Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 9: Proclaiming the Gospel


Pene 9

Te pororaa i te evanelia

E ti‘a ia tatou ia itoito e ia haapa‘o i te tautururaa ia vetahi ê ia farii i te mau haamaitairaa o te evanelia tei faaho‘i-hia-mai.

No roto mai i te Oraraa o Wilford Woodruff

I muri noa‘e i to Wilford Woodruff bapetizoraahia e to’na haamauraahia ei melo no te Ekalesia, « ua hinaaro rahi oia i te poro i te Evanelia. » Ua haamana‘o oia: « I te hoê ahiahi Sabati ua haere atu vau i roto i te uru raau o vau ana‘e, e ua pii au i te Fatu na roto i te pure u‘ana, no te iriti i to‘u e‘a no te haere e poro i te Evanelia i te mau taata atoa o te fenua nei. Ua faaite papû mai te Varua o te Fatu e ua faaroohia ta‘u nei pure, e e pahonohia. Ua ti‘a mai au i ni‘a ma te oaoa, e ua haere avae atu vau e piti hanere metera i te atea e ua farerei atu vau ia Elias Higbee, te hoê Tahu‘a Rahi, ua faaea ho‘i au i pihai iho ia’na e rave rahi mau ava‘e. A piri atu ai au ia’na, ua parau maira oia, ‘E te taea‘e Wilford, ua faaite mai te Varua o te Fatu ia‘u e e ti‘a ia faatoro‘ahia oe e ia haere i te hoê misioni.’ Ua pahono atu vau, ‘Ua ineine au.’1

I raro a‘e i te arata‘iraa a to’na episekopo, ua faatoro‘ahia o Wilford Woodruff ei tahu‘a i te 5 no novema 1834 e ua piihia no te tavini i te hoê misioni i te mau tuhaa apatoa no te Fenua Marite. Ua tavini oia ma te faaroo e te itoito, a haamata ai oia i te hoê oraraa no te ohipa misionare i reira oia i tauturu ai e rave rahi tauasini taata ia farii i te evanelia tei faaho‘i-hia-mai. Teie ta te peresideni Heber J. Grant i parau no’na, « Te ti‘aturi nei au e aita’tu taata tei haere na ni‘a i te tino o te fenua nei tei riro e taata faafariu rahi roa‘e no te mau varua i te evanelia a Iesu Mesia. »2

I te ava‘e tenuare 1840, i muri noa iho i to’na faatoro‘a-raa-hia ei Aposetolo, ua tae atu o Elder Wilford Woodruff i te fenua Peretane no te tavini ei misionare. Ua haamata oia i ta’na taviniraa i te tuhaa fenua no Staffordshire, ma te ite i te manuïaraa rahi. « e 40 taata tei amuihia’tu i te Ekalesia na roto i te bapetizoraa » ua faaite oia, « e rave rahi mau uputa apî tei matara; e i ropu i te manuïaraa o te ohipa, a ti‘a ai au i ni‘a no te a‘o i mua i te hoê naho‘a rahi i Hanly, i te mahana matamua no mati, ua faaite mai te Fatu ia‘u nei e teie te taime hopea e ti‘a ia‘u ia faaara i taua nunaa ra no na mahana e rave rahi, e a ti‘a ai au i ni‘a e ua faaite atu i te naho‘a taata e o teie te taime hopea e faaroo ai ratou i to‘u reo, ua maere ratou, no te mea ua mana‘o ratou, e o vau atoa nei, e a tomo atu ai au i roto i te fare, e e faaea mai au e rave rahi mau ava‘e i rotopu ia ratou; tera râ eita te mau rave‘a e te mau mana‘o o te Atua mai ta tatou mau rave‘a e to tatou mau mana‘o i roto i te mau mea atoa. »

