Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 20: Te ti‘amâraa: Te ma‘itiraa i te ora e aore ra i te pohe


Pene 20

Te ti‘amâraa: Te ma‘itiraa i te ora e aore ra i te pohe

O teie te taime ia ma‘iti tatou i te maitai aore râ i te ino, no te mea na ta tatou mau ohipa e hopoi mai i te mau hopearaa i roto i teie nei oraraa e i roto i te mau oraraa mure ore.

No roto mai i te Oraraa o Wilford Woodruff

Ua faaite te peresideni Wilford Woodruff e, e tae mai te ora « na roto i te toto o Iesu Mesia », e ua haapapû atoa oia e, e tae mai te îraa o te ora « na roto i te haapa‘oraa i te Evanelia. »1 Ma teie nei iteraa, ua haapii oia e « e ti‘amâraa to tatou paatoa ia ma‘iti i te maitai e ia pato‘i i te ino, aore râ ia ma‘iti i te ino e ia pato‘i i te maitai »2 e e « haava te Atua ia [tatou] ia au i te huru o to tatou faaohiparaa i teie nei ti‘amâraa. »3 Ua ti‘aoro oia i te Feia Mo‘a ia rave i te mau faaotiraa parau–ti‘a, ma te faahaamana‘o ia ratou i te huru–ê–raa i rotopu « i te tahi noa nau matahiti poto no te oaoa o te tino » e « te hoê roaraa mure ore no te maramarama, te parau mau, te mau haamaitairaa, e te ite ta te Fatu e ninii i ni‘a i te mau taata atoa o te haapa‘o i ta’na ture. »4

Mai ia tatou paatoa, e rave rahi mau taime to te peresideni Woodruff faaohiparaa i te horo‘araa o te ti‘amâraa. Ua tupu te hoê o taua mau taime ra i Herefordshire, i te fenua Peretane, i te utuafare o John Benbow (a hi‘o i te api 99 i roto i teie nei buka). « E taata maitai o John Benbow », te haamana‘o ra te peresideni Woodruff. « E au ra oia mai te hoê fatu Peretane; te taata ona roa‘e, i to‘u mana‘oraa, tei tomo mai i roto i te Ekalesia. Aita vau i mana‘o e ua noaahia hoê ava‘e to’na bapetizo– raa–hia, i haere mai ai oia e ta’na vahine i roto i te hoê piha faafaaearaa, e ua rave paha oia e maha ahuru ma pae minuti no te faaite mai ia‘u e, ua tai‘o oia i roto i te Faufaa Apî nahea te mau taata i te tau o te mau Aposetolo hooraa i te taatoaraa o ta ratou mau tao‘a e ua tuu atu i raro i te avae o te mau Aposetolo [a hi‘o Te Ohipa 4:31–37], e ua parau mai oia e ua ite oia e, e hopoi‘a na’na ia faatupu i taua ture ra e ua hinaaro oia ia rave i te reira. Ua faaroo noa vau ia’na ma te faaoromai e ia oti ta’na parau ua rave paha vau hoê afa hora no te parauraa’tu ia’na te taa–ê–raa i roto i to tatou ti- ‘araa i teie nei mahana e te ti‘araa o te mau Aposetolo i taua tau ra. Ua hinaaro vau e ia ite oia e aita te Atua i tono mai ia‘u i te fenua Peretane no te haapa‘o i ta’na auro, ta’na mau puaahorofenua, ta’na mau puaatoro e ta’na mau fenua; ua tono mai Oia ia‘u i reira no te poro i te Evanelia. Ua parau atu vau ia’na, e farii râ te Fatu i ta’na tusia, e te mau mea maitai atoa ta’na e nehenehe e rave, e ti‘a ïa ia’na ia na reira; e ti‘a ia’na ia tauturu i te feia vêvê, ia tauturu i te nene‘iraa i te Buka a Moromona, e te tahi atu â. »

I to’na faati‘a–faahou–raa i teie nei ohipa tei tupu, ua aparau te peresideni Woodruff no ni‘a i te haamaitairaa rahi o ta’na faaotiraa ia pato‘i ma te au maite i te pûpûraa a te taea‘e Benbow.

