Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 14: Te haamana‘oraa i ta tatou faufaa varua


Pene 14

Te haamana‘oraa i ta tatou faufaa varua

E nehenehe ta te mau aamu no te mau tusia e te faaroo a te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei e faauru ia tatou ia hau atu i te itoito i te haapa‘oraa i ta tatou mau fafauraa e i te paturaa i te basileia a te Atua.

No roto mai i te Oraraa o Wilford Woodruff

Ua faahiti pinepine te peresideni Wilford Woodruff i te mau aamu no ni‘a i te faaroo e te itoito o te Feia Mo‘a matamua i te mau Mahana Hopea nei i roto i ta’na mau haapiiraa i te mau melo o te Ekalesia. Ua a‘o oia i te mau taata o to’na iho u‘i ia tamau noa i roto i te faaroo, e ua a‘o oia i te u‘i apî ia pee i te hi‘oraa maitai a to ratou mau tupuna– ia « haamana‘o i te ohipa, te haapa‘o maitai e te mau fifi ta [to ratou] mau tupuna i farii « no te paturaa i te niu no te Ziona a to tatou Atua ».1 Ua parau oia: « Na te aroha [o te Atua] i arata‘i mai ia tatou e tae roa mai i teie nei mahana. Ua faarahihia te mau haamaitairaa a te Atua i ni‘a iho ia tatou tera matahiti e tera matahiti, e ua farii tatou hau atu i tei ti‘a ia tatou ia farii, e mea maitai te a‘oraa e te mau arata‘iraa tei horo‘ahia mai ia tatou. Te ti‘aturi nei au e, e riro tatou ei mau taata paari, e e ore tatou e vaiiho noa i taua mau mea ra ia haamo‘ehia mai te mau aamu haavare, e imi râ tatou i te parau no ni‘a i teie nei mau ohipa tei tupu e e ineine tatou no te mau mea atoa ta te Fatu e titau ia tatou. »2

Te vai nei i roto i teie nei pene te mau aamu o te peresideni Woodruff no ni‘a i na ohipa e maha tei tupu e tei riro ei mea faufaa rahi i roto i to’na iho oraraa e i roto i te aamu o te Ekalesia: (1) Te Pufara no Ziona; (2) te haapa‘oraa i te faaueraa a te Fatu, ia putuputu i te vahi paturaa hiero i Far West, Missouri; (3) te faaoraraa i te feia ma‘i i Commerce, Illinois, e Montrose, Iowa; e (4) te taeraa o te feia mo‘a i roto i te faa no Roto Miti. E tuhaa teie nei mau aamu no te faufaa varua a te mau melo atoa no te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei.

Te mau haapiiraa a Wilford Woodruff

Te Pufara no Ziona

I te matahiti 1833 ua ti‘avaru te hoê pŭpŭ taata ino i te Feia Mo‘a a te Atua mai roto atu i te mataeinaa no Jackson i Missouri e tae atu i te mataeinaa no Clay… Ua taninahia to ratou mau fare e ua haamouhia ta ratou mau faapu, e ua tiahihia ratou, ma te moni ore e te veve, na ni‘a i te anavai [no Missouri]. Ua pii te Apooraa [i roto i taua tuhaa fenua ra] i te mau taata e hinaaro ra ia haere i Ketelani, 1.600 kilometera i te atea, no te farerei i te peropheta Iosepha no te tahi haamaramaramaraa no ni‘a i te mea e ti‘a ia ratou ia rave. Ua farii o Parley P. Pratt, tei ere e to’na utuafare i te mau rave‘a atoa no te fenua nei no te tauturu ia ratou, e o Lyman Wight, te tarava ra ho‘i ta’na vahine i pihai iho i te hoê tapu raau i roto i te uru raau e te hoê aiû e toru mahana i te paari e aita ho‘i e maa, aita e ahu aore râ e fare, no te haere e farerei i te peropheta a te Atua …

I to Elder Pratt e Elder Wight taeraa’tu i Ketelani, ua faaite atu raua i te aamu no to ratou mau ati i te peropheta Iosepha, tei ani i te Fatu eaha te mea e ti‘a ia’na ia rave. Ua parau te Fatu ia’na ia haere e ia haaputuputu i tei puai no te utuafare o te Fatu, te mau taata apî e tei huru paari ho‘i, e ia haere ia faaora ia Ziona… O te hinaaro ïa o te Atua e ia haaputuputu ratou e 500 taata, ia ore râ ratou e haere atu e iti mai i te hanere taata[a hi‘o PH&PF 103]. Ua haaputuputu mai te Feia Mo‘a a te Fatu e 205 taata, ua haaputuputuhia te rahiraa o ratou i Ketelani i te tau mahanahana no te matahiti 1834… Ua faanahonahohia ratou i roto i te mau pŭpŭ iti e hoê ahuru taata e te hoê faatere i ni‘a i te pŭpŭ tata‘itahi, e ua arata‘i te peropheta a te Atua i teie pŭpŭ e 205 taata no te Pufara no Ziona i te atearaa e 1.600 kilometera.

… Te a‘oraa e te parau a te Fatu na roto i te peropheta a te Fatu, e te tupuraa o te reira, e to matou mau oaoa e to matou mau oto i itehia i roto i taua mau hi‘oraa e taua mau ohipa i tupu, ua ootihia ïa i ni‘a i to matou aau mai te peni auri i ni‘a i te hoê mato, e e ora noa mai te aamu no teie nei mau ohipa i roto i te mau tau atoa e a muri noa’tu.3