Ua imi o Elder Woodruff i te Fatu na roto i te pure i te mahana i muri iho, ma te ani i hea ra oia e haere ai. Ua faaite oia: « No to‘u ti‘aturiraa e e rave‘a e e ohipa na‘u ia ite i te hinaaro o te Fatu no ni‘a i te ohipa, no reira, ua ani au i to‘u Metua i te Ao ra i te i‘oa o Iesu Mesia ia haapii mai ia‘u i to’na hinaaro i roto i teie nei ohipa, e a ani ai au, ua horo’a mai te Fatu, e ua faaite mai ia‘u e o to’na ïa hinaaro ia haere vitiviti atu vau i te tuhaa apatoa no te Fenua Peretane. Ua aparau vau i te taea‘e William Benbow no ni‘a i teie ohipa, ua faaea na oia i Herefordshire e e mau hoa to’na e faaea noa ra â i reira, e ua hinaaro mau oia ia haere atu vau e mata’ita’i i taua tuhaa fenua ra, e ua pûpû mai oia ia’na iho no te apeeraa ia‘u i te fare o to’na ra tuaana e ia aufau i ta‘u titeti faura‘o, o ta‘u i farii oi‘oi noa. 3

I te 4 no mati 1840, ua tae atu o Elder Woodruff e o William Benbow i te fare o John te tuaana o William. « Hoê hora i muri a‘e i to‘u taeraa’tu i to’na ra fare », ua haamana‘o te peresideni Woodruff, « ua ite au no te aha te Fatu i tono mai ai ia‘u i ô nei… Ua ite au i te hoê naho‘a tane e te vahine, e ono hanere ratou, tei amui ia ratou i raro a‘e i te i‘oa no Te mau taea‘e Amui, e te imi ra i te faanahonahoraa tahito o te mau mea. Ua hinaaro ratou i te Evanelia mai tei haapiihia e te mau peropheta e te mau aposetolo, mai ia‘u i to‘u apîraa ra. »4

Ua farii oi‘oi te utuafare Benbow i te parau poro‘i o te Faaho‘ifaahou- raa mai o te evanelia, e ua ho‘i atu o William i Staffordshire « i muri a‘e i te fariiraa i te haamaitairaa oaoa i te iteraa i to’na tuaana John Benbow e te taatoaraa o to’na utuafare, i te bapetizoraahia i roto i te fafauraa apî e te mea mure ore. »5 Ua faaea o Elder Woodruff i taua vahi ra fatata e va‘u ava‘e. Ua haamana‘ o oia i muri iho: « I roto i na toru ahuru mahana matamua i muri a‘e i to‘u taeraa i Herefordshire ua bapetizo vau e maha ahuru ma pae taata poro evanelia e e rave rahi hanere melo… Ua afa‘i mai matou e piti tauasini i roto i te Ekalesia i muri a‘e e va‘u ava‘e i te ohiparaa. »6

Ua papa‘i te peresideni Woodruff no ni‘a i teie nei ohipa i tupu: « Te faaite mai nei te taato‘araa o te aamu no teie misioni i Herefordshire i te faufaa rahi ia faaroo i te reo iti ha‘iha‘i o te Atua e te mau heheuraa a te Varua Maitai. Te vai ra ta te Fatu nunaa i reira o tei ineine no te Evanelia. Ua pure noa na ratou no te maramarama e te parau mau, e ua tono atu te Fatu ia‘u ia ratou ra. »7

Fatata e piti matahiti hou o Elder Woodruff i tavini ai i te Fenua Peretane, ua arata‘i te Varua ia’na ia poro i te evanelia i te hoê pŭpŭ taata na‘ina‘i noa– to’na iho utuafare. I roto i to’na haamaitairaa patereareha, tei horo‘ahia na roto ia Iosepha Semita, metua, ua fafauhia ia’na e, e ‘hopoi mai oia i te ufuatare o [to’na] ra metua tane i roto i te basileia o te Atua. » 8 I te matahiti 1838, a tavini ai oia i te hoê misioni i te hoê tuhaa fenua piri i to’na oire fanauraa, ua ite oia e ua tae i te taime ia faati‘ahia teie nei tohuraa ra. Ua papa‘i oia:

Ua faaea vau… hoê ahuru ma va‘u mahana i Farmington e Avon, i te farereiraa i te utuafare o to‘u metua tane, to‘u mau metua tane fetii, metua vahine fetii, mau taea‘e, mau taata tupu e te mau hoa, e i te pororaa i te Evanelia a Iesu Mesia ia ratou, e te tutavaraa i te faahaere mai ia ratou i roto i te basileia o te Atua… Na roto i te tautururaa a te Atua, ua poro vau i te Evanelia ma te faaroo rahi i te utuafare o to‘u metua tane e i te mau taata atoa e faaea ra i pihai iho ia’na, e i te tahi atoa’tu o to‘u mau fetii. »