« I teie nei, eaha’tu ra ïa te hope‘a ahani au i rave i te tahi atu e‘a, e ua parau atu, ‘Oia mau, a horo‘a mai to oe fenua e na‘u e haapa‘o i te reira ?’Ua taiva paha ïa oia. Eiaha noa te reira ana‘e, te vai atoa ra ïa te hoê Aposetolo maamaa, o tei riro ei taata tano no te taiva atoa. Ua riro anei râ te reira ei faahemaraa no‘u ? Aita roa. Eita te reira e tupu i te hoê peresibutero tei î i te Varua o te Atua no te ite i te huru–ê–raa i rotopu i te hoê hanere tauatini tara peretane e te hoê tuhaa i roto i te ti‘a–faahou–raa matamua, ma te mana no te mareva ê atu na te mau melahi e te mau atua i to’na faateiteiraa e to’na hanahana e no te ti‘a atu i mua i te aro o te Atua e o te Arenio e a muri e amuri noa’tu.5

Te mau haapiiraa a Wilford Woodruff

No te mea ho‘i e ua horo‘a mai te Atua ia tatou te ti‘amâraa, e faahapahia ïa tatou no ta tatou mau ohipa.

Ua horo‘a te Atua i ta’na mau tamarii paatoa no teie nei tau tuuraa evanelia, mai ta’na atoa i horo‘a i ta’na mau tamarii o te mau u‘i na mua’tu, te ti‘amâraa tata‘itahi. Ua riro noa na teie nei ti‘amâraa ei faufaa ai‘a no te taata i raro a‘e i te arata‘iraa e te faatereraa a te Atua. Ua farii [tatou] i te reira i te ra‘i teitei roa ra hou te ao i hamanihia’i, e ua tape‘a e ua paruru te Fatu i te reira i te mau aroraa a Lucifero e o ratou tei piri atu ia’na e tae noa’tu i te ti‘avaru–raa–hia o Lucifero e te hoê i ni‘a i te toru o te mau nuu o te ra‘i. [a hi‘o Te Apokalupo 12:1–9; PH&PF 29:36–37; Mose 4:1–4]. Na roto i teie nei ti‘amâraa i riro ai outou e o vau nei e te taata atoa ei mau taata ti‘aau, no te ti‘aau i te e‘a o ta tatou e pee, te oraraa o ta tatou e ora, te mau ohipa ta tatou e rave i roto i te tino nei.6

E tuhaa te reira no te faanahoraa ohipa o te ra‘i ia ore ia faahepo i te tahi taata ia haere i te ra‘i, ia ore e faahepo i te feruriraa, ia vaiiho râ ia’na ia faaoti no’na iho. Ua hohora mai [te Atua] i mua i te taata Ta’na i hamani i te evanelia mure ore, te mau parau tumu no te ora e te faaoraraa, e ua vaiiho ia’na ia ma‘iti no’na iho aore râ ia pato‘i no’na iho, ma te iteraa papû e tei ni‘a ia’na iho te hopoi‘a o te mau hopea o ta’na mau raveraa.7

E hopoi mai ta tatou mau faaotiraa ia rave i te maitai aore râ i te ino i te mau hopearaa i roto i teie nei oraraa e i roto i te mau oraraa mure ore.