Tei roto vau i te Pufara no Ziona e te peropheta a te Atua. Ua ite au i te mau auraa o te Atua e o’na. Ua ite au i te mana o te Atua i ni‘a ia’na. Ua ite au e e peropheta oia. Te mea tei faaitehi‘atu ia’na e te mana o te Atua no ni‘a i taua misioni ra e mea faufaa rahi ïa no‘u e no te mau taata atoa tei farii i ta’na mau arata‘iraa. E faahiti atu vau i te hoê ohipa i tupu. Hou matou i tae atu ai i Missouri ua haaputuputu mai Iosepha i te mau taata no te Pufara. I reira ua tohu oia ia matou, e ua faaite mai ia matou i te mea e vai ra i mua ia matou. Ua faaite mai oia ia matou te tumu no te faautu‘araa e vai nei i mua ia matou. Ua parau oia: « Te faariro nei outou ia‘u mai te hoê tamarii rii e te toe‘a o outou. Aita outou i ite i to‘u ti‘araa i mua i te Fatu. Te vai ra râ te hoê utu‘a i mua i teie nei pufara. » Ua parau mai oia ia matou e e tupu te reira i ni‘a ia matou no te mea aita ta’na mau a‘oraa i haapa‘ohia. I roto noa i te hoê hora i muri a‘e i to matou taeraa i Missouri e to matou faati‘araa i to matou mau fare ie … ua hamata te hoê taata i te marua i ô nei, te tahi i tera vahi, e tau taime i muri iho, ua tarava hoê tatini taata no to matou pufara i ni‘a i te mau ahutaoto ma te ma‘i hi toto. I to’na iteraa i te reira, ua aroha te peropheta a te Atua ia ratou, e ua tuu oia e o Hairamu i to raua na rima i ni‘a i te taea‘e Carter, te taata matamua tei roohia i te ma‘i, e i muri noa iho i to raua na reira raa ua roohia raua iho i te ma‘i, e ua ti‘a ia raua ia faaru’e atu i te pufara. Ua parau oia i muri iho: « Ua parau vau ia outou e eaha te tupu mai, e a tae mai ai te ma‘i ua toro atu vau i to‘u rima no te tape‘a i te ma‘i, e ua fatata roa vau i te roohia i te ma‘i. » E mea anaanatae roa no‘u taua misioni ra.4

A fatata atu ai matou i te mataeinaa no Clay, i Missouri, aita te mau taata no te mataeinaa no Jackson i au maitai, e ua tere atu te hoê pahi faauta tauhaa e e ahuru ma piti taata na ni‘a i te anavai no Missouri no te tere atu i Liberty, te Mataienaa no Clay, e ua pii ratou i te huiraatira ia taururu mai i te Fare Hau, e ua horo‘a i te mau a‘oraa iria no te faahepo i te mau taata ia haere e vavahi i te Pufara a te mau Momoni. Aita râ te huiraatira no te mataeinaa no Clay i ineine no te rave i te reira …

Teie râ, ua fâ mai te mau taata iino no te mataeinaa no Jackson, na ni‘a mai i te mau puaahorofenua, e ma te haere avae noa mai, e ua haere mai na ropu i te anavai e tae mai ai i roto i te mataeinaa no Clay no te farerei e no te haamou ia matou. Ua faati‘a matou i to matou mau fare ie i te pae hitiaa o te râ o te Anavai no Fishing, e ua opua ratou i reira ia haere mai e aro ia matou. Ua puhapa matou i te hiti o te hoê fare pureraa Bapetizo, i raro a‘e i te ra‘i ateatea, e aore roa e ata i iteahia. I muri iho noa i to matou faati‘araa i to matou mau fare ie, ua horo mai na taata e piti na ni‘a i te puaahorofenua na roto i te pufara ma te parau i te mau parau tuhi ri‘ari‘a… A tere ai raua na te pae hitiaa o te râ o te pufara, ua fâ mai ra te hoê ata iti i te pae apatoerau tooa ô te râ, e ua haamata i te hohora ia’na iho mai te hoê potaro, e aita i maoro roa ua apapa te ra‘i taatoa i ni‘a i to matou nei upoo e te hoê ata ereere mai te initi. I roto i te taime poto ua anapa te uira, ua haruru te patiri, e ua topa rahi mai te ua, e ua topa mai te ua paari to’eto’e, i roto i to matou pufara mai te faito o te huero manu, tei tapo‘i i te fenua mai te hoê pereue uouo. Ua ti‘a ia matou paatoa ia horo atu i roto i te fare pure no te parururaa. O te peropheta Iosepha te hoê o te mau taata hope‘a tei tomo mai.5

A tomo mai ai te peropheta Iosepha i roto ma te tahitahi i te pape no ni‘a mai i to’na taupoo e to’na ahu ua parau mai ra oia: « E te mau tamarii, te vai nei te hoê auraa no teie ohipa. Tei roto te Atua i teie nei vero. » Ua himene matou i te himene arueraa i te Atua, e ua tarava noa matou i te taatoaraa o te pô i ni‘a i te mau parahiraa roa i raro a‘e i te tapo‘i fare a vai noa’i to matou mau enemi i roto i te vero. 6

Ua maraa te pape i roto i te anavai o ta matou i haere, e 6 metera i te teitei e no reira matou i ore ai e noaahia e te enemi na te pae tooa o te râ, e ua horo atu te mau taata e na ni‘a ra i te puaahorofenua e o te vai ra i te pae hitiaa o te râ, i roto i te hoê fare haapiiraa e aore râ i roto i te tahi atu fare no te parururaa ia ratou i te mau ua paari toetoe e topa ra i ni‘a iho ia ratou. Ua faatea ê ta ratou mau puaahorofenua no te ua paari e te to’eto’e e te vero e ua purara ratou i ni‘a e rave rahi mau kilometera na roto i te uru raau, e te mau parahiraa e te mau tavaha ua vai noa ia i ni‘a i te mau puaahorofenua, e aita te mau puaahorofenua i itehia mai e rave rahi mau mahana te maoro.7

Te faaitehia ra e ua parau te faatere no te pŭpŭ taata i roto i te fare haapiiraa e, e mea maere no te mea i te mau taime atoa e rave ratou i te tahi mea no te aro i te mau Momoni e tupu mai te tahi vero ua paari aore râ te tahi mea no te parururaa ia ratou ia rave i te hoê mea, tera râ aita ratou i ineine no te ite e te aro ra te Atua i ta tatou mau aroraa.8

Ua mauruuru matou e ua aro te Fatu i ta matou mau aroraa e ua faaora ia matou, e aita to matou mau enemi i tamata i te haere faahou mai no te aro ia matou.

