Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 23: « Hoê â aau e hoê â mana‘o »


Pene 23

« Hoê â aau e hoê â mana‘o »

Ia hoê ana‘e tatou i roto i te evanelia, ua ineine ïa tatou i te farii i te mau haamaitairaa rahi roa‘e no te ra‘i.

No roto mai i te Oraraa o Wilford Woodruff

Ua here te peresideni Wilford Woodruff i te autaea‘eraa o te tahi atu mau melo o te Ekalesia. E rave rahi ta’na mau papa‘iraa i roto i ta’na buka aamu e faahiti nei i te mau parau haamauruuru no te « varua hoê e te here »1 e vai nei i roto i te mau rururaa a te Ekalesia. I muri a‘e i te hoê o taua mau rururaa ra, ua papa‘i oia e ua ti‘a i na taata a‘o e piti ia haere atu no te tahi atu ohipa. Ua fifi raua i te haere ê atu no te mea « aita i nehenehe ia raua ia haere atu i rapae au i te fare, no te mea ua rahi te taata e hinaaro nei e aroha rima’tu ia raua. » No ni‘a i taua iho rururaa, ua papa‘i oia: « I vai na te Varua o te Fatu ia matou nei. Ua vai mai te here e te hoêraa i rotopu i te amuiraa. Ua oaoa vau i te hi‘oraa’tu i te Feia Mo‘a e rave rahi tei hoê i roto i te fafauraa apî e te mea mure ore. »2

Ua ti‘aturi te peresideni Woodruff i te ite atoa i teie nei varua tahoêraa e vai ra i roto i te mau rururaa a te Ekalesia i roto i te mau tuhaa atoa o te oraraa nei. Na roto i ta’na mau a‘oraa e to’na hi‘oraa maitai i te mau mahana atoa, ua faaitoito oia i te Feia Mo‘a ia hoê i roto i to ratou mau utuafare, i roto i ta ratou mau hopoi‘a i roto i te Ekalesia, e i roto i ta ratou mau ohipa i te pae tino. Ua papa‘i o Matthias F. Cowley: « I roto i to’na feruriraa, aita e vahi i roto i te Ekalesia no te mau marôraa, no te mau feââraa, e no te pato‘ iraa. Na te Atua te ohipa– ua nava’i te reira. Te vai nei te mau mana faatere tei ma‘iti–maitai–hia. Ua tuuhia’tu i ni‘a ia ratou te mau hopoi‘a no te basileia. No reira aita oia i haape’ape’a no ni‘a i ta te tahi atu mau taata e faariro ra mai te ereraa i te paari i roto ia ratou. E ere oia i te taata nounou; i to’na feruriraa e ore roa e nehenehe i te mau fifi o te pae moni ia haamarirau i te opuaraa a te Atua; e aita oia i haape’ape’a no ni‘a i te rahiraa o te mau tao‘a o teie nei ao e noaa ia’na. Ua horo‘ahia te hoê parau poro‘i hanahana i to te fenua nei, e ua hinaaro oia i te mau taata atoa ia ite i te faufaa o te reira no te utuafare o te taata nei e ia taa no ni‘a i te mau haamaitairaa no te faaoraraa o te fariihia e te mau taata o tei haapa‘o.

« Aita o Wilford Woodruff e oaoa i te mau taime atoa i roto i te marôraa. E ape oia i te reira, e aita roa’tu oia e tau‘a nei i te auraa e te mau taata e imi nei i te hapa, i te mau faainoraa, e te mau inoinoraa. Aita oia i ite i te faufaa rahi no te reira mau mea. E ere roa’tu i te mea fifi no’na ia farii i te mana‘o o to’na mau taea‘e. Aita roa’tu oia i ani i te mau mea maamaa i roto i ta’na mau aniraa, aita oia i titau i te mau mea no’na iho, e aita roa oia e taiâ mai te mea te vai nei te tahi mea faufaa rahi e ti‘a ia ravehia. Ua riro oia ei hoa haavare ore no te peropheta, e ua vai parau–ti‘a noa oia i to’na mau taea‘e. »3

Te mau haapiiraa a Wilford Woodruff

Te vai nei te hoêraa i rotopu i te mau melo no te Atuaraa e i roto i te basileia tiretiera.

