Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Te oraraa e te tau faatereraa o Wilford Woodruff


Te oraraa e te tau faatereraa o Wilford Woodruff

Erave‘a maere ta te Atua e rave no te faatupu i Ta’na mau temeio; E tanu oia i To’na taahiraa avae i roto i te miti e e haere ho‘i Oia na ni‘a a‘e i te vero. »1 Tera ïa te omuaraa o te himene au roa a te peresideni Wilford Woodruff, « E rave‘a maere ta te Atua e rave. »

« Mea here roa na’na [te reira himene] », te na reira te peresideni Heber J. Grant, o te tavini ra ei aposetolo i te tau o Wilford Woodruff te peresideni no te Ekalesia. « Ua papû ia’u e, ua himene matou i te reira, haere e piti taime i te ava‘e i roto i ta matou mau apooraa hepetoma i roto i te hiero, e e mea varavara roa ia ma‘iri te hoê ava‘e aita te taea‘e Woodruff e titau ia himenehia te reira himene. Ua ti‘aturi oia i teie ohipa ma to’na aau atoa e to’na varua atoa, e ua rave oia i te ohipa ma te puai atoa ta te Atua i horo‘a ia’na no te faahaere i te reira ohipa i mua. »2

Teie te parau a Matthias F. Cowley o tei tavini atoa i pihai iho i te peresideni Woodruff: « Aita paha e taata i roto i te Ekalesia mai ia Wilford Woodruff tei ite hohonu i te auraa mau o te mau parau ra, ‘E rave‘a maere ta te Atua e rave no te faatupu i Ta’na mau temeio.’ Ua î roa oia i te varua, e ua horo‘a hope roa ho‘i ia’na i roto i te taviniraa i te Atua, no reira, i roto i to’na oraraa taatoa, ua ninii–rahi–hia mai te mau faaiteraa temeio faahiahia no te mau opuaraa a te Atua. Aita roa’tu oia i niu noa a‘e i to’na faaroo i ni‘a i te mau temeio, na te reira râ mau temeio i haapapû mai i te mau mea ta’na i ti‘aturi ma to’na aau atoa, e tei paturu i to’na mau mana‘o i roto i te haapiiraa i te mau papa‘iraa mo‘a. »3

Mai ta te peresideni Grant e te taea‘e Cowley i parau, ua riro te himene au roa a te peresideni Woodruff ei tumu parau tano maitai i ni‘a i to’na oraraa. Ua faaite atoa ho‘i te reira i te tupuraa i te rahi o ta’na i ite i roto i te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei. Te na ô faahou ra te himene e:

E te Feia Mo‘a ahoaho na e, a faaitoito;

Te mau ata ta outou e mata‘u nei

Ua î ïa i te aroha, e e parari te reira

No te ninii mai i te mau haamaitairaa i ni‘a i to outou upoo.

E para oioi Ta’na mau opuaraa,

E matara ho‘i i te mau hora atoa;

E mea maramara paha te umoa,

Area te tiare ra, e mea au maite ïa.

Te taata ti‘aturiraa ore ra, e haere‘a overe papû ïa to’na

Ma te taa ore i te ohipa a te Atua;

Te Atua iho to’na auvaha,

E e faaohie oia i te ohipa a te Atua.4

Ua riro o Wilford Woodruff ei taata faufaa roa i roto i te mau ohipa faufaa i roto i te aamu o te Ekalesia i te omuaraa ra, e ua ite maitai oia i te mau ati tei hopoi mai i te mau haamaitairaa i te feia tei haapa‘o maite. Ua ite oia i te teimaha o te hamani–ino–raa e te mamae, area râ, i roto i taua mau ati ra, ua farii atoa oia i te màrû o te arata‘iraa o te rima o te Atua. E ia ite a‘era oia i te iritiraa o te Faaho‘i–faahou–raa mai o te evanelia, ua roaa ia’na te hoê iteraa maramarama no ni‘a i te ohipa a te Atua.

Te tamariiriiraa e te apîraa o Wilford Woodruff: Hoê niu paari tei patuhia i roto i te utuafare

Ua fanauhia o Wilford Woodruff i te 1 no mati 1807, i Farmington, Connecticut, na roto mai ia Aphek Woodruff raua o Beulah Thompson Woodruff. I te 15 o to’na ava‘e ua pohe to’na metua vahine i te ma‘i « méningite ». E toru matahiti i muri mai, ua faaipoipo faahou o Aphek. Na te papa e te mama apî, o Azubah Hart Woodruff, i faaamu ia Wilford e to’na na tuaana e piti. Ua fanau mai o Aphek raua o Azubah e ono tamarii, e maha râ o te reira mau tamarii tei pohe i to ratou tamariiriiraa e aore ra i te aiuraa ra.

Te faaite mai nei te mau papa‘iraa a Wilford Woodruff e, ua paari mai oia mai te tahi atu mau tamaroa o to’na ra tau. Ua haere oia i te haapiiraa e ua rave i te ohipa i roto i te faaapu a te utuafare. Ua rave atoa oia i te ohipa i roto i te fare hahuraa raau a to’na metua tane i to’na apî–roa–raa ra, e ua roaa ia’na te tahi mau iteraa tei tauturu ia’na, i to’na paariraa, ia faatere i te hoê fare hahuraa raau na’na iho. Te hoê o ta’na ohipa arearea au roa, o te tai‘a ïa, e e mea pinepine ratou o to’na na taea‘e ia haere e hî i te nato i roto i te anavai e tahe ra na pihaiiho i te fare hahuraa raau a to’na metua tane.

Ua here roa oia i to’na utuafare, e e faatura rahi to’na i to’na na metua. Ma te faahiahia e te mauruuru rahi, te faaite ra oia no ni‘a i to’na metua tane mai te hoê taata puai o tei tamau « i te rave i te ohipa rahi » e o tei riro « ei taata aroha rahi, te parau ti‘a, te paieti e te parau mau. »5 Te haamana‘o atoa ra oia e ua tauturu te mau haapiiraa evanelia a to’na mama faamu i te arata‘iraa ia’na ia imi i te Ekalesia mau a te Fatu.6

A tupu noa ai oia i te paariraa, ua natihia e rave rahi o to’na mau oaoa rarahi i roto i te oraraa, i ni‘a i to’na na metua e i to’na mau taea‘e e te mau tuahine. Ua tomo mai oia i roto i te Ekalesia i te mahana iho a tomo atoa mai ai to’na tuaana o Azmon. Ua tupu to’na oaoa rahi i te taime a ti‘a ai ia’na ia haapii e ia bapetizo i to’na metua tane e to’na metua vahine faamu e to raua utuafare taatoa. I roto i to’na oraraa i muri a‘e, ua ara maite oia ia ravehia te mau oro‘a hiero no to’na metua vahine, inaha, mai ta’na e parau ra e, e haamaitairaa ti‘a te reira no te faaho‘i i te mau ohipa atoa o to’na oraraa.7

« Te paruru e te maitai o te Atua »

Ia hi‘o oia i muri i to’na tau tamariiraa e te taure‘are‘araa, ua ite o Wilford Woodruff i te rima o te Fatu i te parururaa i to’na ora e rave rahi taime. I roto i te hoê parau papa‘i tei parauhia « Pene no te mau Ati », ua faaite oia i te tahi mau ati tei farereihia e ana, ma te faahiahia i te mea e, ua ora mai oia no te faaite mai i te reira mau mea. Teie te tahi hi‘oraa, te faati‘a ra oia i te tahi ohipa tei tupu i ni‘a ia’na i roto i ta ratou faaapu utuafare: « I te onoraa o to‘u matahiti, ua fatata roa vau i te pohe i te hoê puaatoro ino. Te faaamu ra maua o to‘u papa i te animala i te mautini, ua tiahi ê atura te hoê puaatoro ino i ta‘u puaatoro ufa i te mautini ta’na e amu ra. Ua rave a‘era vau i te mautini tei vaiihohia mai, i reira to te puaatoro hororaa mai i ni‘a ia‘u. Ua parau maira to‘u metua tane ia faaru‘e i te mautini e ia horo. Ua horo vau na ni‘a mai i te aivi, ma te tape‘a noa i te mautini, inaha, ua feruri au e, e mea ti‘a i te puaatoro ufa ia amu atoa i ta’na. Ua tamau noa te puaatoro ino i te aua‘u ia‘u. I te taime fatata vau i te roaa ia’na, ua taahi ihora vau i roto i te hoê apoo pou e ua topa vau i raro; ua na ni‘a a‘e te puaatoro ia‘u, no te tapapa i te mautini, e ua patia hu‘ahu‘a roa oia i te mautini i to’na nau tara, e e na reira atoa oia ia‘u ahiri e, aita vau i topa i raro. »8