I te po‘ipo‘i a‘e (22 no tiunu) ua horo‘ahia mai taua heheuraa, i te Anavai no Fishing, o tei papa‘ihia i roto i te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau, tuhaa 105 [a hi‘o i te mau irava 9–14, i reira te Fatu i faahope ai i te misioni matamua a te Pufara no Ziona]. Mai taua tai‘o mahana ra ua tamarûhia te aau o te taata i roto i te Mataienaa no Clay, e ua tamau matou i to matou tere i roto i taua fenua ra, ma te faati‘a i to matou puhaparaa hopea … i reira to matou farereiraa i te tahi mau ati no te faatupuraa i te parau a te Fatu na roto i te vaha o Iosepha te peropheta …

I muri a‘e i te faaearaa mai tau na mahana e te faatitiaifaroraa i te Ekalesia i te mataeinaa no Clay, ua ho‘i atu te peropheta Iosepha i Ketelani e te mau melo no te Pufara no Ziona e utuafare to ratou, e o matou e aita e utuafare ua faaea mai ïa matou i Missouri e tae no‘atu i te taime ua tere atu matou i te tahi atu mau tuhaa o te fenua no te pororaa i te Evanelia a te Mesia.9

I te taime a piihia’i te mau melo no te Pufara no Ziona, e rave rahi o matou tei ore i ite noa‘e i te hoho‘a mata o te tahi; e feia éé matou te tahi i te tahi e e rave rahi tei ore i ite a‘ena i te peropheta. Ua haapurarahia matou na te fenua taatoa, mai te tô popaa i titi‘ahia i roto i te hoê titia. E feia apî tamaroa matou, e ua piihia matou i taua taime ra no te haere atu e faaora ia Ziona, e te mea e ti‘a ia matou ia rave ua ti‘a ïa ia matou ia rave ma te faaroo. Ua putuputu amui matou no roto mai i te mau tuhaa fenua atoa i Ketelani e ua haere atu matou e faaora ia Ziona, ei faatupuraa i te faaueraa a te Atua ia matou. Ua farii te Atua i ta matou mau ohipa mai ta’na i farii i te mau ohipa a Aberahama. E rave rahi te ohipa ta matou i rave, noa’tu e ua ani mai te mau taata taiva e te mau taata ti‘aturi ore e rave rahi mau taime. « Eaha ta outou i rave ? » Ua noaa ia matou te ite o te ore roa e noaa ia matou na roto i te tahi ê atu rave‘ a. Ua farii matou i te haamaitairaa i te hi‘oraa i te mata o te peropheta, e ua farii matou i te haamaitairaa no te tereraa na muri ia’na e 1.600 kilometera i te atea, e te iteraa i te mau raveraa a te Varua o te Atua i ni‘a ia’na, e te mau heheuraa a Iesu Mesia ia’na e te tupuraa o taua mau heheuraa ra.10

Te ite i noaa ia matou a tere ai na roto i te Pufara no Ziona, ua hau atu ïa i to te auro e e horo’ahia te aamu o taua pufara ra e tae noa’tu i te mau u‘i hopea o te taata nei.11

Te haapa‘oraa i te faaueraa a te Fatu, ia putuputu i te vahi paturaa hiero i Far West, Missouri

Nota: I te 26 no eperera 1838 ua heheu mai te Fatu na roto i te peropheta ra Iosepha Semita e e ti‘a i te mau faatere o te Ekalesia ia haamata i te patu i te hoê hiero i te oire no Far West, Missouri (a hi‘o PH&PF 115:7–10). Ua faaue atoa oia ia ratou ia « haamata faahou i te haamauraa i te niu » i te 26 no eperera 1839, hoê matahiti ti‘a mai te mahana i horo‘ahia’i teie nei heheuraa (a hi‘o PH&PF 115:11). Ua faaite mai te peresideni Wilford Woodruff i muri iho e ua riro te reira ei faaueraa no te « haamau i te ofa‘i tihi no te hiero. »12 I te 8 no tiurai 1838, ua ani te peropheta Iosepha, « E faaite mai ia matou to oe hinaaro, e te Fatu e, no ni’a i te Tino Ahuru e ma Piti » (tuhaa upoo parau, PH&PF 118). Ei pahonoraa, ua heheu mai te Fatu e i te tau mahanahana i mua, e haere atu te mau melo no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo i Peretane no te pororaa i te evanelia. E e farerei te Tino Ahuru ma Piti i te vahi no te hiero i Far West i te 26 no eperera 1839 no te faaiteraa i te haamataraa no taua misioni ra. E rave atoa ratou i te ohipa ia nehenehe ia Elder John Taylor, John E. Page, Wilford Woodruff e Willard Richards ia rave i te mau ti‘araa tei vata i roto i te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo (A hi‘o PH&PF 118:4–6.)

I te taime a horo’ahia’i te heheuraa i [te matahiti 1838] te vai ra ïa te hau e te faaearaa hau i Far West, Missouri, te oire i reira te rahiraa o te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea e faaea ai; hou râ te taime a tupu ai te paturaa o te hiero, ua ti‘avaruhia te Feia Mo‘a a te Atua i rapae au i te tuhaa fenua no Missouri no te haere atu i roto i te tuhaa fenua no Illinois, na ni‘a i te faaueraa mana a te Tavana Rahi Boggs; e ua horeo te mau taata no Missouri e mai te mea e tupu te taatoaraa o te tahi atu mau heheuraa a Iosepha Semita, eita ïa taua heheuraa e tupu. Te parau ra te heheuraa e te mahana e te vahi e faaru’e atu ai na Aposetolo Hoe Ahuru ma Piti i te Feia Mo‘a, no te haere atu i ta ratou mau misioni na ni‘a i te moana rahi e ua parau te mau taata ino no Missouri e e ara ratou ia ore te reira e tupu …

