Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 15: Te oraraa ma te faaroo


Pene 15

Te oraraa ma te faaroo

E haerea faaroo ho‘i to matou e ere i te haerea ite mata, ma te haapapûraa e e haapuai te Fatu ia tatou i roto i ta tatou mau tautooraa no te patu i To’na basileia i ni‘a i te fenua.

No roto mai i te Oraraa o Wilford Woodruff

I te ava‘e novema 1834, ua faatoro‘ahia o Wilford Woodruff ei tahu‘a i roto i te Autahu‘araa a Aarona e ua horo‘ahia ta’na ohipa matamua ei misionare rave tamau. Te ora ra oia i te mataeinaa no Clay, Missouri, i faaea na oia i reira i muri a‘e i to’na taviniraa i roto i te Pufara no Ziona. Hou oia a haamatai ai i ta’na misioni, ua aparau atu oia e to’na episekopo, o tei horo‘a’tu ia’na te piiraa. Ua ani oia no ni‘a i te purumu e ti‘a ia’na ia rave no te haere atu i te vahi oia e rave ai i te ohipa. Ua ani atoa oia e haere anei oia e to’na hoa ma te ore roa e rave i te pute moni e aore râ i te mau parau tipeeraa, mai ta te Fatu i faaue i te mau misionare i taua tau ra (a hi‘o PH&PF 24:18;84:78, 86). Ia ratere ma te ore e rave i te pute moni aore râ i te mau parau tipeeraa o te haere ia ma te moni ore, ma te ti‘aturi i te maitai o te mau melo no te Ekalesia e o te tahi atu mau taata no te horo’araa i te maa e te fare faaearaa. Ua haamana‘o te peresideni Woodruff i ta’na aparauraa e to’na episekopo:

« E mea ataata roa na te hoê o to matou mau taea‘e ia tere atu na roto i te mataeinaa no Jackson [Missouri]. Ua hinaaro oia e ia haere atu vau i Arkansas e e arata‘i tia’tu te purumu na roto i te mataeinaa no Jackson. Ua ani au ia’na mai te mea e ti‘a ia maua ia haere na roto i taua mataeinaa ra (e hoa to‘u– e peresibutero).

« Ua parau mai oia, ‘Mai te mea e faaroo to oe ia na reira, e nehenehe ïa ta oe, aita to‘u e faaroo mai te reira.’

« Ua mana‘o vau e, e mana‘o taa ê roa te reira na roto mai i te hoê episekopo. »

« Na reira, ua parau atura vau, ‘ua parau te Fatu e, e ti‘a ia tatou ia haere ma te ore e rave i te pute moni aore râ te mau parau tipeeraa; e ti‘a anei ia maua ia na reira ?’

« Ua parau mai oia, ‘O tera te ture a te Atua; mai te mea e faaroo to oe no te raveraa i te reira, e nehenehe ïa ta oe.’1

I muri noa iho i taua aparauraa ra, ua haere atu o Wilford Woodruff e to’na hoa no ta raua misioni, ma te tere atu na roto i te mataeinaa no Jackson ma te ore e rave i te pute moni aore râ te mau parau tipeeraa. Ua parau mai te peresideni Woodruff i muri iho: « Ua tuu maua i te tahi mau Buka a Moromona e te tahi mau ahu i roto i ta maua afata vairaa ahu, ua taamu atu te reira i ni‘a i to maua tua, e ua haamata i te haere avae. Ua tere maua na ni‘a i te pahi e ua haere atura i te mataeinaa no Jackson. Na roto i te temeio, ua paruru te Fatu ia maua i te tahi mau taime, i te pŭpŭ taata ino »2