Ua faati‘a atoa oia i te tahi ati tei tupu i ni‘a ia’na i te 17raa o to’na matahiti: « Te faahoro ra vau i te hoê puaahorofenua ino ta‘u i ore i matau maitai; e te pou maira maua na ni‘a i te hoê aivi ofa‘ifa‘i e te pateitei, hi‘ohi‘o a‘era te puaahorofenua i te repo, ua ou‘a a‘era oia i te hiti i te purumu, e ua horo atura i raro, na roto i te uru ofa‘i, ma te puai hope, e ua haamata i te patu, e ma te tamata i te ta‘ue ia‘u na ni‘a a‘e i to’na afii, i ni‘a i te mau ofa‘i; tera râ, ua mau noa vau i ni‘a i to’na afii, ma te tape‘a papû i to’na na tari‘a, a tia‘i noa ai ia pee au e ia hu‘ahu‘a roa i ni‘a i te mau ofa‘i. I roto i taua parahiraa ra, i ni‘a i to’na a’i, ma te tavaha ore no te arata‘i i te puaahorofenua, maori râ, to’na noa na taria, ua horo vitiviti maira te puaahorofenua na ni‘a mai i te aivi, e û atura i ni‘a i te hoê ofa‘i, e marua iho nei i ni‘a i te repo. Pee atura vau na ni‘a i to’na upoo e na ni‘a a‘e i te mau ofa‘i, [e pae paha e aore ra, e pae e te afa metera i te atea], e topa ti‘a’tura i ni‘a i to‘u na avae, te mea ïa i ora ai au; i te mea e, ahiri au i topa i ni‘a i te tahi atu melo o to‘u tino, ua pohe ïa vau i reiraraa ra; ua perehu ihoa to‘u mau ivi i raro a‘e ia‘u, mai te huru i te mau aeho. E piti fati i ni‘a i to‘u avae aui, ua taa to‘u na fatiraa avae, e ua fatata roa vau i te perehuhia i te puaahorofenua i roto i ta’na tautooraa ia ti‘a faahou i ni‘a. Ua ite mai te taea‘e o to‘u papa, Titus Woodruff, ia‘u i te toparaa, haere mai nei oia e tauturu ia‘u, e amo atura ia‘u i to’na fare. Ua tarava noa vau mai te hora 2 i te avatea e tae roa’tu i te 10 i te pô, ma te rapaau–ore–hia; i reira, ua tae maira to‘u papa, ma te arata‘i atoa mai i te Taote Swift, no Farmington, na muri iho ia’na, e na’na i faaafaro i to‘u mau ivi, ua tima i te reira, e ua amo ia‘u i roto i te pereoo puaahorofenua, e ua tere e va‘u maire i te atea i te reira pô no te ho‘i i ô matou. Mea puai to‘u mauiui. Tera râ, ua aupuru–maitai–hia vau, e e va‘u hepetoma i muri a‘e, te haere nei au na rapae e te turutootoo. »9

Ua paruru–tamau–maite–hia te oraraa o Wilford Woodruff, noa-’tu teie rahiraa ati, tae roa’tu i to’na tau paariraa. I te 41raa o to’na matahiti, ua faaite mai oia i te tahi parau iti poto no ni‘a i te tahi mau fifi rii tei farereihia e ana, ma te faaite i to’na mauruuru i te rima paruru o te Fatu:

« Ua fati to‘u na avae toopiti–e piti fati to ni‘a iho i te tahi–to‘u na rima toopiti, to‘u ivi ouma e e toru ivi aoao, ua taa na fatiraa avae toopiti. Ua paremo vau, ua paari i te to‘eto‘e, ua paapaa i te pape ve‘ave‘a e ua amuhia e te uri tahae– ua faaruru vau i te puai u‘ana o te pape–ua roohia vau e rave rahi mau ma‘i, ua taero i te raau taero puai–ua topa i ni‘a i te hoê haapu‘eraa auri–fatata i te puta i te ofa‘i pupuhi, e ua rau ana‘e atu â te mau ati tei apehia.

« Ua riro teie ei temeio inaha, noa’tu to‘u mau pepe e te mau ivi fatifati, aita roa hoê melo hapepa to‘u, ua ti‘a râ ia‘u ia tamau noa i te rave i te mau ohipa rarahi, te to‘eto‘e e te ratereraa–pinepine au i te ratere e ono ahuru, e va‘u ahuru e i te hoê taime, hoê hanere Kilometera i te atea i te hoê mahana. Ua vai tamau noa te parururaa e te maitai o te Atua i ni‘a iho ia‘u, e ua faahereherehia to‘u oraraa e tae noa mai i teie nei; no taua mau haamaitairaa ra, te hinaaro nei au e faaite i te mauruuru o to‘u aau i to‘u Metua i te Ao ra, ma te pure e ia pûpû i te toe‘a o to‘u oraraa i roto i te Taviniraa ia’na e i te paturaa i To’na basileia. »10

Te imiraa e te iteraa i te Ekalesia mau a te Fatu.

Te taure‘are‘a ra o Wilford Woodruff i tupu ai te hinaaro matamua i roto ia’na ia tavini i te Fatu e ia ite i To’na parau. Ua parau oia e, « I to‘u apî–roa–raa, ua tupu te anaanatae rahi i roto ia‘u no ni‘a i te mau parau no te haapa‘oraa. »11 Tera râ, ua faaoti oia eiaha e amui atu i te hoê noa a‘e Ekalesia. Ua titau râ oia ia imi i te Ekalesia mau a Iesu Mesia. Na roto i te faaururaa o te mau haapiiraa a to’na na metua e a te tahi atu mau hoa to’na e na roto atoa ho‘i i te muhumuhu a te Varua, ua tupu te ti‘aturiraa papû i roto ia’na e, « tei roto te Ekalesia a te Mesia i te medebara–ua faaru‘ehia ho‘i te paieti mau e te ino ore i mua i te aro o te Atua, e ua fatata roa te tauiraa rahi e tae mai. »12 E anaanatae taa‘e to’na i te mau haapiiraa a te hoê taata o Robert Mason te i‘oa, tei tohu e, e ora o Wilford no te amu i te hotu o te evanelia i faaho‘i–faahou–hia mai (a hi‘o i te mau api 1–3 i roto i teie buka).

E rave rahi matahiti i muri mai, no to’na ti‘aturi e, e nehenehe te tahi atu mau Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei e fana‘o atoa i to’na mau iteraa,13 ua parau pinepine te peresideni Wilford Woodruff i te aamu no to’na maimiraa i te parau mau. Te faati‘a ra oia e:

« Aita i itehia ia‘u te hoê haapa‘oraa e te vai ra i roto te mau haapiiraa, te faaroo e aore ra, te peu, e tu‘ati ra i ni‘a i te Evanelia a Iesu Mesia, e aore ra, te mau oro‘a e te mau horo‘a tei haapiihia e te mau Aposetolo. Noa’tu e, te haapii nei te mau orometua i teie mahana e, ua hope te tau e aita e titau–faahou–hia te parau no te faaroo, no te mau horo‘a, no te mau maitai, no te mau temeio e no te mau oro‘a, tei fana‘ohia e te Feia Mo‘a i tahito ra, aita vau i ti‘aturi e parau mau te reira, ua mou râ te reira na roto i te ti‘aturi ore o te mau tamarii a te taata nei. Ua ti‘aturi au e, e faaite–atoa–hia mai taua mau horo‘a ra, taua mau maitai ra, e taua mau temeio ra e te mana, i tera tau e tera tau o te ao nei, ia vai ana‘e te Ekalesia a te Atua i ni‘a i te fenua nei, e e faati‘a–faahou–hia te Ekalesia a te Atua i ni‘a i te fenua nei, e e ora ho‘i au no te ite i te reira. Ua mau roa teie mau parau tumu i roto i to‘u feruriraa na roto i te tai‘oraa i te Faufaa Apî e te Faufaa Tahito, na roto i te pure u‘ana e, e faaite mai te Fatu ia‘u i te mea tano e te mea hape, e e arata‘i oia ia‘u na ni‘a i te e‘a no te faaoraraa, ma te tau‘a ore i te mana‘o o te taata; e na te muhumuhu o te Varua o te Fatu i te roaraa e toru matahiti, i haapii mai ia‘u e, ua ineine roa oia i te faati‘a faahou i Ta’na Ekalesia e To’na basileia i ni‘a i te fenua nei i te anotau hopea nei. »14

« Ua faatumu roa to‘u varua i ni‘a i teie mau mea », o’na teie e parau nei. « I to‘u apîraa, ua pure au i te ao e te pô ia ti‘a ia‘u ia ora no te ite i te hoê peropheta. Ua ineine au no te haere tauasini kilometera i te atea no te hi‘o i te hoê peropheta, e aore ra, i te hoê taata no te haapii mai ia‘u i te mau mea ta‘u i tai‘o i roto i te Bibilia. Aita ta‘u e nehenehe e amui atu i te hoê noa a‘e Ekalesia, no te mea, aita e itehia ra ia‘u te hoê Ekalesia i taua taime ra, o te haapii ra i teie mau parau tumu. E rave rahi taime i te maororaa pô, i te pae pape, i ni‘a i te mou‘a, e i roto i te fare hahuraa raau… to‘u ti‘aororaa i te Atua ia ti‘a ia‘u ia ora no te ite i te hoê peropheta, e aore ra, i te tahi mau taata o te nehenehe e haapii mai ia‘u i te mau mea no ni‘a i te basileia o te Atua mai ta‘u i tai‘o ra. »15