E farii paatoa te taata i te mea ta ratou i rave. Te mea ta tatou e ueue, te mea maitai aore râ te mea ino anei, e ooti ïa tatou i te hotu o taua mea ra [a hi‘o Galatia 6:7; PH&PF 6:33].8

Ua faaue mai te Fatu ia tatou e, e ti‘a roa ia tatou ia haapa‘o i ta’na mau faaueraaa mai te mea [e ti‘a] ia tatou ia farii i te mau haamaitairaa no te haapa‘oraa.9

Ia rahi to tatou haapa‘oraa i te mau faaueraa a te Atua, e rahi atoa ïa to tatou ti‘aturiraa e o te Atua to tatou hoa, e te hi‘o noa mai nei Oia ia tatou e o Ta’na Tamaiti o Iesu to tatou auvaha i te Metua ra, e Tei rotopu Oia i teie nei nunaa, e te aro nei Oia no te mau ti‘araa o Ta’na Feia Mo‘a, e e faatea ê Oia i te mau mauhaa tama‘i atoa o te faatanohia’tu i ni‘a ia Ziona.10

E ti‘a ia tatou ia haaputapû i te feruriraa o to tatou mau tamarii e te mau hopea ino no te raveraa i te hara aore râ te ofatiraa i te hoê o te mau ture a te Atua; e ti‘a ia ratou ia ite e na roto i te raveraa i te hape e farii ïa ratou i te oto e te ati o ta ratou e nehenehe e ape na roto i te raveraa i te ohipa ti‘a, e e nehenehe roa ia ratou ia haapii mai i teie nei ture na roto noa i te haapiiraa eiaha râ ia haapii mai no ni‘a i te oto e te ati na roto i te raveraa i te ohipa hape.11

Aita roa’tu a‘e e apî e hoona ia hara noa’tu vau i roto i teie nei Ekalesia e teie Basileia. Eita e nehenehe ta tatou e hara ma te ore e farii i te faautu‘araa, mai te mea eita tatou e haapa‘o i te a‘o, e ite ïa tatou i te oto.12

Te mau taea‘e e te mau tuahine, e mata na i te imi i te Atua; a pii ia’na i roto i ta outou mau vahi mo‘emo‘e, e eiaha e fariu–ê–atu i te parau–ti‘a e te parau mau; aore roa e apî e noaa mai na roto i te raveraa i te reira, e ere râ outou i te mau mea atoa.13

Te mau taata o te ore e ora mai te au i te maramarama ta ratou i farii, e farii ïa ratou i te mauiui rahi i te reira iho taime aore râ i muri a‘e; eita ratou e farii i te oaoa e te poupou e te ora mai te taata o te haapa‘o i te mau faaueraa a te Atua e o te tamau noa i te rave i te mea ti‘a. E vai noa te feia ino i roto i te mata‘uraa. Aita e utu‘a maitai no te hoê tane aore râ te hoê vahine ia rave i te hara, aita e maitai e noaa mai. E mea maitai a‘e no tatou ia tavini i te Fatu, no te mea e oaoa rahi to ratou o te tavini i te Fatu i te poipoi, i te avatea e i te pô, te feia moni aore râ te feia vêvê.14

A ani atu i te mau taata atoa, te mau nunaa, te mau basileia aore râ te u‘i i teie uiraa, e parau mai ratou ia outou e te imi ra ratou i te oaoa, nahea râ ratou i te imiraa i te reira ? A rave i te tuhaa rahi roa‘e o te mau taata ei hi‘oraa, e te huru o ta ratou imiraa i te oaoa ? Na roto i to ratou tavini–oioi–raa i te diabolo, e te taata aore râ te mea hopea o ta te tamarii a te taata e haamori, e te taata ho‘i na’na te ture o ta ratou e hinaaro e haapa‘o, o te ture ïa a te Atua o te ra‘i. E ore ratou e haamori i te Atua eita atoa e faatura i to’na i‘oa, eita atoa e haapa‘o i ta’na mau ture, e faaino râ ratou i to’na i‘oa, tera mahana e tera mahana, e te imi nei, fatata te taatoaraa o te ao nei, i te oaoa na roto i te raveraa i te mau hara, te ofatiraa i te ture a te Atua, e te faainoraa i to’na i‘oa e te pato‘iraa i te puna otahi roa no reira mai te oaoa.