Ua parau atu te Faaora i Ta’na mau Aposetolo i mutaa ihora, e i te mau Aposetolo i to tatou nei tau: « Te parau atu nei au ia outou, ia tahoê; e mai te mea aita outou e riro ei hoê ra e ere ho‘i outou no‘u nei. » [PH&PF 38:27] « O vau e te Metua ra, hoê â ïa » [Ioane 10:30] Te vai nei te hoê parau tumu tei tu‘atihia i teie parau ta‘u e mana‘o nei e e mea faufaa rahi roa no tatou ei nunaa e ei Ekalesia i ô nei i te fenua nei. I te mau amahamaharaa atoa, e te inoinoraa atoa, e te mau marôraa atoa e te pato‘iraa atoa i rotopu i te mau mana i ni‘a i te fenua nei, aore râ tei heheuhia mai e te ra‘i, aita roa’tu vau i faaroo a‘e e ua heheuhia mai i te mau tamarii a te taata nei e te vai nei te hoê amahamaharaa i rotopu i te Atua te Metua, te Atua te Tamaiti e te Atua te Varua Maitai. Ua hoê ratou. Ua hoê noa ratou i te mau taime atoa. E e hoê noa â ratou, mai te matamua mai â e a muri noa’tu. Te ti‘a nei to tatou Metua i te Ao ra i te upoo, o oia te tumu no te ora no te mau tamarii a te taata nei, e o oia tei hamani e tei faaî i te ao nei i te taata e tei horo‘a i te mau ture i te mau nunaa o te fenua nei.4

Ua hoê Iesu e te Metua. Ua parau Oia: « I pou mai nei ho‘i au mai te ra‘i mai e haapa‘o i to tei tono mai ia‘u nei hinaaro, eiaha to‘u iho hinaaro. » [Ioane 6:38]. Aita roa‘e teie nei hoêraa i pararî i rotopu i te Metua e te Tamaiti. Te heheuraa matamua tei horo‘ahia ia Iosepha Semita e heheuraa ïa na te Metua e te Tamaiti. Ua vetea te mau ra‘i, e ua fâ atu te Metua, e Ta’na Tamaiti, ia Iosepha, ei pahonoraa i ta’na pure, e ua faatoro atu Oia i to’na rima i ni’a i Ta’na Tamaiti i te na ô raa mai, « O Ta‘u Tamaiti Here Teie; A faaroo Ia’na. » [A hi‘o Iosepha Semita– Te Aamu 1:17]5

Te vai nei te hoê basileia tiretiera, te hoê basileia teretetiera, e te hoê basileia tiretia. Te vai nei te hoê hanahana o te mahana, te hanahana no te ava‘e, e te hanahana o te mau fetia; e huru ê ho‘i to te hoê fetia i to te tahi i te anaana, oia atoa te ti‘a–faahou–raa o tei pohe ra [a hi‘o 1 Korinetia 15:41–42]. I roto i te basileia tiretiera o te Atua te vai nei te hoêraa, te vai nei te tahoêraa.6

Ei faaauraa, o vai te tia‘i nei i te farii oia ana‘e e ahuru ma ono tâ fenua i roto i te basileia o te Atua, aore râ i te ra‘i, ia tae ana‘e tatou i reira ? Aita roa te hoê e tia‘i nei i te reira, no te mea i roto i taua basileia ra, i te ra‘i aore râ i ni‘a i te fenua nei, e ite ïa tatou i te hoêraa, e te titau nei te Fatu e ia hoê amui tatou, mai te au i te mau parau tumu no ta’na ture tiretiera.7

E ti‘a i te mau peropheta ia hoê e te mau melo no te Atuaraa, e e ti‘a i te mau melo paatoa o te Ekalesia ia imi i taua iho hoêraa ra.

Na roto i te tai‘oraa i te aamu o te mau auraa i rotopu i te Atua e te taata nei, i roto i te Bibilia, te Buka a Moromona, e te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau, e nehenehe ta tatou e ite, e mai te mau mahana mai â o te Metua Adamu, ua faati‘a mai te Fatu i te hoê pupu taata, i roto i te mau tau tuuraa evanelia atoa, e ua tuu atu i ni‘a iho ia ratou Ta’na Autahu‘araa e ua horo’a’tu ia ratou te puai e te mana no te raveraa i Ta’na ohipa i ni‘a i te fenua nei i rotopu i te mau tamarii a te taata nei. E ua mau teie mau taata i te mau parau tumu no te hoêraa e te Atua, e te Tamaiti a te Atua e te Varua Maitai. Ua horo’ahia te Varua Maitai i te Metua Adamu; ua î oia i taua Varua Maitai ra a haamaitai ai oia, i roto i to’na mau mahana hopea, i ta’na mau tamaroa tei riro na ei mau Tahu‘a Rahi e te toe‘a o to’na ra huaai. [a hi‘o PH&PF 107:53–56]