Taa ê noa’tu te parururaa ia raua ei na misionare e piti i te pŭpŭ taata ino no te mataeinaa o Jackson, ua paruru atoa te Fatu ia raua i te tahi atu mau ati i roto i to raua tere. Ua faati‘a te peresideni Woodruff i te hoê o taua ohipa i tupu. A haafatata atu ai oia e to’na hoa i te hoê uru raau, ua horo maira te hoê pea rahi ereere i mua ia raua. « Aita maua i ri‘ari‘a ia’na, no te mea te rave ra maua i te ohipa a te Fatu, e aita maua i tahitohito i te peropheta a te Atua mai na tamarii ino e maha ahuru ma piti tei parau atu ia Elisaia ‘A haere atu i nia, e tena na upoo pahure’ tei haehae– noa–hia ihora e te mau pea[a hi‘o 2 Arii 2:23–24]… I to te pea fatataraa e 40 metera ia maua ua parahi ihora oia i ni‘a i to’na muriraa e hi‘o mai ra ia maua e horo ê atura; e ua haere atura maua i to maua haerea ma te oaoa. »3

Ua paraparau pinepine te peresideni Woodruff no ni‘a i ta’na misioni matamua, ma te haamana‘o i te mau haamaitairaa ta’na i farii a tavini ai oia i te Fatu ma te faaroo: « I roto i to‘u oraraa, a riro ai au ei aposetolo, ei hitu ahuru, aore râ ei peresibutero, aita roa vau i farii i te hoê parururaa rahi atu â no ô mai i te Fatu mai ta‘u i farii a riro ai au ei tahu‘a. Ua heheu mai te Fatu ia‘u na roto i te mau orama, te mau heheuraa, e na roto i te Varua Mo‘a, te mau mea e rave rahi e vai nei i mua ia‘u. »4

Te mau Haapiira a Wilford Woodruff

I roto i to tatou oraraa i ni‘a i te fenua nei, e haerea faaroo ho‘i to tatou, e ere i te haerea ite mata.

Te faaroo o te parau tumu matamua ïa o te Evanelia. Eaha te faaroo ? Ua tamata Paulo i te tatara i te reira i to’na papa‘iraa’tu i to Hebera. Ua parau oia e « te faaroo nei o te ti‘aturi ïa i te mau mea e tiaihia nei, e te ite i te mau mea aore e hi‘ohia nei », e no te haapapû i te reira ua tamau oia i te faaite i te mau mea ta te mau taata e rave rahi i rave na roto i te faaroo [a hi‘o Hebera 11:1]. Te faariro nei au i te faaroo mai te hoê o te mau parau tumu faaufaa rahi roa ta te Atua i heheu mai i te taata nei.5

Mai te mea e ua taa maitai ia tatou e ite paatoa ïa tatou mai ta te Fatu e ite ra, e e taa tatou e nahea ta’na mau opuaraa e faatupuhia’i; e haerea faaroo ho‘i to tatou, e ere i te haerea ite mata.6

Ia tae tatou i tera’tu pae o te paruru, i reira tatou e ite ai i te tahi mau mea. Te haa nei tatou i teie nei na roto i te faaroo. E iteraa to tatou no te mau mea aore e hi‘ohia nei. Te ti‘a–faahou–raa, te haavaraa mure ore, te basileia tiretiera, e te mau haamaitairaa rahi ta te Atua i horo‘a mai na roto i te mau faatahinuraa mo‘a e te oro‘a i roto i te mau hiero, e mau mea ana‘e teie no te oraraa i mua nei, e e tupu mau ratou, no te mea e mau parau mau mure ore te reira. A ora noa’i tatou i te tino nei, ma te hoê paruru i ni‘a ia tatou, e ore roa tatou e ite hohonu i te mau mea e vai nei i mua ia tatou i roto i te ao a muri atu. E hoonahia te taata atoa o te tavini i te Atua e o te haapa‘o i Ta’na mau faaueraa i roto i nau mahana ta’na e ora i ni‘a i te fenua nei.7

Te mau taea‘e e te mau tuahine, e ti‘a ia tatou ia ora ma te faaroo, e ia ite i te mau mahana atoa e, tei te Atua ra te mana, e mea na roto ia’na e nehenehe ai ia tatou ia ora i roto i te hau e ia oaoa rahi roa.8

Te titau nei te Evanelia a te Mesia i te faaroo i te taatoaraa o te mahana.9

E faaite tatou i to tatou faaroo na roto i ta tatou mau ohipa.