I te 1 no tiurai 1838 ua bapetizo o Elder Woodruff e ono taata, te mau taata atoa i ora na i roto i te fare o to’na metua tane, mai tei fafauhia ia’na i roto i to’na haamaitairaa patereareha. « Ua riro mau te reira e mahana oaoa no to‘u aau », ua parau oia. « Tei roto to‘u metua tane, to‘u metua vahine apî e to‘u tuahine i te mau taata tei bapetizohia. Ua faahaere mai au i muri iho i roto i te Ekalesia e rave rahi mau fetii. Ua ite au e ua faahoona te ohipa o teie noa mahana i te taatoaraa o ta‘u haaraa i roto i te taviniraa.

« O vai ïa te nehenehe e taa i te oaoa, te hanahana, te poupou e te faaitoitoraa ta te hoê peresibutero no Iseraela e ite na roto i te riroraa ei mauhaa i roto i te rima o te Atua no te faahaereraa mai i to’na metua tane, metua vahine, tuahine, taea‘e, aore râ te hoê o te mau huaai o Adamu na roto i te uputa no te tomo atu i roto i te oraraa e te faaoraraa ? Aita ta te hoê taata e nehenehe, maori râ ia ite oia i teie nei mau mea i te tupuraa, e ia mau oia i te iteraa papû no Iesu Mesia e te faaururaa o te Atua Manahope. »9

Te mau haapiiraa a Wilford Woodruff

Ua tuu mai te Atua i te hopoi‘a i ni‘a ia tatou no te faaiteraa i te evanelia i te tahi atu mau taata.

E imi te taata i te mau tau atoa i te oaoa; e hinaaro ratou i te hau i roto i te oraraa sotaiete e te oraraa utuafare; e ia feruri ratou i te oraraa aano i mua, e hinaaro ratou e faa ô atoa i roto i te mau haamaitairaa o tei parauhia e no taua huru oraraa ra; aita râ ratou i ite nahea e roaa’i te reira ia ratou, maori râ ia haere mai te hoê tavini a te Atua e ia faaite atu i te e‘a no te ora. 10

O tatou ana‘e te nunaa o tei horo’ahia mai, i to tatou nei anotau, teie nei evanelia mo‘a, te autahu‘araa e te mau fafauraa, e e haavahia tatou i te huru no to tatou faaohiparaa i te reira. No reira e ti‘a ia tatou ia itoito e ia haapa‘o maitai i te horo‘araa i teie nei faaoraraa rahi i te mau tamarii a te taata nei e i te paturaa ia Ziona e te basileia a to tatou Atua.11

Noa’tu te faufaa ore o teie nei nunaa i te mata o te ao nei, e haava te Atua o te ra‘i ia tatou no te pororaa i teie Evanelia i te mau fenua atoa i raro a‘e i te ra‘i, e e ti‘a roa ia tatou ia rave i te reira aore râ e faahapahia tatou. Eita e nehenehe ia tatou ia ape i te reira. No te aha ? No te mea, mai ta Paulo i parau: « E ati ho‘i to‘u ia ore au ia parau i te evanelia » [1 Korinetia 9:16] Te vai nei hoê ana‘e evanelia, hoê ana‘e ra e na reira noa’tu; e ua parau Paulo: « Ia a‘o atu râ matou, eiaha’tu ïa, o te tahi melahi no te ra‘i mai, ia a‘o atu ia outou i te evanelia maori râ i tei a‘ohia’tu e matou ia outou na, ia riro ïa oia ei anatema. » [Galatia 1:8] Taua Evanelia ra, e te Feia Mo‘a no te Atua Ora… tei roto ïa i to outou mau rima, o tei tonohia mai ia tatou na roto i te mau utuuturaa a te mau Melahi–hoê â Evanelia tei haapiihia mai ia Adamu mai â e tae atu i te Mesia, e mai te Mesia e tae roa mai i to tatou nei anotau e te u‘i, i te mau taime atoa e nunaa ta te Atua i ni‘a i te fenua nei.12