Ua titauhia te Metua Adamu, Enoha, Mose, Noa, Aberahama, Isaaka e Iakoba e te mau patereareha e te mau peropheta tahito ia aparau e te Atua. Tei raro a‘e ratou i te titauraa ia imi i te Fatu, no te mea ia ore ratou e aparau eita ïa e nehenehe ia ratou ia rave i ta ratou hopoi‘a. Ua ti‘aturi ratou i ni‘a i te Fatu no te heheuraa, no te maramarama, e no te arata‘iraa no te farii i te mana no te faaohipa i te mau faaueraa a te Atua. Teie hoêraa ta te Fatu i titau i te mau patereareha e te mau peropheta tahito, e ta Iesu i titau i Ta’na mau Aposetolo, ua titau–atoa–hia ia Iosepha Semita e to’na mau taea‘e. Ua titauhia i te Feia Mo‘a atoa a te Atua mai te hamani– raa–hia o teie nei ao e tae noa mai i teie nei mahana.8

Te ite nei au e te ti‘a nei te Peresideniraa o teie nei Ekalesia i rotopu i teie nei nunaa e te Fatu, no te mea o ratou te upoo, e te ite nei au e te heheu nei te Atua i to’na hinaaro ia ratou, e no reira e ti‘a ia tatou i fariu atu ia ratou no te maramarama e te haamaramaramaraa. E ti‘a i te feia faatere o te Ekalesia ia î i te maramarama, i te faaururaa, i te heheuraa e te mana‘o e te hinaaro o te Atua, e mai te mea te faatau nei te feia faatere e ti‘a nei i pihai iho ia ratou, e o tatou atoa nei, i te rave i te mau hopoi‘a, e aita i ineine i te farii i taua maramarama ra, aita râ anei outou e ite ra e ua piri te anavai i te pae i ni‘a. Aita e uira aore râ e rave‘a e nehenehe ai te maramarama ia tahe atu i te mau melo o te Ekalesia.

Te ite nei au e, e hopoi‘a, e ere noa na tatou tei mau i te autahu‘ araa, na teie nunaa atoa râ, ia haere atu ma te haehaa e te faaroo i mua i te Fatu ia nehenehe ia noaa ia tatou te mau haamaitairaa tei ineine no tatou, e e nehenehe e noaa ia tatou te maramarama atoa, te ite, te faaroo, te aravihi e te mana e titauhia no to tatou ora na roto i te haehaa, te haapa‘oraa e te auraroraa i te hinaaro o te Atua. E ti‘a ia tatou ia haapa‘o i te reira ia nehenehe i to tatou mau mana‘o e to tatou mau tino ia riro ei mau mauhaa tano no te fariiraa i te Varua Maitai, ia nehenehe i te Varua o te Atua ia tere noa na roto i te taatoaraa o te tino mai te upoo e tae atu i te avae. I reira, mai te mea te reira ihoa, hoê â ïa to tatou hi‘oraa, hoê â ïa to tatou iteraa, e hoê â ïa to tatou huru, e e hoê tatou no ni‘a i te evanelia e te basileia o te Atua, mai te Metua e te Tamaiti i hoê, e i reira teie nunaa e haamata ai i te ite i te faufaa rahi no te haapa‘oraa i ta ratou mau hopoi‘a e e haere ai tatou i mua e ia rave maite i te ohipa, ia faaohipa maite i ta tatou mau taleni e ia noaa ia tatou te mau haamaitairaa ta te Fatu i faaineine no tatou ia oaoa; tera râ, aita anei tatou e ite e mai te mea e taoto e e faatau e aita te nunaa e haapa‘o i ta ratou mau haamaitairaa, e ia haamata te Varua o te Atua ia haere mai te feia faatere e tae atu i te mau melo o te Ekalesia e eita e maoro roa e apiapi e e piri te reira. ?

E nehenehe ta tatou e ite i teie nei parau tumu i roto i te Ekalesia e te basileia o te Atua, e e nehenehe ta outou e faahaere atu te reira i roto i te faatereraa o te utuafare… Mai te vine e to’na mau melo, to’na mau amaa, e to’na mau hu‘ahu‘a raau [a hi‘o Ioane 15:1–11]. E hoho‘a maitai teie no te haapiiraa ia tatou i te parau tumu no te parau–ti‘a.