E mea au mau ia… faaroo i te parau a te Fatu, e e ohipa maitai mau ia ti‘aturi i te reira, e mea maitai a‘e râ ia faaohipa i te reira.10

Te parau tumu matamua o te Evanelia o te faaroo ïa. E parau paha te taata o te ao, te ti‘aturi paatoa nei matou ia Iesu Mesia. Oia mau, te vai ra râ te tahi mea e ti‘a ia ravehia taa ê noa’tu te ti‘aturiraa i te Mesia. E ti‘a ia tatou ia tatarahapa i ta tatou mau hara, ia bapetizohia ia matara te reira, e ia farii i te Varua Maitai. Teie te haapiiraa i haapiihia e te Mesia e Ta’na mau Aposetolo.11

Ua titauhia te faaroo i te Feia Mo‘a no te ora i ta ratou haapa‘oraa, ia rave i ta ratou ohipa, ia afaro noa to ratou haereraa i mua i te Fatu e ia patu i Ta’na Ziona i ni‘a i te fenua nei. I reira e titauhia te ohipa ia au i to tatou faaroo… E hopoi‘a na tatou ei nunaa ia amui hoê e ia ore e rohirohi i te ohipa maitai.12

E ti‘a ia tatou ia faaohipa i te faaroo a tauturu ai tatou i te patu i te basileia o te Atua.

Ua titauhia teie nei horo‘a e teie nei parau tumu no te faaroo i te Feia Mo‘a i te mau tau atoa o te ao nei ia nehenehe ia ratou ia patu i te basileia o te Atua e ia rave i te ohipa i titauhia ia ratou ia rave.13

A tai‘o i te pene ahuru ma hoê no Hebera, e ite outou e, mai te hamani–raa–hia o te ao nei, ua ravehia te mau mea atoa na roto i te faaroo. Ua ravehia te taatoaraa o te ohipa a te mau patereareha e te mau peropheta tahito na roto i te faaohiparaa i teie nei parau tumu; e mea na reira atoa i roto i te tau tuuraa o te îraa o te mau tau.14

Ua rave paatoahia te mau ohipa a Iesu na roto i te faaroo, mai to’na fanauraa e tae atu i to’na poheraa, i te taatoaraa o To’na oraraa mauiui, te oto, te ati, te mamae, te hamani– ino–raa e te tahitohito. E mea na roto i te mana o te Metua, i haere mai ai Oia e rave i Ta’na ra ohipa, i turuhia’i Oia. Ua ti‘aturi hope roa Oia e, e nehenehe Ia’na ia rave i te mau mea atoa i tonohia mai ai Oia ia rave. E mea na roto i to’na haapa‘oraa i teie nei parau tumu, i rave faaoti ai Oia i te mau titauraa atoa e i haapa‘o ai Oia i te mau ture atoa, e tae noa’tu i te bapetizoraa… Ua ti‘a i te mau aposetolo, i roto i ta ratou mau ohipa, ia faaohipa i teie iho parau tumu e oia atoa te Feia Mo‘a i mutaa ihora e te Feia Mo‘a i te mau mahana hopea nei, e ti‘a ia rave – oia ho‘i te parau tumu no te faaroo.

Ua ti‘a ia Iosepha Semita ia rave i te ohipa na roto i te faaroo. E parau mau e iteraa to’na no ni‘a i te mau mea e rave rahi, mai te Feia Mo‘a i mutaa ihora, ua ti‘a râ ia’na ia faaohipa i te faaroo i roto i te mau mea e rave rahi. Ua ti‘aturi oia e, te faatupu ra oia i te mau tohuraa a te mau peropheta i tahito ra. Ua ite oia e ua pii te Atua ia’na, tera râ i roto i te haamauraa i To’na basileia, ua ti‘a roa ia’na ia haa tamau noa ma te faaroo. Ua faanahonahohia te Ekalesia i te 6 no eperera 1830 e na melo e ono, e faaroo râ to Iosepha e e riro mai te basileia tei haamatahia, mai te hoê huero sinapi, ei Ekalesia e ei basileia rahi i ni‘a i te fenua nei; e mai taua mahana ra e tae noa’tu i te mahana oia i taati ai i to’na iteraa papû i to’na toto, e au ra ua faaruru to’na oraraa taatoa i te hamani–ino–raa e te haavîraa ta to’na mau taata tupu i faatupu i ni‘a ia’na. Ua ti‘a ia’na ia faaoromai i teie mau mea atoa na roto i te faaroo, e ua vai mau noa oia, ma te haapa‘o maitai e te itoito i te faaiteraa i te parau no Iesu e tae noa’tu i te mahana no to’na poheraa…