Aita roa’tu e pŭpŭ taata mai teie te huru mai te taime i hamani ai te Atua i te ao nei, o tei farii i te hopoi‘a rahi roa‘e no te faaara i teie nei u‘i, no te faateitei ma te roa e te puai to tatou mau reo, i te mahana e i te pô e i te mau taime atoa, e no te faaite i te mau parau a te Atua i teie nei u‘i. Ua titauhia tatou ia rave i te reira. Teie ta tatou piiraa. E hopoi‘a na tatou. E ohipa na tatou.13

Ua haere atu vau na roto i te mau vari et ua au vau na roto i te mau anavai pape, e ua ani haere au i te maa i tera uputa e tera uputa, e ua faataa vau fatata e pae ahuru matahiti no teie nei ohipa. E no te aha ? Ua nava’i anei te auro i California no te tarahu ia‘u ia rave i te reira ? Aita roa, oia mau; e te mea ta‘u i rave e ta to‘u mau taea‘e i rave, ua rave ïa matou no te mea ua faauehia matou e te Atua. E teie to matou piiraa i teie nei mahana. Ua poro matou e ua haa matou i te fenua nei aore râ i te fenua êê, e ua opua matou i te tamau noa i ta matou mau ohipa, na roto i te tauturaa a te Atua, a nehenehe noa’i ia matou ia farii i te ti‘amâraa no te raveraa i te reira.14

Te mana‘o nei au, e rave rahi mau taime, e aita tatou, na ni‘a i to tatou ti‘araa ei mau peresibutero no Iseraela e ei Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, i manuïa i to tatou ti‘araa i mua i te Fatu. Te ohipa i titauhia i to tatou mau rima e mea rahi e e mea puai ïa; e ohipa na te Atua Manahope. E hopoi‘a na tatou i te horo‘ araa i te evanelia a te Mesia i te mau nunaa atoa o te fenua nei… E hopoi‘a na tatou teie nei ohipa e te paturaa i te mau hiero no te Atua Teitei roa ra, i reira tatou e nehenehe ai e tomo no te rave i te mau oro’a no te faaoraraa i to tatou feia pohe.15

E i reira, e haatihia tatou i to tatou vahi faaearaa e te mau taata e rave rahi, o ratou ho‘i o ta tatou i farii te hopoi‘a no te poro atu, no te mea e mea tano e e mea titauhia ia poro i to tatou vahi faaearaa e i te mau fenua êê.16

E ite tatou i te oaoaraa rahi na roto i te tautururaa i te tahi atu mau taata ia haere mai i te Mesia ra e ia haere atu i mua i te faateiteiraa.

E horo‘a outou i te hoê varua te mau parau tumu o te evanelia e te faaoraraa e e faatere outou i teie nei mau oro‘a ia’na, e e riro ïa outou ei mauhaa i roto i te rima o te Atua i te faaoraraa i taua varua ra. Aita’tu e ohipa tei horo’ahia i te mau tamarii a te taata o tei aifaito atu i te reira…