Mai te mea ua taa papû mau tatou e, eita e nehenehe te oaoa e noaa mai ia tatou na roto i te haereraa na ni‘a i te e‘a o te hara e te ofatiraa i te mau ture a te Atua, e ite ïa tatou i te maamaa o te reira, e ite ïa te mau tane e te mau vahine atoa e, no te farii i te oaoa e ti‘a ïa ia tatou ia itoito e ia rave i te mau ohipa no te parau–ti‘a, e ia rave i te hinaaro o to tatou Metua i te Ao ra, no te mea e farii tatou, i to’na ra rima, te taatoaraa o te oaoa, o te haamaitairaa, o te hanahana, o te ora, o te faateiteiraa, e te mau ora mure ore, o ta tatou e farii i teie nei oraraa aore râ i te oraraa mure ore.15

Ia haapa‘o tatou e ia faa’una’una tatou ia tatou iho i te mau viretu o te evanelia. Aita e faufaa e noaa mai na roto i te raveraa i te ohipa hape. E faatupu mai te haavareraa, te faainoraa, te inuraa ava, te ohumu, e te hunaraa i te Fatu o Iesu Mesia i te oto e te tatarahapa; e haaviivii te reira i te taata tei hamanihia mai te au i te hoho‘a o te Atua; e hopoi mai râ te raveraa i te ohipa ti‘a, te haapa‘oraa i te mau faaueraa a te Atua, te îraa i te aroha e te hamani maitai, i te oaoa e te hau e te Varua Maitai, e te hoê faateiteiraa i roto i te basileia o te Atua.16

E faautu‘ahia tatou e a muri noa’tu mai te au i te ture ta tatou i ma‘iti i te haapa‘o i roto i to tatou taime poto i ni‘a i te fenua nei.

Eiaha e vare noa, te tahi noa tau mahana te roaraa o to tatou oraraa i ô nei, area i te tahi atu pae o te paruru e ora ïa tatou e a muri noa’tu, e e ora tatou e e vai tatou a vai noa’i te Taata tei Hamani ia tatou, e to tatou hope‘a mure ore tei te huru ïa o to tatou oraraa i to tatou nei oraraa poto i te tino nei.17

Ia ite mau ana‘e tatou e, to tatou oraraa i mua nei– te oaoaraa a muri a’e, te faateiteiraa e te hanahana, aore râ to tatou oraraa ati a muri a’e, te viivii e te oto, tei te huru ïa o te taime poto ta tatou e faaohipa nei i roto i teie nei oraraa, e nehenehe ta‘u e parau e aita e faufaa no te hoê taata i raro a‘e i te ra‘i ia haamau- ‘a i to’na taime i te raveraa i te ohipa ino… Mai te mea e noaa noa’tu i te hoê taata te mau haamaitairaa no te tahi mau vahi, e ti‘a roa ïa ia’na ia farii mai te reira no ô mai i te Atua ra, no te mea aita to te diabolo e hinaaro i te haamaitai, e e ore oia e haamaitai i te mau tamarii a te taata nei; e haa râ oia no te arata‘i ê atu ia ratou i te mau e‘a no te parau–ti‘a e te parau mau.18

Ua horo‘a te Atua no te ra‘i, tei hamani i teie nei fenua e tei tuu i ta’na mau tamarii i ni‘a i te tino o te reira, ia ratou i te hoê ture e nehenehe ai ratou ia faateiteihia e ia faaorahia i roto i te hoê basileia hanahana. No te mea ua horo’ahia te hoê ture i te mau basileia atoa ra, e ua faaterehia te mau mea atoa e te ture i te ao taatoa nei. O tei faaterehia e te hoê ture ra ua faaorahia ïa e taua ture ra, e e farii oia i te utu‘a ta te ture i faataa no’na [a hi‘o PH&PF 130:20–21]. Teie te hinaaro o te Atua ia haapa‘o ta’na mau tamarii atoa i te ture teitei roa‘e, e ia farii ratou i te hanahana teitei roa‘e tei faataahia no te mau feia mure ore. Ua horo‘a râ te Atua i ta’na mau tamarii atoa te ti‘amâraa, no te ma- ‘iti i te ture ta ratou e haapa‘o.19