Ua hope te tuatapaparaa a Wilford Woodruff i te 26raa o to’na matahiti. I te 29 no ditema, 1833, ua faaroo oia i te hoê a‘oraa tei vauvauhia mai e Elder Zera Pulsipher, e misionare teie no te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei. I roto i to’na buka aamu, ua papa‘i oia i ta’na pahonoraa i te a‘oraa a Elder Pulsipher:

« Ua haamata oia i te pureraa na roto i te tahi mau parau omuaraa, e i muri iho, ua pure. Ua farii au i te Varua o te Atua o tei faaite mai e, e tavini oia no te Atua. I muri iho, ua hamata a‘era oia i te haapii, e na roto atoa ho‘i i te mana, e ia hope ta’na a‘oraa, ua ite papû ihora vau e, teie te a‘oraa evanelia matamua a tahi nei au a faaroo ai. Ua feruri a‘era vau e, teie mau te mea ta‘u i imi maoro noa na. Aita ta‘u e nehenehe e faaru’e i taua vahi ra ma te faaite ore i te parau mau i mua i te taata. Ua araara a‘era vau i to‘u na mata no te ite, to‘u na taria no te faaroo, to‘u aau no te haro‘aro-‘a, e to‘u mau uputa no te farii ia’na o tei utuutu mai ia matou. »16

Ua titau manihini o Wilford Woodruff ia Elder Pulsipher e i to’na hoa, o Elijah Cheney, ia faaea mai i te utuafare Woodruff. E piti mahana i muri a‘e, na roto i to’na tai‘oraa i te Buka a Moromona e to’na farereiraa i te mau misionare, ua bapetizohia te taea‘e Woodruff, e ua haamauhia ei melo no te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei. Ua taui to’na oraraa mai taua mahana mai ra. Na roto i to’na iteraa i te parau mau, ua pûpû oia ia’na iho no te hopoi i te reira ia vetahi ê ra.

« Te hinaaro ia haere e poro i te Evanelia »

No to’na hinaaro papû ia haapa‘o i te mau fafauraa ta’na i rave i te bapetizoraa, ua riro o Wilford Woodruff ei mauhaa papû i roto i te rima o te Fatu, o tei ineine tamau noa i te haapa‘o i To’na hinaaro. I te pae hopea o te matahiti 1834, « ua tupu te hinaaro i roto ia’na ia haere e poro i te Evanelia »,17 e ua tae mai te piiraa ia tavini oia i te pae apatoa–hitia o te râ o te Fenua Marite. Ua ite oia e, e tupu mai te mau tamataraa, e e nehenehe atoa ho‘i to’na ora e fifi i roto i to’na mau ratereraa, tera râ, ua iteahia ia’na te puai i roto i to’na iteraa papû e to’na faaroo. Teie ta’na i parau i muri a‘e ra e: « Ua ite au e, te Evanelia ta te Fatu i heheu mai ia Iosepha Semita ra, e parau mau ïa, e no te faufaa rahi o te reira, ua hinaaro vau ia faaite i te taata tei ore i faaroo a‘e nei i te reira. E no te maitai e te ohie ho‘i o te reira evanelia, mai te huru ra ia‘u e, e nehenehe ta‘u e arata‘i i te taata ia ti‘aturi i te reira. »18

I te haamataraa o Wilford Woodruff i ta’na misioni matamua, e tahu‘a ïa to’na toro‘a i roto i te Autahu‘araa a Aarona. To’na hoa, tei faatoro‘ahia ei peresibutero, ua faaea noa ïa i pihai iho ia’na i roto i te mau tamataraa matamua o te misioni, tera râ, aita i maoro, ua paruparu to’na mana‘o, e ua ho‘i i to’na fare i Keterani, Ohio. Toe noa mai nei oia ana‘e i roto i te hoê fenua matau–ore–hia e ana, ua pure o Wilford no te ani i te tauturu, e ua tamau noa oia i te rave i ta’na mau ohipa misionare, ma te haere na roto i te vari e te mau vahi pape. I te pae hopea, ua tae oia i roto i te oire no Memphis, i Tennessee, « ma te rohirohi e te po‘ia. »19 I roto i ta’na ohipa misionare matamua i tupu i reira, ua paraparau oia i mua i te hoê nahoa rahi. Te parau ra oia e:

« Ua haere au i roto i te hoê hotera na‘ina‘i maitai roa no taua vahi ra, na Josiah Jackson e haapa‘o ra i te reira. Ua parau atura vau ia’na e, e ratere au, e aita ta‘u e moni. Ua ani au ia’na e, e farii anei oia ia faaea vau i reira i taua pô ra. Ua ani mai oia e, eaha ta‘u ohipa. Ua pahono atu vau ia’na e, e orometua haapii Evanelia vau. Ua ata a‘era oia, e ua parau maira e, aita roa’tu vau i hoho‘a i te hoê orometua. Aita vau i faahape ia’na, i te mea e, te mau orometua atoa ta’na i matau, mea na ni‘a ïa ratou i te puaahorofenua nehenehe te haere, e aore ra, na ni‘a i te pereoo puaahorofenua nehenehe, ma te ahuhia i te ahu nehenehe, e e mea aufauhia ratou i te moni maitai, e e mea au a‘e na ratou ia ite i te ao taatoa nei ia pohe, hou a haere ai ratou e piti hanere e tiahapa kilometera i te atea na roto i te vari paruparu no te faaora i te taata.

« Ua hinaaro paha te fatu hotera e arearea rii, no reira, na ô maira oia e, e faati‘a oia ia‘u ia faaea mai, mai te mea e, e haapii au. Ua hinaaro oia ia ite e, e nehenehe mau anei ta‘u e haapii. Te hinaaro nei au e faaite e e taata hauti rii au i taua taime ra, e ua taparu vau ia’na eiaha vau e haapii. Rahi noa’tu ta‘u taparuraa eiaha vau e haapii, rahi–noa–toa’tu to’na hinaaro mau ia haapii au…

« Ua parahi a‘era vau i roto i te hoê piha rahi no te tamaa. Aitâ vau i pa’ia’tura, ua haamata a‘era te piha i te î i te tahi mau taata moni e te hi‘oraa maitai no Memphis, ma te ahuhia i to ratou mau ahu nehenehe, area o vau ra, te taa ra ïa ia outou to‘u huru, i muri a‘e i to‘u ratereraa na roto i te vari paruparu. Ia pa’ia a‘era vau, ua afa‘ihia’tura te amuraa maa i rapae i te piha na ni‘a a‘e i te upoo o te taata. Ua arata‘ihia vau i roto i te hoê peho o te piha, e te hoê pa‘epa‘e e Bibilia, e buka himene e e mori hinu to ni‘a iho, haatihia e ahuru ma piti taata, e te fatu hotera i ropu. Ua tae- ‘ahia e pae hanere taata tei haere mai, eiaha no te faaroo i te hoê a‘oraa Evanelia, no te arearea râ… Eaha to outou mana‘o i teie huru ? I roto i ta outou misioni matamua, aita e apiti, e aore ra, aita e hoa, e ua titauhia ia haapii i te hoê naho‘a taata mai teie te huru ? No‘u nei, ua riro ïa taua taime ra, ei taime faahiahia roa a‘e no to‘u oraraa, noa’tu e, ua hinaaro vau i te tahi hoa.

« Ua tai‘o vau i te hoê himene, e ua ani au ia ratou ia himene. Aita hoê a‘e taata i himene. Ua parau atu vau ia ratou e, e ere au i te taata aravihi i te himene; tera râ, na roto i te tauturu a te Fatu, e pure au e e haapii atoa vau. Ua tuturi a‘era vau i raro no te pure, e ua tuturi atoa a‘era te mau taata e haati ra ia‘u.Ua pure au i te Fatu ia horo‘a mai i to’na Varua i roto ia‘u, e ia faaite mai ia‘u i te aau o te mau taata. I roto i ta‘u pure, ua fafau atu vau i te Fatu e, e a‘o atu vau i teie nahoa taata i te mea Ta’na e tuu mai i roto ia‘u. Ua ti‘a a‘era vau i ni‘a, e ua paraparau vau ia ratou hoê hora e te afa te maoro, e ua riro taua a‘oraa ta‘u ra ei hoê o te mau a‘oraa nehenehe roa a‘e i roto i to‘u oraraa.

« Ua mahora te oraraa o te nahoa taata i te orama o to‘u feruriaa, e ua faaite au ia ratou i ta ratou mau ohipa iino e te faautuaraa e tae mai i ni‘a ia ratou. Te feia e haati ra ia‘u, ua pi‘o ana‘e ihora i to ratou upoo i raro. E toru minuti i muri a‘e i te hoperaa ta‘u a‘oraa, o vau ana‘e te taata e toe ra i roto i te piha.