… E ti‘a ia tatou i roto i ta tatou mau tautooraa no te patu i te Ekalesia e te Basileia o te Atua i ni‘a i te fenua nei, ia haa ma te faaroo. Te titau–noa–hia ra â te reira ia tatou.15

E rave rahi hanere taata e rave nei i te ohipa i roto [i te mau hiero]. No vai ? No te feia ora e te feia pohe. No te aha ratou e haa ai no tei pohe ? Ua ite anei ratou i te ti‘a–faahou–raa o te feia pohe ? Aita, maori râ na roto i te orama aore râ te heheuraa. E faaroo râ to ratou i roto i taua ohipa ra, e ei haapapûraa no taua faaroo ra te rave nei ïa ratou i teie ohipa. Te tia‘i nei ratou ma te ti‘aturi i te ti‘a–faahou–raa e te haavaraa mure ore, i te basileia tiretiera e i te mau haamaitairaa rahi ta te Atua i heheu no te faaoraraa e te faateiteiraa o te mau tamarii a te taata. Te rave nei ratou i te reira ma te faaroo, e e mea na roto i teie nei mana i rave faaoti ai ratou i te mea e ti‘a ia ratou ia rave… Ua patuhia te fare menemene [no Roto Miti] na roto i te faaroo… ua faati‘ahia te mau hiero, e… ua haaputuputuhia mai te mau taata mai roto mai i te mau nunaa o te ao nei.

E rave rahi tauatini peresibutero tei piihia, eiaha no roto mai i te mau fare haapiiraa teitei, no roto mai râ i te mau toro‘a ohipa huru rau o te oraraa nei, e ua tonohia’tu ratou i roto i te ao nei no te poro i te Evanelia ma te moni ore e te tarahu ore… Ua faaroo te mau taata ia ratou, e ua haapapû te tahi varua aore râ mana ia ratou e te iteraa papû ta teie nei mau peresibutero i faaite e mea mau ïa… Eaha te hopearaa no te reira ? E rave rahi tauatini tei ti‘aturi i taua iteraa papû ra e tei haapapû e, e parau mau te reira. Ua tavini teie nei mau peresibutero ma te faaroo; ua tere ratou ma te faaroo; ua haa ratou ma te faaroo. Na te faaroo i turu ia ratou mai te haamataraa e tae noa’tu i te hopea o ta ratou misioni. Ua tere ratou ma te ore roa e rave i te pute moni e aore râ i te mau parau tipeeraa, e na roto i to ratou faaroo ua faaamu e ua faaahu te Atua no te ra‘i ia ratou e ua iriti i te e‘a i mua ia ratou… E e rave rahi mau taata tei ti‘aturi i te iteraa papû o teie nei mau taata riirii. Ua tatarahapa teie mau taata i ta ratou mau hara, ua bapetizohia ia matara ta ratou mau hara, i te i‘oa o te Metua, e o te Tamaiti e o te Varua Maitai; ua farii ratou i taua Varua Maitai ra tei faaite ia ratou i te mau parau mau o te Evanelia.16

I roto i te mau tau atoa o te ao nei a pii ai aore râ a faaue ai te Atua i te hoê taata aore râ i te hoê nunaa ia rave i te hoê ohipa, ua nehenehe ia ratou na roto i te faaotiraa papû e te tape‘a–maite–raa e te faaroo ia’na ia rave faaoti i te reira ohipa.17

Ia haapa‘o tatou i ta tatou mau fafauraa e ia haapa‘o tatou i te mau faaueraa, e faarahi te Fatu i te mana o te faaroo i roto ia tatou nei.