Aore roa e taata e farii i te hoê hanahana tiretiera maori râ ia haapa‘o oia i te hoê ture tiretiera; aore roa e taata e farii i te hoê hanahana teretetiera maori râ ia haapa‘o oia i te hoê ture teretetiera, e aore roa e taata e farii i te hoê hanahana tiretia maori râ ia haapa‘o oia i te hoê ture tiretia [a hi‘o PH&PF 88:19–33]. Te vai nei te hoê taa–ê–raa rahi i rotopu i te maramarama o te mahana i te avatea e te anaana o te mau feti‘a i te pô, aita râ taua taa–ê–raa ra i rahi a‘e i te taa–ê–raa o te hanahana i roto i te mau tuhaa e rave rahi o te basileia o te Atua.20

Ua heheu mai te Fatu ia tatou te ture tiretiera, oia ho‘i, ua horo‘ a oia ia tatou te îraa o te evanelia a Iesu Mesia, e ua horo‘a ia tatou te iteraa no ni‘a i te mau parau tumu o te ora mure ore…

Mai te mea ua ti‘a ia tatou ia haere atu i roto i te ao tiretiera e e arata‘ihia ïa tatou e te varua e parahi ra i reira, e e vai tamau noa mai taua mau parau tumu e ti‘a ia tatou ia faaterehia. E ti‘a ia tatou ia farii i te hoê â varua e hoê â mau parau tumu i roto i teie nei ao, e e ti‘a ia tatou ia haapa‘o i te hoê ture tiretiera i ô nei, e ia hoê tatou i ni‘a i te parau tumu e tahoê nei i te nunaa o te Atua e parahi nei i mua i to’na ra aro, ia nehenehe ia tatou ia farii i te hoê â hanahana ta ratou e oaoa ra.

Teie te mau parau tumu e haapiihia ia tatou mai tera mahana i tera mahana, e e ti‘a ia tatou ia faaohipa i te reira, e e ti‘a ia tatou ia vaiiho i te hiti to tatou mana‘o haapa‘o noa ia tatou iho e te mau parau tumu hape atoa.21

E haamaitaihia te mau taata o te rave i te ohipa ti‘a, e e oto e e tarahapa mau te mau taata o te rave i te hoê e‘a no te aroraa’tu i te Atua aore râ i ta’na ohipa i roto anei teie u‘i aore râ i roto i te tahi atu u‘i… Mai te mea e rave te hoê taata i te ohipa ti‘a, e e itoito oia i te faaiteraa i te parau no Iesu Mesia, e e haapa‘o oia i te evanelia e e haapa‘o i ta’na mau fafauraa, e ia haere atu oia i tera’tu pae o te paruru e haere ti‘a’tu ïa oia i mua i te aro o te Atua e te Arenio; no to’na haapa‘oraa i te ture tiretiera e tomo atu ïa oia i roto i te hanahana tiretiera, e e paruruhia oia e taua ture ra, e e tomo atu oia i roto i taua hanahana na roto i te mau u‘i atoa o te mau tau. E maitai to te taata i raro a‘e i te ra‘i o te haapa‘o e o te tape‘a i te ture a te Atua i roto i na mahana rii o ta’na e ora i te tino nei.22