… Ua [parau] te Fatu, « E mai te mea e hope to orua pu’e mahana i te pororaa i te parau tatarahapa i teie nei mau taata, e ia arata‘i mai orua, i te hoe noa a‘e varua taata ia‘u nei, aue ho‘i to orua oaoa rahi i pihai iho ia’na i roto i te basileia o to‘u Metua! » [PH&PF 18:15]… Ua poro tatou i te Evanelia i te mau fenua atoa, e te mau opu atoa, e te mau reo atoa, e te mau nunaa atoa, i te mau taime atoa ua iriti te Fatu i te uputa no tatou e ua rave tatou i te taime no te haere atu. Te vai î noa ra te ao nei i te taata o tei ore i faaroo i te Evanelia a Iesu Mesia; e a vai noa’i te Autahu‘araa i ni‘a i to tatou mau tapono, tei raro a‘e noa râ tatou i te titauraa e tei raro a‘e noa râ tatou i te hopoi‘a no te faaoraraa i te mau tamarii a te taata nei, a vai noa’i ia tatou te rave‘a no te horo’araa i teie nei mau horo‘araa i te mau tamaroa e i te mau tamahine a Adamu. A haamana‘o noa na e na roto i to tatou fariiraa i te Evanelia a te Mesia, e nehenehe ta tatou e riro e taata ai‘a e te Atua e e taata ai‘a e Iesu Mesia, e e tuhaa ta tatou i roto i te ti‘a-faahou-raa matamua, e ia ti‘a mai mai raro mai i to tatou menema e ia ahuhia i te hanahana, te tahuti ore e te ora mure ore, e ia haere atu na mua i te aro o te Atua e o te Arenio e ia parahi e a muri noa’tu i pihai iho ia raua i te ra‘i ra! O vai tei taa i teie parau ? Te mau nunaa atoa o te fenua nei ? Eita ratou e taa i te reira… Te ite nei au e te ti‘aturi nei tatou i te Fatu i roto i te mau mea atoa. O te Fatu to tatou taata faaherehere. O oia te tumu no to tatou ora mure ore. Ua horo‘a o Iesu Mesia i To’na ora no te faaora ia tatou na roto i To’na toto, e na roto i te reira i horo‘ahia mai ai teie nei mau haamaitairaa i ni‘a iho ia tatou …

… Aita’tu e piiraa teitei a‘e e nehenehe ta te hoê taata e piihia- ’tu maori râ i te fariiraa i teie nei ti‘araa e teie nei haamaitairaa no te haere e faaora i te mau varua o te mau taata– te faaoraa ia ratou na roto i te pororaa’tu i te Evanelia ia ratou, na roto i te faatereraa i te mau oro‘a no te fare o te Atua ia ratou, ia nehenehe ia ratou ia faaineine ia ratou iho no te haere atu i roto i te basileia o te ra‘i e i roto i te hoê hanahana tiretiera…

Te mana‘o nei au e rave rahi mau taime e aita tatou iho e faafaufaa nei i te mau haamaitairaa ta tatou e oaoa nei, e o te vai nei ia tatou. E ti‘a ia haamauhia to tatou mau aau i ni‘a i te paturaa i te basileia o te Atua, te Ziona no te Atua, e te ohipa a te Atua, a parahi ai tatou i ô nei, e a vai ai te mana ia tatou no te rave i teie nei mau mea. E hopoi‘a na tatou ei Peresideniraa e ei mau Aposetolo, eiaha noa ia rave tatou iho, ia tono râ i te mau peresibutero no Iseraela i te mau nunaa atoa o te fenua nei no te pororaa i te Evanelia. Ua matara te mau uputa i teie nei mahana i rotopu e rave rahi mau fenua no te haaparareraa i te Evanelia a te Mesia, e no te afa‘iraa mai te taata i te Mesia, ia nehenehe ia ratou ia farii i teie nei mau haamaitairaa.17

Fatata te taatoaraa o to‘u nei oraraa i horo‘ahia i roto i teie nei Ekalesia; e mai te taime i tomo ai au i roto i te Ekalesia ua haere au i te mau misioni e aita vau i faaea noa‘e mai taua mahana ra e tae noa mai i teie nei. Ua oaoa noa vau i roto i teie ohipa, e te oaoa noa â vau i teie nei mahana. Ia pohe au e ia tuu vau i to‘u tino i raro, eita vau e hinaaro i te hoê taata ia ti‘a mai e ia parau mai e aita vau i haapa‘o i ta‘u ohipa i te tamataraa i te horo’a’tu ia’na te ora mai tei maraa ia‘u. Ua oaoa noa vau i te pororaa i te Evanelia; ua oaoa vau i te faatereraa i te mau oro‘a no te oraraa e te faaoraraa, i to‘u nei fenua e i te fenua êê, no te mea ua ite au e, e ohipa teie na te Atua, e ua ite au i te reira i teie nei mahana.18

Eiaha e faaino i te mau haapa‘oraa a te tahi atu mau taata, e ti‘a râ ia tatou ia ora i te hoê oraraa maitai o te faaite i te parau mau e to tatou iho maitai.

