekly, 2 no me 1876, 4.

  16. Deseret News: Semi-Weekly, 20 no me 1873, 1.

  17. Deseret News: Semi-Weekly, 16 no atete 1881, 1.

  18. Deseret Weekly, 19 no eperera 1890, 560.

  19. Millennial Star, 10 no novema 1896, 741.

  20. Deseret News: Semi-Weekly, 26 no tiurai 1881, 1.

  21. “The Keys of the Kingdom,” Millennial Star, 2 no setepa 1889, 548.

  22. Journal of Wilford Woodruff, 19 no febuare 1842.

  23. Journal of Wilford Woodruff, 19 no mati 1842.

  24. Deseret News: Semi-Weekly, 20 no tiurai 1875, 1.

  25. Deseret News: Semi-Weekly, 2 no me 1876, 4.

  26. Deseret News: Semi-Weekly, 30 no tiurai 1878, 1.

Hōho’a
woman studying scriptures

« E ti‘a ia tatou ia haaputu i te mau parau no te ora. E ti‘a ia tatou ia imi i te mau buka no te parau mau no te ra‘i mai. »

Hōho’a
Wilford Woodruff’s signature in the Book of Commandments

Te Buka o te mau Faaueraa, te hoê haaputuraa matamua no te mau heheuraa i horo‘ahia ia Iosepha Semita. Te vai nei i roto i teie nei buka te tarimaraa a Wilford Woodruff.

Nene’i