E ti‘a ia tatou ia imi i roto i to tatou iho mau aau, e ia faaoti i tera iho taime e, e rave tatou i te ohipa no te parau–ti‘a, e e faatura tatou i to tatou Metua i te Ao ra, e e rave tatou i ta tatou hopoi’a i te Atua e i te taata, e e farii e e amui atu e e patu tatou i te basileia o te Atua, e i reira tatou e taa ai e mai te mea e hinaaro tatou ia noaa te oaoa e te haamauruururaa i te varua mure ore i roto i te îraa o te hanahana e ti‘a ïa i te taata ia haapa‘o i te ture tiretiera e ia faaanaanahia e te hoê tuhaa o te Varua tiretiera o te Atua; e e taa atoa ia tatou e na te raveraa i te hara, te ofatiraa i te ture a te Atua e te faainoraa i to’na i‘oa e hopoi mai i te oto e te ati e e hopoi atoa mai i te pohe i te pae tino e te pae varua. Mai te mea e haere tatou na te mau e‘a no te parau–ti‘a ore, e faaoto ïa tatou i te Varua Mo‘a e e faaoto tatou i to tatou mau taea‘e, e e hamani ino tatou ia tatou iho.23

Ua faaitehia mai te e‘a no te ora e mai te mea eita tatou e haere na ni‘a i taua e‘a ra, aita’tu ïa e mea maori râ te pohe o te hi‘o mata mai ia tatou. A faaea na tatou e a feruri na maa taime iti–ia hi‘o tatou mai te mea e mea maitai a‘e no tatou ia farii i te ora aore râ i te pohe… Ua faaroo outou i te mau parau mau maramarama, tei faaitehia mai e te mana o te Varua Maitai, e te iteraa papû o Iesu Mesia, e teie nei te taime no outou ia faaoti o vai ta outou e tavini.24

Ta outou mau haamaitairaa a muri atu, to outou faateiteiraa e to outou hanahana a muri atu, te mau ao hopea ore, tei te huru ïa o te e‘a ta outou e pee nei i ô nei. Mea ateatea maitai te e‘a i mua ia outou e arata‘i ra i te ora mure ore… Tei ia outou noa i te haereraa’tu teie nei na ni‘a i taua e‘a ra.25

Ua tuu mai te Atua i te ora ia noaa ia tatou, na roto i te horo‘araa mai i te mau ture ohie no te haerea e te horo‘araa mai ia tatou te puai no te rave faaotiraa i te reira.

Te vai nei i mua ia tatou te ora, te ora mure ore e te hoê tuhaa i roto i te ti‘a–faahou–raa matamua; oia mau, te taatoaraa o te mau haamaitairaa ta te Atua i fafau i te mau taata tei ora i te tino nei, ua horo‘ahia mai ia outou na e e noaa ia outou mai te mea e rave outou i ta outou hopoi’a.26

Tei te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei te mau faaitoitoraa atoa; e mea papû e te titau mai ra to ratou haerea ia ratou.27

Hoê ana‘e râ purumu ti‘a, e purumu afaro râ; e mea ohie e e mea maramarama roa te mau parau tumu e te mau ture e faatere nei ia outou i ni‘a i taua e‘a ra. Teie te e‘a ta tatou e haere atu, e te mana‘ o nei au e, ua haamaitai–rahi–hia tatou no te iteraa i te e‘a mau.28

I teie nei, noa’tu eaha ta te Fatu e titau ia tatou, eita oia e titau mai i te tahi mea ia tatou e ore roa e maraa ia tatou i te rave. E nehenehe ta tatou e haapa‘o i ta’na mau faaueraa mai te au i te ti‘araa ta tatou e ti‘a nei e te mau rave‘a te vai nei ia tatou. Noa’tu te huru vêvê o te hoê tane aore râ, te hoê vahine e nehenehe ta raua e haapa‘o i te evanelia; e nehenehe ta raua e haere i mua e ia bapetizohia ia matara ta raua mau hara, e mai te mea e haapa‘o raua i te mau faaueraa a te Fatu e tuu atu ïa oia i roto i to raua rima te mana e te mau rave‘a no te faatupu i tei titauhia ia raua.29