Ia haere outou i te hoê vahi i pihai iho ia outou no te poro atu i te Evanelia, eiaha roa e tamata i te tu‘ino i te faaroo o te hoê taata hou outou a patu ai i te hoê faaroo maitai a‘e no’na, eiaha roa e aro atu i te haapa‘oraa a te tahi atu taata i te mau vahi atoa o ta outou e haere. A vaiiho i te taata tata‘itahi ia oaoa i ta’na iho haapa‘ oraa. E ti‘araa to’na ia na reira. Mai te mea eita oia e farii i to outou iteraa papû no ni‘a i te Evanelia a te Mesia, e ohipa ona ïa te reira, e ere te ohipa na outou. Eiaha e haamau‘a i te taime no te vavahi i te tahi atu mau haapa‘oraa e te mau pŭpŭ faaroo. Aita to tatou e taime no te reira. E ere roa i te me‘a ti‘a ia na reira. 19

A imi na roto i te faaroo, te pure e te haehaa, ia roaa te paari, e te Varua o te Atua no te arata‘i ia oe i roto i te taatoaraa o ta oe mau ohipa. Ua riro te paari o te hoê o te mau horo‘araa rahi roa‘e a te Atua, e eita te reo o te paari e parau ia outou ia haamau‘a i to outou taime i te aroraa i te mau haapa‘oraa e vai nei, te pato‘iraa i te mau mana‘o o te taata, te vahavaharaa i te mau haapa‘oraa e haati nei ia tatou, te tura‘iraa i te mau taata ia ore e faaroo ia tatou, te opaniraa’tu te aau o te taata i te maramarama e te parau mau; e mea faufaa roa te mau mana‘o e te mau haapa‘oraa a te tahi atu mau taata no ratou mai to tatou mau mana‘o e haapa‘oraa no tatou… Ia riro te Faaoraraa ei parau tumu, na roto i te marû e te haehaa, e te mana o te parau mau mure ore, te paari, te maramarama e te ite tei hunahia i roto i te mau parau tumu matamua no te evanelia a te Tamaiti a te Atua. E nehenehe outou e riro ei mauhaa no te faaoraraa i te mau varua o te mau taata, e e oaoa ratou e outou no to ratou iteraa i te maramarama o te evanelia, eiaha roa tatou e poro i te mea taa ê atu i te evanelia aore râ ia faaru’e i te reira no te poro i te tahi ohipa ê i to tatou piiraa; aore râ ia marô i te parau e aore e maitai e noaa mai; e iteahia te mau raau atoa i to’na iho maa hotu; mai te mea e mea haapa‘o tatou i mua i te Fatu, e e tamau noa tatou i te hoê haerea paari e te haapa‘o maitai, e pee mai ihoa te hotu maitai i ta tatou mau ohipa.20

Ia riro te faaohiparaa i te mau parau tumu o te Evanelia i roto i to ratou oraraa ei fâ na te taatoaraa o te mau melo o te Ekalesia. Aita e rave‘a ê atu e nehenehe ai ia tatou ia faafariu i to te ao i te parau mau maori râ na roto i te faaiteiteraa, i roto i ta tatou mau ohipa e to tatou auraa te tahi e te tahi e i te mau taata atoa, te maitai ta te Evanelia i faatupu i ni‘a ia tatou. E fâ teitei to tatou, e ia vai mai te hoê faito teitei no te mâ o te oraraa i rotopu ia tatou no te tu‘ati atu i teie nei fâ.21

Te horo’a nei te Varua Mo‘a i te arata‘iraa i te feia e faaite i te evanelia e i te feia e farii atu i te reira.

Te tumu huna o to tatou manuïaraa no ni‘a i te faafariuraa i te taata o teie ïa, ia poro tatou i te hoê â evanelia i roto i to’na ohieraa e to’na maramaramaraa mai ta Iesu i poro, e ia parahi mai te Varua Maitai i te feia o te farii i te reira evanelia, ma te faaîraa i to ratou mau aau e te oaoa e te poupou e ore e noaa i te parauhia, e te faahoêraa ia ratou; e ia ite ratou i te haapiiraa no ratou iho e no te Atua anei aore râ no te taata anei.22