A fatata ai te taime no te tupuraa o teie nei faaueraa a te Fatu, ua riro o Brigham Young te peresideni no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo; Ua taiva o [Thomas] B. Marsh, te Aposetolo faatoro- ‘a–matamua–hia. Ua pii te taea‘e Brigham ia amui mai te mau aposetolo e parahi ra i taua taime ra i Quincy, Illinois, no te ite eaha to ratou mau mana‘o no te haere atu i Far West, no te faatupu i te heheuraa. Tei te fare auri i Missouri te peropheta Iosepha e to’na tuaana Hairamu, Sidney Rigdon, Lyman Wight e Parley P. Pratt i taua taime ra; area o Iosepha Semita te metua tane, te Patereareha, tei Quincy, Illinois ïa oia. Aita oia e te tahi atu mau taata tei tae mai i mana‘o e, e mea maitai no matou ia tamata i te haere atu no te mea e fifi to matou oraraa. Ua mana‘o ratou e farii te Fatu i taua faaotiraa ra, eita oia e titau ia matou ia haere. I to te peresideni Young aniraa i te Ahuru ma Piti eaha to matou mau mana‘o no ni‘a i te tumu parau, ua parau matou paatoa ma te reo hoê e ua parau te Fatu, e ia haapa‘o ïa tatou i ta’na faaueraa. E ohipa na te Fatu ia haapa‘o i ta’na mau tavini, e e faatupu matou i te faaueraa aore râ e pohe matou i te tamataraa.

No te taa maitai i te ati e farereihia ra e na Aposetolo Hoê Ahuru ma Piti no te raveraa i teie nei tere, e ti‘a i te feia e tai‘o mai nei i teie parau ia haamana‘o e ua pia o Lilburn W. Boggs, te tavana rahi no te Tuhaa Fenua no Missouri, i te hoê parau poro‘i, o te titau nei i te Feia Mo‘a atoa i te mau Mahana Hopea nei ia faaru’e i taua tuhaa fenua ra e aita ana‘e e haamouhia ratou. Ua haruhia te oire no Far West e te mau nuu faehau, e pŭpŭ taata ino mau ho‘i; ua faahepohia te huiraatira ia faaru’e i ta ratou mau mauhaa tama‘i; te feia faatere atoa [o te Ekalesia] tei noaa i te haruhia ua tape‘ahia ïa i roto i te fare tape‘araa; te toe‘a o te Feia Mo‘a– te mau tane, te mau vahine e te mau tamarii – ua ti‘a ïa ia ratou ia horo atu i rapae au i te tuhaa fenua no te faaoraraa i to ratou mau oraraa, ma te faaru’e i to ratou mau fare, to ratou mau fenua e te tahi atu mau faufaa tei ore i noaa ia ratou i te hopoi na muri ia ratou, tei ravehia e te mau taata ino. Ua pupuhi teie nei mau taata ino i te mau puaatoro e te mau puaa a te Feia Mo‘a i te mau vahi atoa i iteahia e ratou, e ua eiâ ratou i te mau mea atoa ta ratou e nehenehe e haru. Ua haamani–ino–hia te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei e ua faaruru ratou i te mau haamaniraa ino mau. E mea na roto i te fifi rahi i haere ai te rahiraa o ratou i rapae au i te tuhaa fenua, te mau taata ti‘araa faufaa ihoa ra; no te mea te vai ra i taua taime ra e rave rahi mau taata tei rave i teie mau ohipa ino mai te mea ra e aita e hara ia pupuhi i te hoê Momoni mai te hoê uri taehae …

No to matou hinaaro ia faatupu i te titauraa a te heheuraa… ua haamata matou i te tere atu i Far West …

I te po‘ipo‘i no te 26 no eperera 1839, noa’tu te mau haamata- ‘uraa a to matou mau enemi e eita te heheuraa tei ti‘a ia faatupuhia i teie nei mahana e tupu, e noa’tu e ua ti‘avaruhia hoê ahuru tauatini o te Feia Mo‘a tei ti‘avaruhia i rapae au i te tuhaa fenua na roto i te faaueraa mana a te tavana rahi, e noa’tu e tei roto te peropheta Iosepha e to’na tuaana, Hairamu Semita e te tahi atu feia faatere i te rima o to matou mau enemi, o tei taamuhia i te mau fifi i roto i te fare tape‘araa, ua haere atu matou i te vahi no te hiero i te oire no Far West, e ua faatupu i te hoê apooraa e ua faatupu i te heheuraa e te faaueraa i horo‘ahia mai ia matou, e ua rave i te tahi atu mau ohipa e rave rahi i teie nei apooraa …

Ma te faatae i te aroha hopea i te toe‘a o te Feia Mo‘a tei faaea i ni‘a i te vahi o te hiero no te hi‘oraa ia matou ia faatupu i te heheuraa e te mau faaueraa a te Atua, ua fariu ê atu matou i to matou tua i te oire no Far West e no Missouri, e ua ho‘i atu i Illinois. Ua rave faaoti matou i te misioni e aore e urî ia aoa mai ia matou [a hi‘o Exodo 11:7], aore râ te tahi taata i te parauraa mai e « No te aha outou i rave ai i te reira ? »

Ua tere atu matou na te Anavai no Missouri na ni‘a i te pahi auahi, ua tomo atu i Quincy i te 2 no me, e ua oaoa paatoa matou i te ite faahouraa i to matou mau utuafare i roto i te hau e te pe’ape’a ore.13

Te faaoraraa i te feia ma‘i i Commerce, Illinois e i Montrose, Iowa.

Hou a haamata ai matou i ta matou misioni i Peretane [i te matahiti 1839], tei raro a‘e matou i te titauraa ia faanahonaho maite i to matou mau utuafare. Ua ma‘itihia te hoê vahi tei piihia o Commerce, tei piihia i muri iho o Nauvoo, ei vahi i reira to matou mau taata e faaea ai.