Te pure nei au ia tamau noa tatou i taua e‘a ra e ia tae tatou i te tahi atu pae o te paruru e oaoa ïa tatou i ta tatou nei buka aamu. E ite ïa tatou i to tatou aamu e ta tatou buka aamu i reira i roto i te vairaa buka rahi o te basileia tiretiera a to tatou Atua, e e ite ïa tatou i te mea ta tatou i rave na i roto i teie nei oraraa. Mai te mea ua rave tatou i te tahi mea hape e oto ïa tatou no te reira. E ti‘a ia tatou ia tatarahapa i te ohipa hape e ia tamata ia riro ei mea maitai a‘e. Te pure nei au e ia vai mai te Varua o te Atua ia tatou no te arata‘i e no te faatere ia tatou i roto i ta tatou mau tutavaraa e tae noa’tu i te taime ua oti ta tatou ohipa i ô nei, e ia pohe ana‘e tatou ia nehenehe ia tatou ia faariihia i roto i te Basileia o te Atua. E oaoa ïa tatou ia rave tatou i te ohipa ti‘a; te vai nei te hanahana i mua i te mau tamaroa e te mau tamahine a Adamu aore i hi‘ohia e te mata ra, aore i faaroohia e te tari‘a ra, aore ho‘i i ô i roto i te aau o te mau tamarii a te taata ra. Ua hunahia te reira i to tatou mata i teie nei mahana, e e ore roa e haamatarahia mai ia tatou e tae noa’tu i te taime e tomo atu ai tatou i mua i te aro o te Atua e te Arenio.30

Aore roa e tane aore râ e vahine tei ora na i te fenua nei e tei haapa‘o i te mau faaueraa a te Atua e haamâ, aore râ e oto, ia haere ana‘e ratou i mua i te aro o te Atua.31

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

A feruri i teie nei mau mana‘o a tuatapapa‘i outou i te pene aore râ a faaineine ai outou i te haapii. No te tahi atu tautururaa, a hi‘o i te mau api v-ix.

  • A tai‘o faahou i te aamu i te mau api 229-31. Eaha te mau parau tumu tei arata‘i i te faaotiraa a Elder Woodruff i ta’na pahonoraa i te taea‘e Benbow ?

  • A tai‘o i te taatoaraa o te piti o te paratarafa i te api 231. No teaha e ere i te natura o te Atua « ia faahepo i te taata ia haere i te ra‘i » aore râ ia « faahepo i te mana‘o » ? Eaha ta to tatou Metua i te Ao ra e rave nei no te faaitoitoraa ia tatou ia ma‘iti i te e‘a e arata‘i ti‘atu i te ora mure ore ?

  • Ua parau te peresideni Woodruff, « E farii paatoa te taata i te mea ta ratou i rave 231-32. Eaha te auraa no teie parau no outou ? Nahea teie nei faahitiraa parau e faahuru ê ai i te mau faaotiraa ta tatou e rave ?

  • Mai te au i te peresideni Woodruff, eaha te tahi mau haamaitairaa e tae mai i roto i teie nei oraraa ia haapa‘o ana‘e tatou i te mau faaueraa ? Eaha te tahi mau hope‘a e tae mai i roto i teie nei oraraa ia ma‘iti ana‘e tatou ia ore e haapa‘o i te mau faaueraa ? (A hi‘o i te mau api 233-35).

  • A tai‘o faahou i te mau paratarafa maha e te pae i te api 233. Eaha te mau hope‘a o te hara ?

  • Nahea ta tatou mau faaotiraa i te mau mahana atoa e hauti ai i ni‘a i ta tatou fâ mure ore ? (A hi‘o i te mau api 235-37). No teaha e mea faufaa ia haamana‘o e, e mea poto roa teie nei oraraa ia faaauhia i te mau tau mure ore ?