« Aita i maoro, ua faaitehia maira ia‘u te hoê ro‘i, i roto i te hoê piha i pihai iho i te tahi piha rahi tei reira te putuputuraa e rave rahi o te mau taata ta‘u i haapii ra. E ua faarooroo vau i ta ratou mau paraparau. Te parau ra te hoê taata e, ua hinaaro oia ia ite e, mea nahea taua tamaiti Momoni ra i te iteraa i to ratou oraraa. Ua aimaro rii ratou no ni‘a i te tahi mau parau haapiiraa. Ua ani te tahi e pii mai ia‘u no te haapapû. Ua parau atura râ te fatu hotera e, ‘eiaha; ua rava’i tatou i tera.’

« I te po‘ipo‘i a‘e, ua tamaa maitai au. Ua parau maira te fatu hotera e, mai te mea e, e haere faahou mai au na ô nei, mea ti‘a ia‘u ia tape‘a i to’na fare, e ia faaea mai te au i te maoro ta‘u e hinaaro. »20

I te ava‘e novema 1836, ua faaoti o Wilford Woodruff i ta’na tau misioni i te pae apatoa–hitia o te râ no te Fenua Marite. Ua papa‘i oia i roto i ta’na buka aamu e, i te matahiti 1835 e 1836, ua ratere oia i te roaraa e 15, 688 kilometera, ua faatupu e 323 putuputuraa, ua faanahonaho e 4 amaa no te Ekalesia, ua bapetizo e 70 taata, e ua haamau e 62, ua rave 11 faatoro‘araa i te autahu‘araa, e ua faaora e 4 taata na roto i te tuuraa rima, e ua faaorahia oia i te rima o te mau pŭpŭ taata iino e ono ra.21 Ua faatoro‘ahia oia ei peresibutero i te ava‘e tiunu 1835 e ei Hitu Ahuru i te ava‘e me 1836.

I te ho‘iraa mai o Elder Woodruff i Keterani, ua ite a‘era oia e, e rave rahi mau melo no te Ekalesia tei taiva, e te pato‘ito‘i ana‘e ra i te peropheta Iosepha Semita. « I te tau no te taivaraa i Keterani », o’na teie e parau nei i muri a‘e, « Ia farerei Iosepha Semita i te hoê taata, mea fifi roa na’na ia ite e, e hoa anei teie e aore ra, e enemi, maori râ, ia heheu mai te Varua o te Atua i te reira ia’na. Te rahiraa o te feia faatere o te aro mai nei ia ia’na. »22

Noa’tu « tei roto roa oia i taua tau pouri ra »,23 ua ti‘aturi tamau noa o Wilford Woodruff i te peropheta, e i to’na atoa hinaaro tuutuu ore ia poro i te evanelia. Ua piihia oia i roto i te Pŭpŭ Matamua no te Hitu Ahuru, e i roto i te reira ti‘araa, ua tamau noa oia i te faaite hua i te parau mau, ma te ratere haere i roto i te mau amuiraa o te reira vahi. Aita â i ti‘ahia i te hoê matahiti to’na parahiraa i Keterani, ua haapa‘o oia i te hoê reo tei faaue ia’na ia rave i te hoê tau misionare rave tamau i te mau Motu no Fox Islands, i rapae noa‘e i te tahatai o te tuhaa fenua no Maine. Te parau ra oia e:

« Ua parau mai te Varua o te Atua ia‘u, ‘A ma‘iti i te hoê hoa no oe, e a haere i Fox Islands.’ Aita to‘u ite no ni‘a ia Fox Islands i hau atu i to‘u ite no ni‘a ia Koloba. Tera râ, ua parau mai te Fatu ia‘u ia haere, e ua haere au. Ua ma‘iti au ia Jonathan H. Hale, e ua haere mai oia na muri iho ia‘u. Ua tiavaru maua i te tahi mau demoni i reira, ua poro maua i te Evanelia, e ua faatupu i te tahi mau temeio… Ua tae au i Fox Islands, e ua rave maitai au i te ohipa i reira. »24 I te taeraa o Elder Woodruff i Fox Islands, ua ite oia i reira, i te « hoê nunaa taata e titau ra i te faanahoraa tahito. » I muri a‘e, te parau ra oia e, « Ei haapoto–noa–raa, te parau nei au e, ua hau i te 100 taata ta‘u i bapetizo i reira. »25

Te tamau–noa–raa i te rave i te ohipa misionare ei aposetolo na te Fatu ra o Iesu Mesia

I te matahiti 1838, te rave ra o Elder Woodruff i ta’na tau misionare i Fox Islands, i tae mai ai te piiraa o tei faaroa faahou i ta’na tau misionare e hope noa’tu to’na oraraa. Te parau ra oia e, « I te 9 no atete, ua tae mai te hoê rata ia‘u nei, no ô mai ia Thomas B. Marsh, te peresideni no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo, te faaara maira ia‘u e, ua tae mai te hoê heheuraa ia Iosepha Semita, te peropheta, i te faaiteraa e, ua ma‘itihia teie mau taata i muri nei no te parahi i ni‘a i te mau parahiraa o te feia tei topa: John E. Page, John Taylor, Wilford Woodruff e o Willard Richards.

« Te parau atoa ra te peresideni Marsh i roto i ta’na rata e, ‘Ia ite mai oe, e te taea‘e Woodruff, na roto i teie rata e, ua piihia oe ia rave i te parahiraa o te hoê o na Aposetolo Hoê Ahuru Ma Piti, e ua ti‘a ho‘i i te parau a te Fatu, tei horo‘ahia mai nei, ia haere oioi mai oe i Far West nei, e i te 26 no eperera i muri nei, ia vaiiho mai i te Feia Mo‘a i ô nei, e ia reva’tu i te tahi atu mau fenua na ni‘a i te moana.’ »

I muri a‘e ra, te parau ra te peresideni Woodruff e, « Te mau parau i roto i teie rata, ua heheuhia mai te reira ia‘u e rave rahi mau hepetoma na mua’tu, aita râ vau i paraparau noa’tu i te reira i te hoê taata. »26

Teie arata‘iraa « ia reva’tu i te tahi atu mau fenua na ni‘a i te moana » te tu‘ati ra ïa i ni‘a i te faaueraa a te Fatu ia rave te Tino Ahuru Ma Piti i te misioni i Peretane. I muri noa iho i to’na faatoro‘ a–raa–hia ei Aposetolo i te 26 no eperera, 1839, ua reva’tu o Elder Wilford Woodruff i Peretane ei hoê o te « mau ite papû no te i‘oa no te Mesia i roto i te ao paatoa nei » (PH&PF 107:23).

I muri mai, ua rave o Elder Woodruff i te tahi atu mau tau misioni i te fenua Marite e i Peretane. Ua itehia oia ei hoê o te mau misionare faahiahia i roto i te aamu o te Ekalesia. Te vai nei i roto i teie buka, e rave rahi mau aamu no roto mai i te mau ohipa misionare i tupu i ni’a ia’na.

Tautururaa i te feia mo‘a ia haaputuputu

Te faaitoitohia nei te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei i teie anotau ia patu i te basileia o te Atua i te mau vahi iho e nohohia ra e ratou, na roto ho‘i i te reira, te faaitoito ra ïa ratou i te Ekalesia i te ao atoa nei. I te omuaraa o te Ekalesia, ua faaitoito te mau misionare Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, i te feia faafariu–apî–hia ia reva i te pû faatere o te Ekalesia, i Keterani anei, ohio, e aore ra, i te mataeinaa anei no Jackson, Missouri, e aore ra, i Navu, Illinois, e aore ra, i Salt Lake City, Utaha.

Fatata e piti matahiti i muri a‘e i te maratiri o Iosepha raua o Hairamu Semita, ua faahepohia te Feia Mo‘a ia faaru‘e i to ratou mau nohoraa i Navu, e ua tere ratou e faati‘a i te tahi puhaparaa poto i Winter Quarters, Nebraska. I muri a‘e i ta’na misioni i te fenua Peretane, ua ho‘i mai o Elder Woodruff i te pû no te Ekalesia. I to ratou faaru‘eraa i Winter Quarters, ua tauturu oia i te arata‘iraa i te Feia Mo‘a i roto i to ratou tere o tei matau–maitai– hia: to ratou ratereraa na roto i te mau afaa e te mau mou‘a o te mau hau no te fenua Marite e tapae atu ai i to ratou fenua i fafauhia ra, oia te Afaa no Roto Miti. Tei roto oia i te pŭpŭ matamua o te mau pionie, e na’na i amo i te peresideni Brigham Young, o tei ma‘ihia, i te pae hopea o to ratou tere. Tei reira ho‘i o Elder Woodruff i te taime a ti‘a mai ai te peresideni Young mai ni‘a mai i to’na ro‘i i roto i te pereoo, hi‘ohi‘o a‘era i te fenua i mua ia ratou, e i reira, parau a‘era: « Ua nava’i. Teie te vahi tano. Haere ana‘e. »27