Ia nehenehe ia tatou ia ineine i te raveraa i te hinaaro o te Atua e ia ti‘atu i te hoê ti‘araa no te paturaa i to’na basileia i ni‘a i te fenua nei, e no te faahaereraa i ta’na ra mau opuaraa, e ti‘a ia tatou eiaha noa ia hoê e ia rave mai te aau o te hoê noa taata, e ti‘a atoa râ ia noaa ia tatou te Varua Mo‘a o te Atua e te mana‘o e te hinaaro o te Atua no tatou, e na’na e faatere e e arata‘i ia tatou i roto i to tatou mau haerea e ta tatou mau ohipa atoa ia paruruhia tatou e ia noaa ia tatou te ora.9

E faatupu mai te hoêraa i te puai.

Aita vau e mana‘o nei e, ua titauhia te marôraa rahi no te haapapû ia tatou e te hoêraa o te puai ïa, e e mana to te hoê nunaa tei tahoê o te ore roa e noaa i te hoê nunaa i roto i te amahamaha.10

E ti‘a ia tatou ia hoê e ia ti‘a amui i rotopu i te mau pato‘iraa ta tatou e farerei.11

Aita i faataahia ia noaa i te feia ino te mana no te faatupuraa i te ino i ni‘a iho ia tatou mai te mea e hoê tatou.12

E nehenehe ta Babulonia e amahamaha; e nehenehe i te mau nunaa atoa o te fenua nei ia amahamaha mai ta ratou e hinaaro ra; e farii râ ratou i te mau hotu no taua amahamaha ra, e ua farii ratou i te reira i roto i te aai o te ao nei. Ua haamouhia te mau oire e te mau oire, te nunaa e te nunaa, e te mau haavaraa a te Mana Hope i te mau taime atoa ua para ratou i te ino mai te aamu no Sodoma e Gomora, no Babulonia, Nineve, Turia e Sidona, e e rave rahi atu â mau oire e mau fenua tahito. Eita roa te Feia Mo‘a a te Atua e ruperupe ia ore ratou e tahoê.13

A tupu noa ai te Ekalesia i te rahi, e a haamau–maite–hia ai te basileia o te Atua, e vai noa mai â te faufaa rahi no te tahoêraa i rotopu i to’na mau melo. E mea titau–roa–hia eiaha noa te hoê tahoêraa parau vaha–noa–hia, ia vai mai râ te hoê ti‘amâraa o te aau e o te varua i roto i te mau peresideni atoa, te mau apooraa, e te mau amaa o te Ekalesia a te Mesia, ia nehenehe ia faaoti i te mau opuaraa a te Atua no te paturaa ia Ziona, aore râ i te titauraa i taua haamaitairaa ra tei riro ei ti‘araa no ratou ia oaoa; no te mea, ia papû outou, e te Feia Mo‘a no te Teitei, e piri te mau ra‘i i ni‘a i te mau upoo o te mau peresideniraa atoa, te mau pupu autahu‘araa, apooraa, e amaa tei amahamaha i roto i te aau, te mana‘o e te ite, e e vai noa ratou mai te reira te huru, e e tape‘ahia te mau haamaitairaa e tae noa’tu ua iriti–ê–hia te ino; no te mea eita roa’tu te Fatu e ninii mai i te mau haamaitairaa rahi roa‘e o te ra‘i, e te autahu‘araa e te mau horo‘araa o te evanelia, [maori râ] i ni‘a i te parau tumu no taua hoêraa ra ta te ture tiretiera a te Atua e titau nei… Na roto i te mau tutavaraa amui ana‘e, a te Feia Mo‘a a te Atua, i roto i teie nei tau tuuraa hopea, e ravehia’i te paturaa o Ziona, e te basileia o te Atua i ni‘a i te fenua nei, e e faaineinehia’i no te hoê amuitahiraa e te basileia o te Atua i te ra‘i; na roto i teie nei raveraa e haere atu ai e e haati ai te mau taatiraa tei faatahoê i te mau nuu o te ra‘i i te feia atoa tei haapa‘o i te mau faaueraa a te Atua.14

E ti‘a ia tatou ia hoê i roto i ta tatou haapiiraa, i roto i ta tatou tutavaraa i roto i te basileia o te Atua, e i roto i to tatou here te tahi e te tahi.