  • Eaha ïa ta outou e parau atu i te hoê melo o te utuafare aore râ hoa o te imi nei i te oaoa ma te haapa‘o ore i te mau faaueraa ? Eaha te mau ohipa tei tupu ta outou e nehenehe e faaite atu no te tauturu i taua taata ra ?

  • I to outou feruriraa no teaha te mau taata e mana‘o ai e, eita te ora e noa ia ratou ? A tuatapapa ai outou i te mau haapiiraa a te peresideni Woodruff i te mau api 237-38. eaha i to outou feruriraa te mau faahitiraa parau o te faaitoito ihoa râ i te mau taata e mana‘o nei i te reira feruriraa ?

  • Eaha ta te mau metua e nehenehe e rave no te faatura i te ti- ‘amâraa a to ratou mau tamarii ma te tamau noa râ i te tauturu i ta ratou mau tamarii ia rave i te mau faaotiraa parau–ti‘a ?

Te mau papa‘iraa mo‘a: Iosua 24:15; Isaia 64:4; Kolosa 3:24–25; 1 Nephi 3:7; 2 Nephi 2:25–30; Alama 7:14–25; 41:10; Helamana 14:30–31; PH&PF 130:20–21

Te mau nota

  1. Deseret News: Semi-Weekly, 13 no tiunu 1882, 1

  2. « Sayings and Writings of Prest. Woodruff », Contributor, tiurai 1894, 538

  3. Deseret Weekly, 26 no atopa 1889, 561.

  4. The Discourses of Wilford Woodruff, ma‘itihia e G. Homer Durham (1946), 278-79.

  5. Millennial Star, 28 no novema 1895, 754-55.

  6. The Discourses of Wilford Woodruff, 8-9.

  7. Deseret News: Semi-Weekly, 9 no me 1882, 1.

  8. Millennial Star, 2 no setepa 1889, 548.

  9. Deseret News: Semi-Weekly, 2 no me 1876, 4.

  10. Deseret News: Semi-Weekly, 26 no tiurai 1881, 1.

  11. The Discourses of Wilford Woodruff, 105.

  12. Deseret News: Semi-Weekly, 14 no ditema 1880, 1.

  13. The Discourses of Wilford Woodruff, 262.

  14. Deseret News, 22 no febuare 1865, 162.

  15. The Discourses of Wilford Woodruff, 259-60.

  16. The Discourses of Wilford Woodruff, 23.

  17. The Discourses of Wilford Woodruff, 244.

  18. Deseret News, 22 no febuare 1865, 162.

  19. The Discourses of Wilford Woodruff, 10.

  20. Deseret News: Semi-Weekly, 12 no febuare 1875, 1.

  21. Deseret News, 6 no tenuare 1858, 350.

  22. Deseret News, 23 no ditema 1874, 741.

  23. Deseret News, 4 no febuare 1857, 879.

  24. I roto i te Journal of Discourses, 9:222.

  25. “Y. M. M. I. A. Annual Conference,” Contributor, atete1895, 638.

  26. Contributor, atete 1895, 638.

  27. Deseret News: Semi-Weekly, 26 no tiurai 1881, 1.

  28. The Discourses of Wilford Woodruff, 307.

  29. Deseret News: Semi-Weekly, 2 no me 1876, 4.

  30. Millennial Star, 14 no me 1896, 311.

  31. Deseret News: Semi-Weekly, 20 no me 1873, 1.

Hōho’a
John Benbow

John Benbow

Hōho’a
farmhouse owned by John Benbow

Hoho‘a no te fare i fatuhia e John Benbow

Hōho’a
woman
Hōho’a
man
Hōho’a
girl
Hōho’a
man
Hōho’a
young woman
Hōho’a
woman
Hōho’a
woman
Hōho’a
young man
Hōho’a
girl

« O ratou o te tavini i te Fatu i te poipoi, i te avatea e i te pô e oaoa ïa ratou, e feia moni anei aore râ e feia vêvê anei ratou. »

Nene’i