Ua tauturu tamau noa o Elder Woodruff i te Feia Mo‘a ia haaputuputu i roto i to ratou fenua i fafauhia ra. I roto i te hoê o ta’na mau misioni, ua parahi oia e to’na utuafare e piti matahiti e te afa te maoro i Canada e i te pae apatoerau hitia o te râ no te mau hau amui no Marite, i te tautururaa i te mau melo no te Ekalesia ia tere i roto i te Afaa no Roto Miti. Tei roto oia i te pŭpŭ hopea no te reira Feia Mo‘a i tupu mai ai teie ohipa i muri nei i ni‘a ia’na, tei faaite papû mai i to’na aau mahora i te muhumuhu o te Varua:

« Ua ite atura vau i te hoê pahi o tei ineine no te faareva. Ua haere atu vau e farerei i te tapena e ua ani atu ia’na e, ehia rahiraa horopatete ta’na. ‘E toru hanere e pae ahuru.’ ‘E nehenehe anei ta oe e faauta faahou hoê hanere taata ?’ ‘E’ Ua ineine roa vau no te parau ia’na e, te hinaaro nei matou e ta‘uma i ni‘a i te pahi, i taua taime ra, parau maira te varua ia‘u e, ‘Eiaha e ta‘uma i ni‘a i te reira pahi, o oe e ta oe pŭpŭ taatoa.’ Na reira, o vau teie e parau nei. Ua haapii mai au i te hoê mea no ni‘a i taua reo iti ha‘iha‘i ra. Aita vau i ta‘uma i ni‘a te reira pahi, ua tia‘i râ vau ia po‘ipo‘i a‘e. E toru ahuru minuti i muri a‘e i te faarevaraa taua pahi ra, ua ura te pahi i te auahi. Te taamu o taua pahi ra e taura noa ïa e ere râ te fifi auri, e aita ia ratou i tapae. E pô poiri, e aita hoê taata i ora mai. Ahiri e aita vau i faaroo i te faaururaa a taua reo ra i roto ia‘u, tei roto atoa ïa vau, e te taatoa o te pupu. »28

Te ohipa i roto i te afaa no Roto Miti

Ia hope te Feia Mo‘a i te haamau i to ratou oraraa i Roto Miti, ua taui te mau ohipa a Elder Woodruff. Aita oia i tono–faahou– hia e haere e rave i te mau misioni rave tamau i te fenua rapae. Ua faauehia râ oia ia tauturu i te Feia Mo‘a ia tere mai i te pû o te Ekalesia, ia farerei i te feia e haere mai i reira, ia riro ei auvaha ture, ia rave atoa i te ohipa haamaitairaa i te fenua e te tanuraa i te maa, e ia imi i te mau rave‘a no te faatupu i te mau huero e no te faaapu. Pinepine oia i te haere e farerei i te mau nohoraa o te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei i Utaha, i Arizona e i Idaho, ma te haapii i te evanelia e ma te faaitoito i te Feia Mo‘a i roto i ta ratou mau ohipa.

Ua riro o Wilford Woodruff ei taata Papa‘i Aamu Tauturu no te Ekalesia mai te matahiti 1856 e tae atu i te matahiti 1883, e ei taata Papa‘i Aamu no te Ekalesia mai te matahiti 1883 e tae atu i te matahiti 1889, te rahiraa o te taime, i roto ïa i te pu‘e tau a tavini ai oia i roto i te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo. Noa’tu te rahi o te taime i titauhia ia’na no te rave i teie ohipa, ua faariro oia i te reira ei haamaitairaa, ma te ti‘aturi e, « e vai te aamu o te Ekalesia mai teie tau e a muri noa’tu. »29 Ua riro teie ohipa papa‘ i aamu ta’na ei pu‘oiraa no te ohipa ta’na i haamata mai i te rave i te matahiti 1835, i te taime a haamata ai oia i te papa‘i i te hoê buka aamu–e mau papa‘iraa no ni‘a i to’na iho oraraa, e no ni‘a atoa ho‘i i te aamu o te Ekalesia (a hi‘o i te api 145–47).

I roto i ta’na mau tautooraa no te faaetaeta i te Ekalesia, no te tavini i te huiraatira, e no te faaamu i to’na utuafare, ua faaohipa o Wilford Woodruff i te mau arata‘iraa ta’na i apo mai na roto mai i to’na metua tane itoito. Ua parau o Elder Franklin D. Richards, no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo e, « ua itehia o Elder Woodruff no ta’na ohipa, to’na itoito, e te rohirohi ore. Noa’tu e, e ere oia i te taata rahi, ua ti‘a râ ia’na ia rave i te mau ohipa o te haaperehu i te hoê taata tino rahi. »30

Ua î te buka aamu o Elder Woodruff i te mau parau no ni‘a i te mau mahana ohipa puai. I te hoê taime, te faati‘a ra oia e, i te 67raa o to’na matahiti, ua ta‘uma oia i ni‘a i te hoê e‘a e 3, 7 metera i te teitei, e ta’na tamaiti o Asahel, no te pafa‘i i te pea. Ua haamata ihora o Asahel i te haamea topa. No to’na tamataraa i te haapa‘o ia Asahel, o Elder Woodruff iho tei topa. Te papa‘i ra oia e: « Ua topa vau i raro, fatata e toru metera i te teitei, i ni‘a i to‘u pa‘ufifi e to‘u aoao atau, e ua pepe maitai au. Aita o Asahel i pepe roa. Ua mauiui au e ua haaparuparu roa vau i te reira pô taatoa. »31 I po‘ipo‘i a‘e, ua papa‘i oia e, « Ua mauiui roa vau e ua haaparuparu roa vau i teie mahana, noa’tu râ i te reira, ua haere au i roto i te faaapu e ua pô i ho‘i mai ai. »32 Teie te parau a Matthias Cowley no ni‘a i teie ohipa o tei tupu: « Mea papû e, e uiui te taata e, eaha te ohipa a te hoê taata teie faito matahiti i ni‘a i te tumu raau. Na mua roa, aita ta Elder Woodruff e hi‘oraa i te matahiti ia ite oia i te hoê mea ta’na e feruri ra e, e mea ti‘a ia ravehia, ma te mana‘o e, e oti ia’na ia rave i te reira. Tei te mau vahi atoa oia… Ua ineine noa oia i te mau taime atoa no te hoê ohipa rû. Mai te mea e, e ite oia i te hoê amaa i ni‘a roa i te tumu apara, o te titauhia ia tope, aita to’na e taime no te feruri, tera oia tei ni‘a i te tumu raau, e e mea fifi roa na’na ia ani i te tahi atu taata ia rave i te hoê ohipa o ta’na iho e nehenehe e rave.33

Te paturaa hiero e te ohipa hiero

Ia parahi maoro te Feia Mo‘a i te hoê vahi, e patu ratou i te hiero. Ua rave ratou i te reira ohipa i Keterani, i Navu, e i te hopea roa, i Roto Miti. Na roto i te raveraa i te reira, te haapa‘o ra ïa ratou i te hoê heheuraa no ô mai i te Fatu ra tei horo‘ahia mai i te peropheta Iosepha Semita ra–e heheuraa tei papa‘ihia e Elder Woodruff i roto i to’na buka aamu:

« Eaha te opuaraa no te haaputuputuraa i te mau Ati Iuda, e aore ra, i te nunaa o te Atua i te mau tau atoa o te oraraa nei ? Te opuaraa tumu, o te paturaa ïa i te Fatu ra, i te hoê fare i reira Oia e heheu mai ai i to’na mau taata, i te mau oro‘a no To’na fare e no te hanahana o To’na basileia, e no te haapii i te taata i te faanahoraa no te faaoraraa. No te mea te vaira te tahi mau oro‘a e te tahi mau parau tumu ia haapiihia e ia faaohipahia ratou, e ti‘a roa ïa ia ravehia i roto i te hoê vahi e aore ra, i roto i te hoê fare tei patuhia no taua tumu ra. Tera te opuaraa a te Atua hou a vai ai te ao nei, e no teie tumu atoa ho‘i i faaue pinepine ai te Atua ia haaputuputu i te mau Ati Iuda, tera râ, ua pato‘i ratou. O te reira atoa te tumu i haaputuputu ai te Atua i te taata i te anotau hopea nei–no te patu i te Fatu ra i te hoê fare no te faaineine ia ratou no te mau oro‘a e te mau oro‘a hiero, te horoiraa e te faatahinuraa, e te vai atu ra. »34

Ua faaitoito pinepine o Elder Woodruff i te Feia Mo‘a ia farii i te mau haamaitairaa e vai ra i roto i te hiero. Te na ô ra oia e: « Te feruri nei au e, te paturaa hiero, o te hoê ïa o te mau ohipa faufaa roa ta te Fatu i titau i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei i roto i te tau tuuraa no te îraa o te mau tau, ia ti‘a ia tatou ia haere i roto i taua mau hiero ra, e ia faaora, eiaha i te feia ora noa, faaora atoa râ i to tatou mau taata i pohe ra. »35 Ma te itoito rahi, ua faaite oia i te hoê hi‘oraa no ni‘a i te ohipa hiero, ma te hi‘opo‘a maite ia ravehia te ohipa no te rahiraa tauasini o to’na mau hui tupuna.