Ua faaru’e atu vau i te oire no Quincy ma te apeehia e te taea- ‘e Brigham Young e to maua mau utuafare i te 15 no me e ua tae atu i Commerce i te 18. I muri a‘e i te hoê uiuiraa a Iosepha ua haere atu matou na ni‘a i te anavai [Mississipi] i Montrose, Iowa. Ua faaea te peresideni Brigham Young e o vau iho, e to maua mau utuafare, i roto i te hoê piha fatata hoê ahuru ma maha avae tuea te rahi. I te pae hopea ua noaa te hoê piha taa ê atu i te taea- ‘e Brigham… I muri iho ua haere mai te taea‘e Orson Pratt e to’na utuafare i roto i te hoê â piha e o vau nei e to‘u utuafare.

A ora‘i au i roto i teie nei fare i roto i te aua faehau tahito, ua ite matou i te hoê mahana te mana o te Atua i ni‘a i te peropheta Iosepha. E tau ma‘i roa taua taime ra e ua horo‘a atu Iosepha i to’na fare i Commerce no te feia ma‘i, e ua faati‘a i te hoê fare ie i roto i te aua i mua i te uputa o to’na fare e ua ora oia ona iho i roto te fare ie. Ua amui rahi mai te pae rahi o te Feia Mo‘a tei ti‘avaruhia i rapae au atu i Missouri i Commerce; area râ aita e fare no te haere atu e faaea, e ua ora noa i roto i te mau pereoo tura‘i, i roto i te mau fare ie, e i ni‘a i te repo. No reira, e rave rahi tei ma‘ihia no te mau mea ta ratou i faaruru. Ua tia‘i te taea‘e Iosepha i te feia ma‘i, e tae noa’tu ua rohirohi oia e ua fatata ona iho i te ma‘ihia.

I te po‘ipo‘i no te 22 no tiurai 1849, ua ti‘a mai oia ma te feruri hohonu i ni‘a i te huru oraraa o te Feia Mo‘a a te Atua i roto i to ratou hamani–ino–raa–hia e to ratou mau ati, e ua ti‘aoro atu oia i te Fatu ma te pure, e ua vai puai mai te mana o te Atua i ni‘a iho ia’na, e mai ta Iesu i faaora i te feia ma‘i i pihai iho ia’na i to’na ra tau, ua faaora atoa o Iosepha, te peropheta a te Atua, i te mau taata atoa na pihai iho ia’na i taua taime ra. Ua faaora oia i te mau taata atoa i roto i to’na ra fare e i roto i te aua; i muri iho, ma te apeehia e Sidney Rigdon e e rave rahi mau Aposetolo, ua haere atu oia i rotopu i te feia ma‘i e taoto ra i te hiti o te anavai, e ua faaue atu ia ratou ma te reo puai, i te i‘oa o Iesu Mesia, ia ti‘a mai i ni‘a e ia ora, e ua ora paatoa ratou. Ia oti oia i te faaoraraa i te mau taata ma‘i atoa i te pae hitiaa o te râ o te anavai, ua tere atu ratou na ni‘a i te anavai no Mississipi i ni‘a i te hoê pahi faauta tauhaa i te pae tooa o te râ, i Montrose, i reira matou i te faaearaa. Te fare matamua ta ratou i haere atu o te fare ïa o te peresideni Brigham Young. Ua ma- ‘ihia oia i ni‘a i to’na ro‘i i taua taime ra. Ua tomo atu te peropheta i roto i to’na fare e ua faaora ia’na e ua haere paatoa mai raua i rapae au i te fare. A haere mai ai raua na mua i to‘u uputa, ua parau mai te taea‘e Iosepha: E te taea‘e Woodruff, a pee mai ia‘u. » Teie ana‘e te mau parau tei parauhia e te hoê o te pŭpŭ mai te taime i faaru’e ai ratou i te fare o Brigham e tae noa’tu ua haere atu matou i te mahora no te huiraatira e ua tomo atu i roto i te fare no te taea‘e [Elijah] Fordham. Te pohe ra te taea‘e Fordham e hoê hora i teie nei, e ua tia‘i matou i te mau minuti atoa mai to’na minuti hopea.

Ua ite au i te mana o te Atua i te raveraa i to’na peropheta.

I to matou tomoraa’tu i roto i te fare, ua haere tia’tu te taea‘e Iosepha i te taea‘e ra Fordham e ua rave ihora ia’na na te rima atau; ua tape‘a oia i to’na ra taupoo i te rima aui.

Ua ite oia e ua mohimohi te mata o te taea‘e Fordham e ua vai noa oia ma te paraparau ore e ma te ite ore i te mea e tupu ra.

I muri a‘e i to’na tape‘araa i to’na rima, ua hi‘o ihora oia i te hoho‘a mata o te taata e pohe ra e parau atura: « E te taea‘e Fordham, ua ite anei oe e o vai au ? » I te haamataraa aita oia i pahono; ua nehenehe râ ia matou paatoa ia ite i te mana o te Varua o te Atua i te parahiraa i ni‘a ia’na.

Ua parau faahou oia: « E Elijah, ua ite anei oe e o vai au ? »

Ma te hoê reo rii ha‘iha‘i, ua pahono mai te taea‘e Fordham, « E »

Ua parau ihora te peropheta, « E faaroo anei to oe ia faaorahia oe ? »

Teie te pahonoraa, e mea huru papû rii a‘e i na mua’tu, : « Te mata‘u nei au e ua taere roa. Ahani oe i haere mai na mua rii a‘e, e mana‘o vau e faaroo paha ïa to‘u. »

E au ra oia mai te hoê taata tei ara mai te taoto mai. O te taoto no te pohe.

Ua parau atura o Iosepha: « Aita anei oe e ti‘aturi e o Iesu te Mesia ? »

« Te ti‘aturi nei au, e te taea‘e Iosepha » o te pahonoraa ïa.

I reira ua parau atura te peropheta a te Atua ma te reo puai, mai te hanahana o te Toru Tahi: « Elijah, te faaue nei au ia oe, i te i‘oa o Iesu no Nazareta, a ti‘a mai i ni‘a e ia maitai oe! »

E ere te mau parau a te peropheta mai te mau parau a te taata nei, mai te reo râ o te Atua. E au ra ia‘u nei ua aueue te fare mai te niu mai.