Te Parau Haapiiraa

Te oaoa nei au i te mau taime atoa i te hi‘oraa’tu i to‘u mau taata tupu ia farii i te hoê iteraa no te parau mau na roto i te haapa‘ oraa i te evanelia mai tei haapiihia e te mau tavini a te Fatu. Ia haere ana‘e te mau taata i roto i te mau pape o te bapetizoraa e ia farii ana‘e ratou i te tuuraa rima no te horo‘araa i te Varua Maitai, e farii ratou i te hoê â parau mau, i te hoê â maramarama mai ta tatou i farii, e i reira tatou e riro mai ai ei hoê â aau e e hoê â mana‘o, e e pee atu ai tatou i te faaururaa o te Varua Maitai, o te apee nei i Ta’na evanelia. I roto i te pororaa i te evanelia e te faatereraa i te mau oro‘a no te fare o te Fatu, te apee nei te varua no te faaururaa o te Ra‘i i te feia o te faatere ra, e vai noa te reira ia ratou e a muri noa’tu, mai te mea e haapa‘o ratou, i roto i te mau hopoi‘a atoa o te oraraa nei.

Ia faaroo ana‘e au i te mau taea‘e ia aparau no ni‘a i te mau auraa i rotopu i te Atua e teie nei u‘i, te ite nei au e ua hoê to ratou mau mana‘o, e te iteraa papû ta ratou e faaite nei e hoê â iteraa papû; ua hoê ratou i roto i to ratou iteraa papû; ua hoê ratou i te parauraa e e upooti‘a te ohipa a te Fatu to tatou Atua i ni‘a i te taatoaraa o to’na mau enemi.15

Te vai nei te hoê ohipa taa ê i tu‘atihia i ni‘a i te pororaa o te evanelia: E tono paha outou e hoê tauatini peresibutero e e haapii ratou i te hoê â mau haapiiraa; e e haa paatoa ratou i te paturaa i te hoê â Ekalesia, e hoê ratou; no te mea ua faaitehia’tu ia ratou paatoa to ratou faaroo, ta ratou mau haapiiraa, e te faanahonahoraa o te Ekalesia na roto i te mau heheuraa a te Atua: no reira ratou e hoê ai i te mau parau tumu o te evanelia… Ua riro to tatou amuiraa e to tatou hoêraa o te mana‘o te hoê o te mau ohipa nehenehe roa o te faanahonahoraa o te basileia o te Atua.16

Te haaraa i roto i te basileia o te Atua

E ti‘a ia tatou ia patu i teie nei basileia na roto i te tahoêraa e te pee maite raa’tu i te mau taata tei faataahi‘a no te arata‘i ia tatou, aita ana‘e e purara tatou; e e rave–ê–hia’tu te mau haamaitairaa a te Atua mai te mea e rave tatou i te tahi ê atu e‘a.17

E hopoi‘a na‘u ia hoê e te Atua, e mauhaa paruparu ho‘i au i te rima o te Atua. E hopoi‘a na‘u ia titau i te mana i te Atua ra. E ia na reira ana‘e au, e ti‘a ïa i to‘u mau tauturu ia ti‘a mai i pihai iho ia‘u e ia hoê matou. E ti‘a ia tatou ia hoê â aau e hoê â mana‘o i roto i te mau ohipa atoa, i te pae tino e i te pae varua, o te tae mai nei i mua ia tatou i roto i te raveraa i te ohipa i roto i te Ekalesia e te basileia o te Atua. E te mauruuru nei au i te parau e teie te huru mai to‘u pii–raa–hia i teie nei ti‘araa, aore râ mai te faanahonaho– raa–hia o [teie] Peresideniraa o te Ekalesia. Ua hoê atoa mai na Ahuru ma Piti Aposetolo ia matou i ô nei. E hopoi‘a na ratou ia hoê â aau e hoê â mana‘o. Aita e ti‘a ia ratou ia ore ia na reira. Eita e nehenehe ia ratou ia ore ia hoê e ia manuïa i mua i te Atua. E ti‘a ia ratou ia hoê e o matou, e ia hoê matou e o ratou. Te vai ra to ratou mau ti‘araa; te vai ra to ratou ti‘amâraa. Ia parau ana‘e râ te Peresideniraa o te Ekalesia i te hoê o ratou, « Teie te parau a te Fatu », aore râ, « E mea ti‘a teie », e ti‘a ia ratou ia farii i te reira e ia rave i te ohipa na muri ia matou. Te titau nei te ture a te Atua ia tatou ia hoê. E hopoi‘a atoa na te mau Hitu Ahuru ia hoê e na Ahuru ma Piti Aposetolo. Ua piihia te mau Hitu Ahuru e te mau aposetolo ia haere e rave i te ohipa i roto i te ô vine a te Fatu, e e rave amui ratou i te ohipa. O te reira te huru, te mau taea‘e e te mau tuahine, i roto i te mau pŭpŭ atoa i roto i teie nei Ekalesia. Ia vai mai te tahoêraa e ti‘a ai. Ia ore roa ia vai mai te marôraa, te amahamaharaa. Mai te mea te vai ra teie nei mau mea, eita te Fatu e mauruuru, e e haamarirauhia tatou i roto i ta tatou nei ohipa.18