Mai te tahi atu mau peropheta e rave rahi o to’na ra anotau, ua tohu atoa o Elder Woodruff e, te vai ra te mahana e ti‘a te mau hiero ati a‘e te ao nei.36 Ua oaoa oia i te iteraa i te reira parau tohu i te haamataraa i te tupu, inaha, ua patuhia e ua haamaitaihia e maha hiero i roto i te tuhaa fenua no Utaha, i roto i na matahiti matamua e 46 i muri a‘e i to te Feia Mo‘a taeraa’tu i roto i te Faa no Roto Miti–i roto i te oire no St George, no Logan, no Manti, e no Roto Miti.

Na te peresideni Woodruff i pûpû i te pure haamo‘araa no te hiero no Manti e no Roto Miti. I roto i te parau poro‘i i to te mau melo paatoa no te Ekalesia, ua faaite hua oia e to’na na tauturu i roto i te Peresideniraa Matamua, i te mau haamaitairaa e roaa i te feia e haere atu i te mau oro‘a haamo‘araa hiero, na roto i te varua haamori mau: « E horo‘ahia ia ratou te muhumuhu mărû a te Varua Mo‘a, e e amuihia mai ho‘i i tera taime e tera taime, te mau tao‘a rahi o te Ra‘i ra, e te autahiraa o te mau melahi, no te mea, ua reva te fafauraa a te Fatu, e ore te reira e taui! »37 Ua papa‘i oia i te hoê mea, tei tupu i roto i te haamo‘araa i te hiero no Logan:

« I roto i te haamo‘araa o teie hiero, ua hiti mai te mana‘o i roto ia‘u no ni‘a i te rahiraa hora tei pau ia‘u i roto i te pure i to‘u apîraa, i te ti‘aororaa i te Atua ia vaiiho mai Oia ia‘u ia ora i ni‘a i te fenua nei no te ite i te faati‘araa o te Ekalesia a te Mesia, no te faatupu i te hoê nunaa o te farii i te evanelia tahito ra, e ia titau i te faroo i te taime a horo‘ahia ai te reira i te Feia Mo‘a ra. Ua fafau mai te Fatu ia‘u e, e ora vau no te farerei i te nunaa o te Atua e no te farii i te hoê i‘oa e te hoê vahi… i roto i to’na fare, hoê i‘oa tei hau ê i te i‘oa te mau tamaroa e te mau tamahine, e i‘oa e ore roa e tapû–e–hia. E i teie mahana, te oaoa nei au i te roaaraa te hoê i‘oa e to’na mau taata atoa e i te tautururaa i te haamo‘araa i te tahi atu hiero i to’na ra i‘oa mo‘a. Ia haamaitaihia te Atua e te Arenio e a muri noa’tu. »38

Te taviniraa o Wilford Woodruff ei peresideni no te Ekalesia

I te poheraa o te peresideni John Taylor i te 25 no tiurai, 1887, riro atura te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo ei tino faatere i te Ekalesia, te peresideni Woodruff te peresideni faatere. I taua taime ra, ua ite a‘era oia i te teimaha o te hopoi‘a no te faatere i te Ekalesia taatoa, no reira, ua papa‘i a‘era te peresideni Woodruff i teie mau mana‘o i muri nei, i roto i to’na buka aamu: « Tei roto vau i te hoê ti‘araa taa‘e roa, te hoê ti‘araa aita roa’tu vau i imi na i roto i to‘u oraraa. Tera râ, na roto i te maitai o te Atua, ua topa mai te reira i ni‘a ia‘u, e te pure nei au i te Atua to‘u Metua i te Ao ra, ia horo‘a mai i te tauturu ia au i ta‘u hopoi‘a. E ti‘araa teitei e te ti‘aau teie no te hoê taata, e ti‘araa ho‘i o te titau i te paari rahi. Aita roa’tu vau i feruri e, e mono mai au i te peresideni Taylor… Tera râ, te tupu nei te reira… Ta‘u noa e nehenehe e parau, maori râ, e mea faahiahia to Oe mau haere‘a, e te Fatu te Atua Manahope e, i te mea e, ua ma‘iti oe i te mea paruparu o teie nei ao no te faatupu i ta oe ohipa i ni‘a i te fenua nei. Faaineine mai oe i to tavini nei, o Wilford, no te ohipa e tia‘i mai nei ia’na i ni‘a i te fenua e ia roaa ia’na te mana no te faaoti i te mau mea atoa ta Oe, te Atua no te Ra‘i, e titau i to’na na rima nei ia rave. Te ani nei au i teie haamaitairaa ia Oe, e ta‘u Metua i te Ao ra, na roto i te i‘oa o Iesu Mesia, te Tamaiti a te Atua ora ra. »39 Ua paturuhia te peresideni Woodruff ei peresideni no te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei i te 7 no eperera, 1889. O Oia te maha o te peresideni o te Ekalesia i roto i teie tau tuuraa.

Faaite hua i te ohipa a te Fatu i te anotau hopea nei

I roto i ta’na mau parau poro‘i i to te mau melo no te Ekalesia, ua tamau noa te peresideni Woodruff i te faaite hua i te parau no te Faaho‘i–faahou–raa–hia mai te evanelia, e ua na reira noa oia e hope noa’tu to’na ra tau. Area râ, ua itehia te tahi titauraa rû i roto i to’na iteraa papû i roto i na matahiti hopea e iva o to’na oraraa. O Oia te taata ora hopea tei tavini ei Aposetolo i pihai iho ia Iosepha Semita, e ua tupu te hoê hinaaro rû i roto ia’na ia faaite i te hoê iteraa papû maramarama e te vai maite no ni‘a i te peropheta no te Faaho‘i–faahou–raa mai. Hoê matahiti hou to’na poheraa, na ô a‘era oia e:

« E rave rahi mau mea aita vau i maramarama, e te hoê o te reira maori râ ïa, no te aha tei ô nei au i teie matahiti to‘u. Aita vau e maramarama nei e, no te aha vau i paruru–maoro–hia ai, area te tahi mau Aposetolo e te tahi mau peropheta ra, ua rave–ê–hia’tu ïa ratou… O vau ana‘e te taata e ora nei i te tino nei, tei faarii i te mau oro‘a hiero i raro a‘e i te rima o te peropheta Iosepha Semita. O vau ana‘e te taata e ora nei i te tino nei tei parahi na i pihai’ho i te Tino Ahuru Ma Piti, i te taime a faaho‘i ai oia i te basileia o te Atua i roto ia ratou ra, ma te horo‘a atu te faaueraa ia ratou ia haapa‘o i teie basileia. E toru hora to’na ti‘araa i roto i te hoê piha no te vauvau mai i ta’na mau parau hopea ia matou. Mai te huru i te auahi ama to roto i taua piha ra. Te maramarama o to’na hoho‘a mata, e au ïa mai te û puatou te huru; ta’na mau parau, e au ïa i te ho‘araa uira ama ra. Ua tomo roa te reira i roto i te mau melo atoa o to matou tino mai te upoo e tae roa’tu i te manimani avae. Te na ô ra oia e, ‘E te mau taea‘e e, ua taati te Fatu Manahope i ni‘a i to‘u upoo, i te mau Autahu‘araa atoa, i te mau taviri atoa, i te mau mana atoa, i te mau ture atoa no teie nei tau tuuraa hopea no te îraa o te mau tau, e no te paturaa i te basileia o te Atua. Ua taati au i ni‘a i to outou upoo i teie mau ture atoa, te Autahu‘araa, te aposetoloraa, e te mau taviri no te basileia o te Atua, e tena na, ua titauhia outou ia haapaari i to outou tapono e ia faahaere i teie basileia i mua, aita ana‘e, e haamouhia outou.’ Aita e mo‘ehia ia‘u taua mau parau ra–eita roa e mo‘ehia a ora ai au. Ta’na teie mau parau hopea roa a ora ai oia i te tino nei. Aita i maoro i muri iho, ua taparahi–pohe–hia oia, e ua rave–ê–hia’tu i roto i te hanahana ra. »40

I roto i to’na ti‘araa ei peresideni no te Ekalesia, ua titau te peresideni Woodruff i te Feia Mo‘a ia imi e ia haapa‘o i te arata‘iraa a te Varua Maitai, ia haapa‘o i ta ratou mau fafauraa, ia poro i te evanelia i ô ratou iho e i te fenua ĕê, ia riro ei feia parau ti‘a i roto i ta ratou mau hopoi‘a no te tino nei, e ia rave itoito i te ohipa no te hiero e no te aamu utuafare. Ua faahiti faahou oia i te hoê parau ta’na i parau a haa ai oia i roto i te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti: « Noa’tu te huru o to tatou maitai, e titau tamau noa tatou i te haamaitai ia tatou, e ia maitai roa’tu â tatou. Ua haapa‘o tatou i te tahi ture e te tahi evanelia tei taa ê i ta te tahi atu mau taata e haapa‘o nei, e te hi‘o nei tatou i te tahi basileia taa‘e atu, e no reira, ia teitei atoa a‘e ïa ta tatou titauraa i mua i te Fatu to tatou Atua, e e faatere tatou e e haavî tatou ia tatou iho ia au i te reira, e te pure nei au i to‘u Metua i te Ao ra ia parahi mai to’na Varua i roto ia tatou ia nehenehe ia tatou ia na reira. »41