Ou‘a ihora Elijah Fordham mai ni‘a mai i to’na ra ro‘i mai te hoê taata tei ti‘a mai te pohe mai. Ua oraora mai to’na hoho‘a mata, e ua itehia te ora i roto i te mau raveraa atoa.

Ua pu‘ohuhia to’na na avae i te taamu ahu. Tu‘e ihora i te mau taamu ahu mai to’na na avae, haapurara atura i te mau mea atoa, e ani ihora i to’na mau ahu e oomo ihora i to’na mau ahu. Ua ani oia i te hoê au‘a faraoa e te û, e amu ihora, e tuu ihora i to’na taupoo e pee maira na muri ia matou na ni‘a i te purumu no te haere atu e farerei i te tahi atu mau taata tei ma‘ihia.

E ani mai paha te taata e ti‘aturi ore nei: « Aita anei e haavareraa i roto i teie nei ohipa ? »

Mai te mea te vai nei te tahi haavareraa i roto i te feruriraa o te taata ti‘aturi ore, aita roa’tu ïa e haavareraa ia Elijah Fordham, te taata o te pohe ra, aita atoa i te feia e vaira i pihaiho ia’na, no te mea tau na minuti hau noa tei roto ïa oia i te ao varua, ahani oia i ore i faaorahia …

I muri noa iho i to matou faarueraa i te fare o te taea‘e Fordham, ua haere atu matou i te fare o Joseph B. Noble, tei paruparu roa e tei ma‘i–ino–roa–hia. I to matou tomoraa’tu i roto i te fare, ua rave te taea‘e Iosepha ia’na na te rima, e ua faaue atu ia’na, i te i‘oa o Iesu Mesia, ia ti‘a mai i ni‘a e ia maitai oia. Ua ti‘a mai oia i ni‘a e ua faaorahia i te reira ihoa taime.

A tupu noa’i teie nei mau mea, ua faaarahia te mau taata ino i taua vahi ra e ua pee mai ia matou i roto i te fare o te taea‘e Noble.

Hou to ratou taeraa mai i roto, ua ani te taea‘e Iosepha i te taea‘e Fordham ia pure.

A pure ai oia, ua tomo mai te pŭpŭ taata ino, e te mau varua ino atoa tei apee mai ia ratou.

I to ratou iho tomoraa mai, ua paruparu te taea‘e Fordham o te pure ra e ua marua ihora i ni‘a i te tahua.

I to Iosepha iteraa i te pŭpŭ taata ino i roto i te fare, ua ti‘a ihora oia i ni‘a e ua faateatea ihora i te piha i taua pŭpŭ taata ino e to ratou mau apee ino. Ora faahou mai ra te taea‘e Fordham e faaoti a‘era i ta’na pure.

Na teie e faaite mai i te mana o te mau varua ino i ni‘a i te tino o te taata nei. E faaorahia te Feia Mo‘a i te mana o te diabolo na roto ana‘e i te mana o te Atua.

Teie nei aamu no te taea‘e Noble o te hopea ïa o te mau faaoraraa i taua mahana ra. Ua riro taua mahana ra ei mahana rahi roa‘e no te faaiteraa te mana o te Atua na roto i te horo‘a no te faaoraraa mai te taime i faati‘ahia’i te Ekalesia.14

Te tapaeraa te feia mo‘a i roto i te faa no Roto Miti

Nota: I te ava‘e eperera 1834, ua faaroo o Wilford Woodruff i te peropheta Iosepha Semita i te tohuraa: « E tairuru hoê ahuru tauatini Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei i te mau Mou‘a Ofa‘i, e i reira e iriti ai ratou i te uputa no te haamauraa i te Evanelia i rotopu i te mau ati Lamana, o te farii i te Evanelia e to ratou mau oro‘a hiero e te mau haamaitairaa a te Atua. E haere atu teie nei nunaa i te Mou‘a Ofa‘i, e i reira ratou e patu ai i te mau hiero i te Atua Teitei Roa ra. »15. No te faatupuraa i teie nei tohuraa, ua haamata te Feia Mo‘a i te faaea i roto i te Faa no Roto Miti 13 matahiti i muri mai, i muri a‘e i to ratou hamani– ino–raa–hia e to ratou ti‘avaru–raa–hia mai tera vahi e i tera vahi. Ua riro o Elder Woodruff, e melo oia i taua taime ra no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo, ei melo no te pŭpŭ matamua o te Feia Mo‘a tei tere atu i to ratou ra ai‘a apî i fafauhia, o tei faaru‘ e atu i te vahi no Winter Quarters, i Nebraska, i te ava‘e eperera 1847 e ua tapae i te Faa no Roto Miti i te ava‘e tiurai 1847.

I te 22 no [tiurai 1847], ua tere atu o Orson Pratt, [George] A. Smith e e hitu atu mau taata na ni‘a i te puaahorofenua i roto i te faa, ma te vaiiho atu i to ratou puhaparaa no te pee e no te haamaitai te huru o te purumu. Ua ma‘ihia te peresideni Young, e ua amo vau ia’na i ni‘a i te hoê ro‘i tei hamanihia i roto i to‘u nei pereoo huti, e ua puhapa matou i pihai iho i te rahiraa o te mau taata no te pŭpŭ …

I te 24, ua faatere au i to‘u nei pereoo huti, e te peresideni Young e tarava noa ra i ni‘a i te ro‘i i roto i te pereoo, e ua tere atu i roto i te faa, ma te apeehia mai e te toe‘a o te pŭpŭ. I to matou tereraa’tu i rapae au i te mou‘a i roto i te aanoraa o te faa, ua faaohu ihora vau i to‘u nei pereoo huti, ma te faahi‘o ti‘atu i te tooa o te râ, e ua ti‘a mai te peresideni Young mai ni‘a mai i to’na ro‘i e hi‘ohi‘o a‘era i te fenua. A mata’ita’i noa’i oia i te fenua i mua ia’na, ua pu’ohuhia ihora oia i roto i te hoê orama e rave rahi minuti te maoro. Ua ite a‘ena oia i te faa na mua atu i roto i te hoê orama, e i teie taime ua ite oia i te hanahana o Ziona e o Iseraela e vai ra i mua, mai te au i to ratou huru a muri iho, o te haamauhia i roto i te mau faa no teie nei mau mou‘a. Ia hope te orama, ua parau oia, « Ua navai te reira. Teie te vahi ti‘a. E haere ana‘e. No reira ua faahoro atu vau i te vahi puhaparaa tei faati‘a–a‘ena–hia e te mau taata tei haere mai na mua’tu ia matou.