Te mau ohipa atoa ta tatou i rave… e mea na roto ïa i te faaroo, e e ti‘a ia tatou, te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, ia imi ia faaherehere e i te haere i mua i roto i teie nei parau tumu.18

E hopoi‘a na tatou ia tamau noa i te tupuraa i roto i te faaroo, ia nehenehe ia tatou ia pii i te Fatu e ia fariihia tatou e ana.19

Te ite nei au e te titau nei te Fatu i te mau tane e te mau vahine atoa i Iseraela, i te Feia Mo‘a atoa i te mau Mahana Hopea nei e ia noaa ia tatou na mua te Varua Mo‘a [e] i reira e ia tuu mai i te ohipa e au i te faaoraraa. I reira outou e ite ai i teie nei nunaa i te haapa‘oraa i ta ratou mau fafauraa e i te haapa‘oraa i te mau faaueraa a te Atua; e hopoi‘a teie na tatou paatoa, e e ti‘a ia tatou ia ora i ta tatou haapa‘oraa e ia pee i ta’na mau titauraa. Ia na reirahia, e ite ïa outou i teie nei nunaa i te araraa e te faatupuraa i te hotu no te parau–ti‘a, i reira e noaa ai ia ratou te faaroo e e noaa ia ratou te mana, e e ti‘a mai ratou i ni‘a e e faaitehia mai ïa te mana e te hanahana o te Atua na roto i taua mau mauhaa ta te Fatu i ma‘iti i roto i teie nei tau tuuraa evanelia i ni‘a i te fenua nei, e ta te Fatu i horo’a’tu te Autahu‘araa Mo‘a i roto i to ratou ra rima.20

Te mana‘o nei au e ua haamaitai te Fatu ia tatou, e e ti‘a ia tatou ia haafaufaa i te mau parau no te ora mure ore tei horo‘ahia mai ia tatou hau atu i te mau mea atoa i ni‘a i te fenua nei. A faatere–noa–hia’i tatou e te Varua Mo‘a e haapuaihia ïa to tatou mau feruriraa, e e rahi e e faarahihia atu â to tatou faaroo. E e haa ïa tatou no te paturaa i te basileia o te Atua.21

E te Atua Mana Hope e, a faarahi i roto ia matou nei te mau mana no taua faaroo tei horo‘ahia e tei fariihia e ta oe Feia Mo‘a. A haapuai ia matou na roto i te mau haamana‘oraa no te mau faaoraraa hanahana i mutaa ihora, e te haamana‘oraa no te mau fafauraa mo‘a ta matou i rave ia oe na, e ia haamata‘u mai te ino ia matou, e ia haati mai te pe‘ape‘a ia matou, e ia ite matou i te hamani–ino–raa, ia ore ïa matou ia hi‘a, ia feââ, ia faatupu râ matou na roto i te puai o to oe i‘oa mo‘a i ta oe mau opuaraa parau–ti‘a atoa no matou nei, ia faaî i te faito mau no to matou hamani-raa-hia, ia upootia matou ma te hanahana, na roto i to oe maitai, i ni‘a i te mau hara atoa e haafifi nei ia matou, ia faaorahia matou i te mau ino atoa, e ia tai‘ohia matou i roto i te basileia o te ra‘i i rotopu i te mau taata o te parahi i mua i to oe na aro e a muri noa’tu.22

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

A feruri i teie nei mau mana‘o a tuatapapa‘i outou i te pene aore râ a faaineine ai outou i te haapii. No te tahi atu tautururaa, a hi‘o i te mau api v-ix.

  • Eaha te faaroo ? (A hi‘o i te mau api 171-72; a hi‘o atoa Heberea 11:1, faahororaa b; Alama 32:21). Nahea tatou e farii ai « i te iteraa no te mau mea aore e hi‘ohia nei » ? Eaha te auraa no outou « te haerea faaroo ho‘i, e ere i te haerea ite mata » ?

  • Nahea e nehenehe ai i te faaroo ia Iesu Mesia ia haamaitai i to tatou oraraa i te mau mahana atoa ? Nahea te faaroo ia Iesu Mesia e haamaitai ai i to tatou ti‘aturiraa i te ora mure ore ? (A hi‘o Moroni 7:41–42).