Papa‘iraa i te parau faaite

Ma te faaitoitohia e te rima arata‘i o te Fatu, ua faatere te peresideni Woodruff i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei i roto i te hoê o te mau tau arepurepu roa a‘e i roto i teie tau tuuraa. I te pae hopea o te mau matahiti 1880, te tamau noa ra â te Ekalesia i te rave i te faaipoiporaa vahine rau, ei faati‘araa i te faaueraa ta te Fatu i horo‘a i te peropheta Iosepha Semita ra. Tera râ, ua haamana te faatereraa o te mau hau amui no Marite i te tahi mau ture no te pato‘i i te reira peu, ma te faautu‘a etaeta i te feia e ofati i te reira mau ture, tae roa’tu i te haruraa i te mau mea e fatuhia e te Ekalesia e te tapûraa i te tahi mau ti‘araa tivira o te mau melo o te Ekalesia, mai te ti‘araa ma‘iti. Na roto atoa i teie mau faatureraa, ua matara atoa ïa te uputa no te hororaa i mua i te haavaraa i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei o te tamau noa i te rave i te faaipoiporaa vahine rau. Ua titau te Ekalesia ia haaparari i te reira, aita râ i manuia.

Ua riro teie mau mea atoa ei hopoi‘a teimaha no te peresideni Woodruff. Ua titau oia ia ite i te hinaaro o te Fatu i ni‘a i taua mau mea ra, e ua farii oia i te hoê heheuraa tei titau mai i te Feia Mo‘a i te mau Mahaha Hopea nei ia faaore i te ohipa faaipoiporaa vahine rau. Ma te haapa‘o i te faueraa a te Fatu, ua papa‘i oia i te hoê parau tei parauhia i teie nei, Te Hoê Faaiteraa Mana–e faahitiraa parau faauruhia teie o tei riro ei niu no te ti‘araa o te Ekalesia i ni‘a i te tumu parau no te faaipoiporaa vahine rau. I roto i teie faaiteraa parau i mua i te mau taata atoa, tei papa‘ihia i te 24 no setepa, 1890, ua faaite oia i to’na hinaaro ia auraro i te mau ture fenua. Ua faaite hua atoa oia e, ua faaea atoa te Ekalesia i te haapii i te parau no te faaipoiporaa vahine rau.42 I te 6 no atopa 1890, i roto i te hoê tuhaa pureraa no te amuiraa rahi, ua paturu te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei i te faaiteraa mana a te peropheta, ma te turu amui i te parau e, « e mana to’na, na roto i to’na ti‘araa, ia papa‘i i taua Faaiteraa Mana ra. »43

Faaite faahou i te huru mure ore o te utuafare

E toru ava‘e na mua a‘e a taparahi–pohe–hia ai te peropheta Iosepha Semita, ua hohora mai oia i te hoê a‘oraa i mua i te hoê naho‘a rahi Feia Mo‘a. Ua papa‘i o Elder Wilford Woodruff i te tahi tuhaa o te reira a‘oraa, e te parau ra oia e, ua paraparau mai te peropheta i « te hoê o te mau tumu parau faufaa roa a‘e e te faahiahia ho‘i, aitâ i vauvauhia a‘e nei i mua i te Feia Mo‘a. »44 I roto i teie a‘oraa, ua faaite hua te peropheta i te huru mure ore o te mau utuafare. Ua paraparau oia no ni‘a i te titauraa ia taatihia tatou i to tatou na metua, e ia rave tamau noa i te reira oro‘a taatiraa e hope noa’tu to tatou mau u‘i atoa:

« Te varua teie o Elia, ia faaora tatou i to tatou feia pohepohe e ia nati ia tatou i ni‘a i to tatou mau hui metua tei ni‘a i te ra‘i ra, e ia taati i to tatou feia pohepohe ia ti‘a mai i te ti‘a–faahou–raa matamua, e no te reira, e titau tatou i te mana o Elia no te taati ia ratou o te ora nei i ni‘a i te fenua nei, i ni‘a ia ratou o te parahi ra i te ra‘i ra… Haere ana‘e, e a taati i te fenua nei i ta outou mau tamaiti e ta outou mau tamahine i ni‘a ia outou iho, e outou i ni‘a i to outou mau hui metua i roto i te hanahana mure ore. »45

No na ahuru matahiti e rave rahi i muri mai, ua ite te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei e, e mea ti‘a ia vai « te hoê ave fifi tu- ‘atiraa mai te reira te huru e aore ra, mai te tahi huru i ropu i te mau metua e te mau tamarii » (PH&PF 128:18). Area râ, aita i hope roa ta ratou faanahoraa i te haamauhia; te na ô ra te peresideni Woodruff e, aita te peropheta Iosepha i ora maoro no te « horo‘a mai â i te tahi mau parau no ni‘a i teie mau mea. »46 Mai te au i « te maramarama e te ite tei noaa ia [ratou] »,47 pinepine ratou i te taati, e aore ra, i te « faatavai » ia ratou iho i ni‘a ia Iosepha Semita, ia Brigham Young, e aore ra, i ni‘a i te tahi atu feia faatere o te Ekalesia i to ratou ra tau, aita râ i taati ia ratou i ni‘a i to ratou iho mau metua tane e to ratou mau metua vahine. Ei peresideni no te Ekalesia, teie te parau a te peresideni Woodruff no ni‘a i taua raveraa ra: « Aita tatou i rave hope roa i teie mau arata‘iraa no te faati‘araa i te mau heheuraa a te Atua ia tatou nei, i roto i te parau no te taatiraa i te aau o te mau metua i te tamarii, e te aau o te tamarii i te mau metua. Aita vau i oaoa roa, na reira atoa te peresideni [John] Taylor, na reira atoa te mau taata atoa i te tau o te peropheta Iosepha tei amui atu i roto i te oro‘a no te faatavairaa i roto i te mau hiero o to tatou Atua. Ua feruri matou e, te vai atura â te tahi mau mea o te ti‘a ia heheuhia mai no ni‘a i teie nei tumu parau, taa‘e atu i te mau mea tei faariihia e matou. »48

Ua tae mai taua heheuraa i te peresideni Woodruff i te 5 no eperera 1894.49 E toru mahana i muri iho, i roto i te hoê a‘oraa i roto i te amuiraa rahi, ua faaite oia i te parau no te reira heheuraa: « I to‘u haereraa i mua i te Fatu no te ite e, ei ni‘a vau ia vai e faatavai ai …, na ô maira te Varua o te Atua ia‘u e, ‘Aita anei to oe e metua tane, tei fanau mai ia oe ?’ ‘Oia, te vai ra.’ ‘No te aha ïa aita oe e faatura ia’na ? No te aha aita oe e faatavai ia oe i ni‘a ia’na ?’ Na ô atura vau e, ‘Na reira, ua ti‘a te reira.’ I reira, ua faatavaihia vau i ni‘a i to‘u metua tane, e ua taatihia ho‘i to‘u metua tane i ni‘a i to’na metua tane, e na reira’tu e haere roa’tu i muri; e te ohipa ta‘u e hinaaro i te mau taata faatere atoa o te hiero, ia hi‘o ia ravehia mai teie atu taime e a muri noa’tu, maori râ, ia horo‘a mai te Fatu Manahope i te tahi atu faaueraa, o te tura‘iraa ïa i te mau taata atoa ia faatavaihia e to ratou metua tane… Tera te hinaaro o te Atua i to’na mau taata. Te hinaaro nei au i te mau taata atoa e faatere nei i teie mau hiero i roto i teie mau mou‘a no Iseraela, ia haamana‘o tamau noa i te reira. Eaha ta‘u ohipa no te iritiraa i te mau ti‘araa o te reni o te taata ? Eaha te ti‘araa o te taata no te rave i te reira ? Aita; Te parau nei au e, a faatavai i te mau taata atoa i ni‘a i to ratou metua tane; te rave ra ïa outou i te mea ta te Atua i parau ra, a parau ai oia e, e tono mai Oia ia Elia te peropheta i te mau mahana hopea ra [a hi‘o Malaki 4:5–6]…

« Te hinaaro nei matou i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei mai teie atu taime, ia faatoro i to ratou tuatapaparaa tupuna i te atearaa e tae‘ahia ia ratou, e ia taatihia ratou i to ratou mau metua tane e to ratou mau metua vahine. A taati i te mau tamarii i ni‘a i to ratou mau metua, e a faatoro i te reira reni i te atearaa e roaa ia outou…