I to matou taeraa’tu i ni‘a i te fenua, ua haamata te mau taea‘e i te arote i te fenua. Ua hopoi mai au e 35 kilo umara putete na muri ia‘u, e ua rave au i te faaotiraa e ore roa vau e tamaa aore râ e inu e tae noa’tu ua tanu vau i teie nei mau umara. Ua pau ratou i te tanuhia i te hora hoê i te avatea, e ua riro mai teie nei mau umara e te mau umara o ta te tahi atu mau taea‘e i tanu ei niu no te mau faaapu umara putete no te mau tau i mua no Utaha.

I te pae ahiahi, ua tere atu vau i City Creek [Canyon] no te imi i te raau fare na muri ia Heber C. Kimball, [George] A. Smith e o E.T. Benson. I to matou taeraa’tu i reira ua roohia matou e te ua e te patiri e ua rae‘ahia te taatoaraa o te faa i te ua …

I te po‘ipo‘i no te 28… ua faatupu te peresideni Young i te hoê apooraa e te mau Aposetolo, e ua hahaere atu i te pae ni‘a o to matou puhaparaa. I reira ua faaea oia, ua pati‘a ihora i ta’na turutootoo i ni‘a i te fenua, e ua parau maira: « I ô nei te hiero no to tatou Atua e vai ai. » Tei te ropuraa o te hiero no [Roto Miti] oia i te ti‘araa.16

Ua haamaitai te Atua ia matou, ua haamaitai oia i te fenua, e ua manuïa rahi roa ta matou ohipa no te aroteraa i te repo fenua… E fenua hotu ore teie fenua, taata ore, e o tei î i te mau vîvî, te mau peretei e te mau luto, e e au ra teie ana‘e te mau hotu natura no te fenua. Ua haere matou e rave i te ohipa na roto i te faaroo eiaha râ na roto i te ite mata, no te faaapu i te fenua. Ua ofati matou fatata te mau arote atoa i te mahana matamua. Ua faataui matou i te tereraa o te mau tahora pape no te faarari i te fenua, e na roto i te mau ohipa i ravehia na mua’tu ua haapii matou i te faatupu i te mau mea atoa. Te taata êê e haere mai i te Oire no Roto Miti e o te ite mata i ta matou mau aua maa hotu, e te mau tumu raau i roto i to matou mau aroa purumu, e mana‘ o oia e, e vahi maa e te nehenehe teie. Aita oia e mana‘o e no te maororaa e piti ahuru aore râ e piti ahuru ma maha matahiti, ua ti‘a roa i te mau tumu raau atoa ta’na e hi‘o ra, mai te au i to ratou faito matahiti, ia faararihia e piti taime a‘e i te hebedoma i te taatoaraa o te tau ve‘ave‘a, e mai te mea e aita ua pohe a‘ena ïa te taatoaraa o teie nei mau tumu raau. Ua ti‘a ia matou ia hoê i ni‘a i teie nei mau mea, ua haamaitai mai te Fatu i ta matou mau ohipa, e ua vai mai to’na aroha i ni‘a i teie nei nunaa taata.17

I roto i te tere o te feia mo‘a, no te haere mai i ô nei, [i te faa no Roto Miti], ua ti‘a ia matou ia haere mai ma te faaroo, aita matou i ite i te hoê noa‘e parau no ni‘a i teie nei fenua, ua opua râ matou ia haere mai i te mau vahi mou‘a. Ua faanahonaho o Iosepha i te hoê pŭpŭ taata no te haere mai i ô nei, hou to’na poheraa. Tei mua ia’na teie nei mau mea e ua taa maitai ia’na teie nei mau mea. Ua heheu mai te Atua ia’na te tau i mua o teie nei Ekalesia e Basileia, e ua parau atu ia’na, mai tera taime e i tera taime, e e riro mai te ohipa ta’na e haamau ra te niu ei hoê basileia mure ore–o te vai noa mai e a muri noa’tu. Ua arata‘i te peresideni Young i te feia mo‘a i teie nei fenua. E faaroo to’na no te ti‘aturi e e paturu mai te Fatu ia matou. E faaroo to te mau taata atoa tei tere mai i teie nei vahi i taua taime ra. Tei ia matou ra te Varua o te Atua, e tei ia matou ra te Varua Maitai; e tei ia matou ra te mau Melahi a te Fatu e ua haamaitaihia matou. I to matou haereraa mai i ô nei, ua tupu te mau mea atoa, hau atu i ta matou i ti‘aturi, mai te au i te taime.18

Te faatupu nei tatou, ei feia mo‘a e ei nunaa a te Atua, i te tohuraa e te papa‘i nei tatou i te aamu… Ua faaitehia mai te taatoaraa o to tatou nei oraraa, te aamu e te tere, e te mau peropheta no mutaa iho. Mai te Feia Mo‘a tei haere mai i roto i teie nei medebara hotu ore, e o ta te Feia Mo‘a i apee mai no te faatupuraa i te mau tohuraa ia ruperupe te medebara mai te tiare ra [Isaia 35:1], no te ueueraa i ta tatou mau huero i te hiti o te mau taheraa pape iti e te mau roto, e no te faaohiparaa i te paina, te aito, e te tumu raau, no te faaunauna i te vahi no te Fare o te Atua e no te faaunauna i to’na taahiraa avae [a hi‘o Isaia 60:13], … ia faarahi tatou i to tatou piiraa e ia patu tatou ia Ziona e te Basileia o te Atua e tae noa’tu ua matai te reira i mua i te ra‘i e te fenua, e ia ore tatou e faaoto i te feia tei tono mai ia tatou, e te feia atoa tei ite ia tatou na roto i te orama e te heheuraa, ia rave faaoti râ tatou e ia faatupu tatou i ta tatou nei fâ no te oaoa o to tatou Metua i te Ao ra, o ta’na mau melahi e o te mau taata maitata‘i atoa.19

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

A feruri na i teie nei mau mana‘o a tuatapapa ai outou i te pene aore râ a faaineine ai outou i te haapii. No te tahi atu â tautururaa, a hi‘o i te mau api v-ix.