  • A tuatapapa ai outou i te mau haapiiraa a te peresideni Woodruff i roto i teie nei pene, eaha te auraa ta outou e ite nei i rotopu i to tatou nei faaroo e ta tatou mau ohipa ? (A hi‘o atoa Iakobo 2:17–26.)

  • Nahea to Wilford Woodruff faaiteraa i to’na faaroo a piihia’i oia no te tavini i ta’na misioni rave tamau matamua ? (A hi‘o i te mau api 169, 171). Eaha te mau ohipa tei tupu i ni’a ia outou ua ti‘a ia outou ia faaohipa i te faaroo ?

  • Eaha ta tatou e nehenehe e haapii mai no ni‘a i te faaroo no roto i te hi‘oraa o Iesu Mesia ? no roto mai i te hi‘oraraa o te peropheta ra Iosepha Semita ? no roto mai i te mau hi‘oraa o te mau misionare e te feia faafariu apîhia i teie nei mahana ? (A hi‘o i te mau api 172-74).

  • Eaha te mau rave‘a i haamaitai ai te Fatu ia outou i to outou faaohiparaa i te faaroo Ia’na ?

  • A hi‘o i te parau horo‘a i roto i te paratarafa matamua i te api 172. A feruri aore râ a aparau no ni‘a i te faufaa rahi no te haamana‘oraa e te faaroo o te hoê ïa horo‘a no ŏ mai i te Atua ra. Eaha te ti‘a ia tatou ia rave no te farii i teie nei horo‘a ? (A hi‘o i te mau api 174-75).

Te mau papa‘iraa mo‘a: Roma 10:17; 2 Korinetia 5:7; Helamana 15:7–8; Etera 12:2–27; Moroni 7:20–33

Te mau nota

  1. The Discourses of Wilford Woodruff, ma‘itihia e G. Homer Durham (1946), 299-300

  2. « Leaves from My Journal », Millennial Star, 30 no me 1881, 343

  3. « More of My First Mission », Juvenile Instructor, 1 no me 1867, 69

  4. The Discourses of Wilford Woodruff, 300.

  5. Deseret Weekly, 3 no febuare 1894, 193.

  6. Deseret News, 26 no setepa 1860, 234.

  7. Deseret Weekly, 3 no febuare 1894, 194.

  8. The Discourses of Wilford Woodruff, 222.

  9. Deseret News: Semi-Weekly, 30 no tiurai 1878, 1.

  10. Deseret News, 26 no tiunu 1861, 130.

  11. Millennial Star, 19 no novema 1896, 739-40.

  12. Deseret News: Semi-Weekly, 12 no tenuare 1875, 1.

  13. Deseret News: Semi-Weekly, 21 no ditema 1869, 1.

  14. Deseret News, 23 no ditema 1874, 741.

  15. Deseret News: Semi-Weekly, 21 no ditema 1869, 1.

  16. Deseret Weekly, 3 no febuare 1894, 193.

  17. The Discourses of Wilford Woodruff, 278.

  18. Deseret News: Semi-Weekly, 21 no ditema 1869, 1.

  19. Deseret News, 6 no tenuare 1858, 350.

  20. Deseret News, 4 no febuare 1857, 379.

  21. Deseret News, 1 no eperera 1857, 27.

  22. No roto mai i te pure haamo‘araa no te hiero no Roto Miti i roto i te The Discourses of Wilford Woodruff, 349.

Hōho’a
Christ healing a man

« Ua rave–atoa–hia te mau ohipa a Iesu, … na roto i te faaroo. E mea na roto i te mana o te Metua, i haere mai ai Oia e rave i Ta’na ra ohipa, i turuhia’i Oia. . »

Hōho’a
missionaries sharing the gospel

Ua parau te peresideni Woodruff e ua « tavini te mau misionare ma te faaroo; ua tere ratou ma te faaroo; ua haa ratou ma te faaroo. Na te faaroo i turu ia ratou. »

Nene’i