Nahea to teie nei mau hanere e tauasini peresibutero no Iseraela… fariiraa i te mana no te haere i te fenua êê, … e poro i te Evanelia ia faafariuhia te mau tamaroa e te mau tamahine a Adamu ? Ua ravehia te reira na roto i te mana o te Atua. Aita e peresibutero i roto i teie nei Ekalesia tei farii i te mana no te haere e rave i te hinaaro o te Atua [maori râ] na roto i te mana o te Atua. Mai te mea e mana to tatou, e mana ïa no te Atua, e e ti‘a roa ia tatou ia ti‘aturi Ia’na no ni‘a i te mau mea atoa.23

Ia poro ana‘e te taata tei mau i te mana i te evanelia, e fafau oia, i te i‘oa o Iesu Mesia, i te feia atoa o tei ti‘aturi e tei haapa‘o, e e horo’ahia’tu te Varua Maitai ia ratou ra. Na roto i te mana o teie nei fafauraa, e ite ïa taua mau taata no ratou iho, mai te mea e na te Atua, aore râ na te taata noa. Mai te mea e haere te hoê taata tei ore i faati‘ahia ma te faahua i te poro i teie iho evanelia, eita te mea faufaa to’na ite e to’na aravihi, e nehenehe ta’na haapiiraa e iteahia, no te mea eita te mau fafauraa tei faataahia no te apee atu i te feia faaroo i te Mesia e tupu, eita te Varua Maitai o te horo‘a i ta’na mau horo‘araa i te taata nei e fariihia, i reira te hape o te mau haapiraa a te taata e hohorahia’i, ia ore roa te hoê e haavarehia.24

Ia ore outou e farii i te Varua Maitai ia outou ra ia haere atu outou e poro i te Evanelia, eita ïa e nehenehe ia outou ia rave i ta outou ohipa; ia farii râ outou i te Varua e paruruhia ïa outou, noa- ’tu te vahi o ta outou e haere, e haaputapû ta outou mau parau i te aau o te feia parau-ti‘a e te marû o te fenua nei.25

Aita e vahi huru ê noa’tu te faito matahiti o te hoê taata e poro i te evanelia, e piti ahuru ma pae anei, e iva ahuru anei, aore ra e pae hanere anei matahiti, mai te mea noa râ e faaûrûhia oia e te Varua e te mana o te Atua.26

Ia haere te Fatu i mua ia tatou e ia faaineine i te e‘a e ia faahaere atu ia tatou i te aau o te taata, ia ravehia te maitai e ia tere te basileia o te Atua i mua.27

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

A feruri i teie nei mau mana‘o a tuatapapa ai outou i te pene aore râ a faaineine ai outou i te haapii. No te tahi atu tauturu, a hi‘o i te mau api v-ix.

  • A tai‘o faahou i te aamu o Elder Wilford Woodruff i to’na haereraa’tu i te fare o John Benbow (te mau api 95-97). Nahea to Elder Woodruff arata‘i-raa-hia i te fare faapu a te utuafare Benbow ? A tai‘o ai outou i teie nei aamu, eaha ta outou i haapii mai na roto i te hoho‘a o William Benbow ?

  • I te mau api 97-98, a hi‘o i te mau ta‘o aore râ te mau parau o te faaite mai i te mau mana‘o o William Benbow e o Wilford Woodruff a farii ai te mau melo o to raua utuafare i te evanelia. Eaha to outou mana‘o a ati mai ai te feia ta outou i here i te Ekalesia aore râ tei ho‘i mai i roto i te Ekalesia ?

  • A tai‘o faahou i te mau parau a te peresideni Woodruff no ni‘a i ta tatou hopoi‘a no te faaiteraa i te evanelia (te mau api 98-100). A haapapû mai na e eaha ta tatou e nehenehe e rave no te faaite atu te evanelia i te mau melo o te utuafare e i te mau hoa ? Eaha te mau rave‘a e nehenehe ta tatou e rave e te mau misionare rave tamau i roto i teie nei tutavaraa ?

  • . Eaha te mau rave‘a e nehenehe ai tatou e rave faaoti i ta tatou hopoi‘a no te poro i te evanelia i te « mau nunaa atoa o te fenua nei ? (api 100).