  • A tai‘o faahou i te mau mana‘o o te peresideni Woodruff i te api 150. No te aha e ti‘a’i ia tatou ia haapii mai no ni‘a i te Feia Mo‘a matamua i te mau Mahana Hopea nei ? Nahea e nehenehe ai ia tatou ia haapapû e eita to ratou mau aamu « e haamo‘ehia mai te mau aamu haavare ra » ? Nahea ta tatou e nehenehe ai e faaherehere i te mau aamu no roto mai i te oraraa o to tatou iho mau tupuna ?

  • Eaha te mau rave‘a i hoona ai o Wilford Woodruff na roto i te mau ohipa i tupu ia’na i roto i te Pufara no Ziona ? (A hi‘o i te mau api 151-155). No te aha outou e mana‘o ai e ua tauturu teie nei mau ohipa i tupu no te faaineineraa ia’na ia arata‘i i te Ekalesia i muri mai i roto i to’na ra oraraa ? Nahea ta outou mau ohipa i rave i tauturu ai ia outou ia faaineine i te tavini ?

  • No te aha te mau melo no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo i mana‘o ai e, e ti‘a ia ratou ia haere atu i te vahi no te hiero i Far West, Missouri. (A hi‘o i te mau api 156-159). Eaha ta tatou e nehenehe e haapii mai na roto i teie nei aamu ?

  • Eaha ta outou i haapii mai na roto mai i te aamu no te faaora–raa–hia o Elijah Fordham e te tahi atu mau taata ? (A hi‘o i te mau api 161-163). Nahea teie nei aamu e tauturu ai i te mau taata tei mau i te Autahu‘araa a Melehizedeka ia faaineine ana‘e ratou ia faatahinu i te feia ma‘i ?

  • Eaha ta te tere o te feia mo‘a i te Faa no Roto Miti i haapii mai no ni‘a i te faaroo ? Eaha te tahi atu mau parau tumu no te evanelia ta outou e ite ra i roto i te oraraa o teie nei feia mo‘a matamua ? (A hi‘o i te mau api 164-166).

  • O vai te tahi o te feia mo‘a no teie anotau i roto i to outou iho utuafare ? i roto i to outou vahi nohoraa aore râ fenua ? Eaha ta teie nei mau taata i rave i riro ai ratou ei feia mo‘a ?

  • Nahea te mau melo atoa o te Ekalesia e faaite ai i te faufaa varua o te Feia Mo‘a matamua i te mau Mahana Hopea nei ?

Te mau papa‘iraa mo‘a: Iakobo 5:14–15; Alama 15:1–12; Etera 12:6; PH&PF 42:44–48; 103; 105; 115; 118; 136

Te mau nota

  1. Journal of Wilford Woodruff, no date, Archives of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints.

  2. I roto i te Journal of Discourses, 9:223.

  3. Deseret News: Semi-Weekly, 27 no tiurai 1880, 2.

  4. I roto i te Conference Report, eperera 1898, 29-30

  5. Deseret News: Semi-Weekly, 27 no tiurai 1880, 2.

  6. I roto i te History of the Church, 2:104, faahororaa

  7. Deseret News: Semi-Weekly, 27 no tiurai 1880, 2.

  8. I roto i te History of the Church, 2:104, faahororaa.

  9. Deseret News: Semi-Weekly, 27 no tiurai 1880, 2

  10. The Discourses of Wilford Woodruff,ma‘itihia e. G. Homer Durham (1946), 305.

  11. Deseret News: Semi-Weekly, 27 no tiurai 1880, 2.

  12. Deseret News: Semi-Weekly, 21 no ditema 1869, 1.

  13. «Leaves from My Journal,» Millennial Star, 10 no atopa 1881, 645-47

  14. «Leaves from My Journal,» Millennial Star, 10 e 17 no atopa 1881, 647, 669-71.

  15. Faahitihia na Wilford Woodruff in Conference Report, eperera 1898, 57.

  16. Deseret News: Semi-Weekly, 27 no tiurai 1880, 2.

  17. Deseret News, 22 no me 1872, 216.

  18. Deseret News: Semi-Weekly, 21 no ditema 1869, 1.

  19. Deseret News: Semi-Weekly, 27 no tiurai 1880, 2-3.

Hōho’a
Zion’s Camp

Teie ta te peresideni Woodruff i parau no ni‘a i te Pufara no Ziona, « Ua noaa ia matou te hoê iteraa e ore roa e noaahia ia matou na roto i te tahi ê atu rave‘a. »

Hōho’a
temple site in Far West, Missouri

Te vahi paturaa hiero i Far West, Missouri, te vahi i putuputuhia’i te mau melo no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo i te 26 no eperera 1839, no to ratou haapa‘o i te faaueraa a te Fatu.

Hōho’a
Prophet Joseph Smith among the sick

I te 22 no tiurai 1839, ua haere atu te peropheta ra Iosepha Semita i rotopu i te feia ma‘i i Commerce, Illinois e i Montrose, Iowa, ma te faaora ia ratou na roto i te mana o te autahu‘araa.

Hōho’a
President Brigham Young in Wilford Woodruff’s wagon

I te 27 no tiurai 1847, ua ti‘a mai te peresideni Brigham Young mai ni‘a mai i to’na ro‘i i roto i te pereoo huti a Wilford Woodruff ma te parauraa e ua tae te Feia Mo‘a i to ratou utuafare apî.

Nene’i