« E te mau taea‘e e te mau tuahine, a tuu i teie mau mea i roto i te pàpà o te aau. A tamau noa ana‘e tatou i te faaî i ta tatou mau parau, faaî maite i te reira ma te parau ti‘a i mua i te aro o te Fatu, e a faaohipa ana‘e tatou i teie arata‘iraa, i reira tatou e farii ai i te mau haamaitairaa a te Atua, e e haamaitai mai te feia i faaorahia ia tatou i te mau mahana a muri a‘e. Te pure nei au i te Atua ia faaaraarahia to tatou mau mata no te ite, to tatou taria no te faaroo, e to tatou aau no te haro‘aro‘a i te ohipa rahi e te puai e vai nei i ni‘a i to tatou tapono, e ta te Atua no te ra‘i ho‘i e titau mai nei ia tatou. »50

« Te pure nei matou no Oe »

I te 1 no mati 1897, ua î roa te Fare Menemene i Roto Miti i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei no te faahanahana i te 90raa o te mahana fanauraa o te peresideni Wilford Woodruff. I reira ua faaroo ratou i te hoê himene apî: « Te Pure nei Matou no Oe. » Ua faaau o Evan Stephens i te pehe i ni‘a i te hoê himene tahito, e ua papa‘i oia i te mau parau apî no te faahanahana i te peropheta here o te Ekalesia:

Te pure nei matou no oe, e to matou peropheta here,

Ia tamahanahana mai e ia haapoupou mai te Atua ia oe;

A haami‘omi‘o ai te tau i to oe iri,

Ia anaana noa râ ta oe lamepa i roto ia oe mai teie nei â

Ia anaana noa râ ta oe lamepa i roto ia oe mai teie nei â

Te pure nei matou no oe ma to matou aau atoa,

Ia roaa te puai ia oe no te rave i ta oe tuhaa,

No te arata‘i e no te a‘o ia matou i tera mahana e tera mahana,

No te turama i te lamepa mo‘a i ni‘a i to matou haere‘a,

No te turama i te lamepa mo‘a i ni‘a i to matou haere‘a.

Te pure nei matou no oe ma te here rahi;

E a faaroohia ai te pure a te mau tamarii i ni‘a ra,

Ia haamaitaihia oe, e e horo‘a mai te Atua

I te mau mea ti‘a e te maitai roa a ora ai oe,

I te mau mea ti‘a e te maitai roa a ora ai oe.51

Ahuru ma va‘u ava‘e i muri mai, i te 2 no setepa 1898, ua pohe te peresideni Wilford Woodruff, amui atu ai oia i pihai iho i to’na mau hoa Feia Mo‘a o tei na mua’tu ia’na. I to’na oro‘a hunaraa, o tei tupu i roto i te Fare Menemene i Roto Miti, « ua tapo‘i mai te varua hau… i taua vahi ra, e ua ô roa i roto i te mau taata atoa, e ua vai noa mai no te tamărû i te aau o te taatoaraa. » Ua napehia te rotoraa o te Fare Menemene « i te tapo‘i uouo », e « te rahi e te unauna » o te mau tiare e te mau rŭrŭ titona e te outa. « I na pae e piti o te hamonia, ua papa‘ihia teie mau numera 1847 e te vai atoa ra te tahi mau pupâ tiare o taua tau ra », o te faahaamana‘o ra i te tomoraa mai te mau pionie i roto i te Faa no Roto Miti i te ava‘e tiurai 1847. I ni‘a a‘e i te hoê hoho‘a rahi o te peresideni Woodruff, ua turamahia teie parau « Pohe noa â oia, te parau noa maira ïa », ei faahanahanaraa i te hoê peropheta na te Atua, inaha, e tamau noa ta’na mau haapiiraa e to’na hi‘oraa i te faauru i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei i roto i ta ratou mau tautooraa no te tauturu i te patu i te basileia o te Atua.52

Te mau nota

  1. Hymns, no. 285; papa‘ihia e William Cowper.

  2. I roto i te Conference Report, 11 no eperera 1937, 11.

  3. Wilford Woodruff: History of His Life and Labors As Recorded in His Daily Journals (1964), 37.

  4. Hymns, no. 285.

  5. « History of Wilford Woodruff (From His Own Pen) », Millennial Star, 18 no mati 1865, 167-68.

  6. A hi‘o Journal of Wilford Woodruff, omuaraa no 1838, Apaparaa parau na te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei.

  7. Hi‘o Deseret Weekly, 24 no febuare 1894, 288.

  8. « History of Wilford Woodruff (From His Own Pen): Chapter of Accidents », Millennial Star, 10 no tiunu 1865, 359-60; no roto mai i te hoê parau tei papa‘ihia e Elder Woodruff tei i te matahiti 1858.

  9. « History of Wilford Woodruff (From His Own Pen): Chapter of Accidents », Millennial Star, 17 no tiunu 1865, 374-75.

  10. « History of Wilford Woodruff (From His Own Pen): Chapter of Accidents », Millennial Star, 24 no tiunu 1865, 392..

  11. « History of Wilford Woodruff (From His Own Pen) », Millennial Star, 25 no mati 1865, 182.

  12. Buka aamu o Wilford Woodruff, omuaraa parau no 1838.

  13. Hi‘o Deseret Weekly, 15 no setepa 1891, 323.

  14. Millennial Star, 25 no mati 1865, 182.

  15. Millennial Star, 21 no novema 1895, 741.

  16. Buka aamu a Wilford Woodruff, omuaraa.

  17. « Leaves from My Journal », Millennial Star, 30 no me 1881, 342.

  18. Millennial Star, 30 no me 1881, 342.

  19. « Leaves from My Journal », Millennial Star, 20 no tiunu 1881, 391.

  20. Millennial Star, 20 no tiunu 1881, 391.

  21. A hi‘o i te Buka aamu o Wilford Woodruff, haapotoraa no 1835 e 1836.

  22. Deseret Weekly, 7 no novema 1896, 643.

  23. Deseret Weekly, 7 no novema 1896, 643.

  24. Deseret Weekly, 7 no novema 1896, 643.

  25. I roto i te Conference Report, atopa 1897, 46.

  26. « Leaves from My Journal », Millennial Star, 26 no setepa 1881, 621.

  27. Deseret News: Semi-Weekly, 27 no tiurai 1880, 2.

  28. I roto i te Conference Report, eperera 1898, 30.

  29. Buka aamu o Wilford Woodruff, 6 no setepa 1856.

  30. « Wilford Woodruff », Improvement Era, atopa 1898, 865.

  31. Buka aamu o Wilford Woodruff, 7 no setepa 1874.

  32. Buka aamu o Wilford Woodruff, 8 no setepa 1874.

  33. Wilford Woodruff: History of His Life and Labors, 484.

  34. Faahitihia e Wilford Woodruff, i roto i te Buka aamu o Wilford Woodruff, 11 no tiunu 1843.

  35. Deseret News: Semi-Weekly, 2 no me 1876, 4.

  36. See Deseret News: Semi-Weekly, 26 no mati 1878, 1.

  37. « Address from the First Presidency », Millennial Star, 10 no eperera 1893, 246.

  38. Buka aamu o Wilford Woodruff, 17 no me 1884.

  39. Buka aamu o Wilford Woodruff, 25 no tiurai 1887.

  40. Deseret Weekly, 4 no setepa 1897, 356.

  41. Deseret News: Afa–Hepetoma, 28 no ditema 1875, 1.

  42. A hi‘o i Te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau, Te Faaiteraa Mana 1..

  43. Lorenzo Snow, i roto i te parau e apee ra i te Te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau, Te Faaiteraa Mana 1..

  44. Buka aamu o Wilford Woodruff, 10 no mati 1844.

  45. Faahitihia e Wilford Woodruff i roto i te Buka aamu o Wilford Woodruff, 10 no mati 1844.

  46. « Discourse by President Wilford Woodruff », Millennial Star, 28 no me 1894, 338.

  47. Millennial Star, 28 no me 1894, 337.

  48. Millennial Star, 28 no me 1894, 337.

  49. A hi‘o i te Buka aamu o Wilford Woodruff, 5 no eperera 1894.

  50. Millennial Star, 28 no me 1894, 338, 339, 341.

  51. Hymns, no. 23.

  52. A hi‘o « In Memoriam: President Wilford Woodruff », Woman’s Exponent, 15 no setepa 1898, 44-45.

Hōho’a
Elder Wilford Woodruff and Elder Brigham Young

I te matahiti 1839, o Elder Wilford Woodruff (i mua roa), Elder Brigham Young (i muri), e te tahi atu mau melo no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo, tei faaru‘e ana‘e i to ratou utuafare no te haere e poro i te evanelia i Peretane.

Hōho’a
Woodruff home in Nauvoo

Ua ora o Elder Wilford Woodruff e to’na utuafare i roto i teie fare i Navu, Illinois.

Hōho’a
Manti Utah Temple

Te hiero no Manti i Utaha, tei haamo‘ahia e te peresideni Wilford Woodruff i te matahiti 1888.

Hōho’a
President Woodruff’s First Presidency

Te peresideni Wilford Woodruff, i ropu, e to’na na tauturu i roto i te Peresideniraa Matamua: Te peresideni George Q. Cannon, i te pae aui, e te peresideni Joseph F. Smith, i te pae atau.

Nene’i