  • No te aha tatou e otohe ai i te tahi mau taime i te faaite i te evanelia ? Nahea tatou e haavî ai i to tatou mau ri‘ari‘a ?

  • No te aha te ohipa misionare i riro ai ei ohipa oaoa roa ? (A hi‘o i te mau api 100-101). Eaha te mau ohipa i tupu i ni’a ia outou i ite ai outou i te oaoa no te faaiteraa i te evanelia ?

  • No te aha e mea faufaa rahi roa ia ore tatou e faaino i te mau haapa‘ oraa a te tahi atu mau taata ? (A hi‘o i te api 102). Nahea ta tatou e nehenehe ai e faaite i to tatou iteraa papû no te parau mau o te Ekalesia ma te faahapa ore i te tahi atu mau Ekalesia ?

  • A tai‘o faahou i te paratarafa hopea i te api 102. Nahea ta tatou mau ohipa e faahuru ê ai i te mana‘o o te taata no ni‘a i te Ekalesia ?

  • A tai‘o ai outou i te mau parau a te peresideni Woodruff no ni‘a i te Varua Maitai e te ohipa misionare, eaha ta outou i haapii mai ? (A hi‘o i te mau api 103-104). Eaha te mea e ti‘a ia tatou ia rave ia noaa ia tatou te hoaraa o te Varua ?

Te mau papa‘iraa mo‘a: Mataio 28:19–20; PH&PF 4; 18:10–16; 42:11–14; 50:13–22; 60:2–3; 84:88; 88:81

Te mau nota

  1. « History of Wilford Woodruff (from His Own Pen) », Millennial Star, 25 no mati 1865, 183.

  2. Gospel Standards, comp. G. Homer Durham (1941), 20.

  3. « Elder Woodruff’s Letter », Times and Seasons, 1 no mati 1841, 327.

  4. Millennial Star, 28 no novema 1895, 754.

  5. Times and Seasons, 1 no mati 1841, 328

  6. Millennial Star, 28 no novema 1895, 754.

  7. « Leaves from My Journal », Millennial Star, 28 no novema 1881, 767

  8. « Leaves from My Journal », Millennial Star, 19 no setepa 1881, 606.

  9. Millennial Star, 19 no setepa 1881, 606-7.

  10. The Discourses of Wilford Woodruff, ma‘itihia e G. Homer Durham (1946), 259.

  11. Deseret News, 27 no me 1857, 91.

  12. Millennial Star, 28 no novema 1895, 755.

  13. Deseret News: Semi-Weekly, 6 no tiurai 1880, 1

  14. The Discourses of Wilford Woodruff, 133.

  15. Deseret News: Semi-Weekly, 29 no febuare 1876, 1.

  16. Salt Lake Herald Church and Farm, 15 no tiunu 1895, 385.

  17. Millennial Star, 14 no me 1896, 307-9.

  18. Millennial Star, 14 no me 1896, 310.

  19. Contributor, atete 1895, 636-37.

  20. « To the Officers and Members of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints in the British Islands », Millennial Star, febuare 1845, 141-42.

  21. « An Epistle to the Members of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints », Millennial Star, 14 no novema 1887, 729

  22. The Discourses of Wilford Woodruff, 136.

  23. Deseret Weekly, 2 no mati 1889, 294.

  24. The Discourses of Wilford Woodruff, 135-36.

  25. I roto i te Conference Report, eperera 1898, 32.

  26. The Discourses of Wilford Woodruff, 275.

  27. « Correspondence », Millennial Star, atete 1840, 93.

Hōho’a
farm of John Benbow

Te Fare Faapu a John Benbow. Na roto i te tai‘o itoitoraa i te Bibilia, ua faaineine o John Benbow e to’na utuafare e te mau hoa ia ratou no te fariiraa i te evanelia tei faaho‘ihia mai.

Hōho’a
visiting neighbors

A atuatu maite ai tatou i to tatou hoaraa e te tahi atu mau taata, e horo‘a mai te Fatu i te mau rave‘a no tatou ia faaite i te evanelia.

Hōho’a
missionary couple praying together

A tutava ai tatou i te faaite i te evanelia, e ti‘a ia tatou ia imi i te arata‘iraa a te Varua Maitai.

Nene’i