E nehenehe ta tatou e ite i te mau vahi atoa i ni‘a i te fenua nei te hotu o te amahamaharaa. Ia rahi te amahamaharaa i roto i te mau fenua, te mau pŭpŭ taata, te mau utuafare, aore râ te mau pŭpŭ taata i roto i te mau huru ohipa atoa i raro a‘e i te ra‘i, e iti atoa ïa te mana i roto ia ratou no te faahaere i te mau opuaraa atoa aore râ te parau tumu atoa e nehenehe e mana‘ohia; ia rahi to ratou hoêraa, i roto anei i te faatureraa aore râ i roto i te tahi atu ohipa, e rahi atoa ïa to ratou mana no te faatupu i te mea ta ratou e hinaaro. E nehenehe ta tatou e ite e te rahi noa’tura te. amahamaharaa o te nunaa o te ao i te mau mahana atoa, e te itehia ra i te mau vahi atoa te mau ino na roto mai i teie nei amahamaharaa. Ua piihia tatou no te patu ia Ziona, e eita ta tatou e nehenehe e patu ia ore tatou e hoê; e e ti‘a ia tatou i roto i taua hoêraa ra ia faatupu i te mau faaueraa a te Atua ia tatou; e e ti‘a ia tatou ia faaroo i te parau a te mau taata tei faataahia no te faatere e no te arata‘i i te mau ohipa o te basileia o te Atua …

… Te mau parau tumu o te evanelia a Iesu Mesia o tei heheuhia mai i to tatou nei anotau o te mana ïa o te Atua, ia ora te feia atoa i faaroo ra; te ati Iuda na e te Heleni atoa ho‘i, i teie tau o te ao mai te tahi ê atu tau, e mai te mea e hoê noa tatou i te haapa‘ oraa i te a‘o o ta tatou i farii, e nehenehe ïa ia tatou ia upooti‘a i ni‘a i te mau ino atoa e vai mai i ni‘a i to tatou haerea, ia patu i te Ziona o te Atua, e ia tuu ia tatou iho i ni‘a i te hoê ti‘araa e nehenehe ai tatou ia faaorahia.19

Te hereraa te tahi i te tahi

A hamani maitai te tahi i te tahi. Eiaha e imi i te hapa ia vetahi ê… A turu te tahi e te tahi.20

Eita e ti‘a ia vai mai te hoê mana‘o nounou i roto i te hoê tuhaa o te hoê utuafare, – « Eita vau e tau‘a atu eaha te mea e tupu mai i tera e tera ohipa mai te mea e hinaaro vau ia noaa ia‘u te mea ta‘u e hinaaro no‘u iho. E mana‘o haapa‘o noa ia’na iho teie, e faatupu te reira i te amahamaha e eita te reira e tu‘ati i te huru mau o te hoê Feia Mo‘a a te Atua. E ti‘a ia tatou ia tutava, tatou tata‘itahi e tatou paatoa, ia tuu atu i rapae au i to tatou aau taua mau mana‘o ino ra, e i reira e ti‘a ai ia tatou i roto i to tatou mau utuafare, ia tutava i te imiraa i te maitai o te taatoaraa o te mau melo o te utuafare.21

Mai te mea aita ta tatou haapa‘oraa faaroo e arata‘i ra ia tatou ia here i to tatou Atua e to tatou taata tupu e ia rave i te ohipa parau–ti‘a i te mau taata atoa, ua faufaa ore ïa te parau no to tatou haapa‘oraa faaroo. Ua parau te aposetolo:

« Ia parau te hoê taata e, Te hinaaro nei au i te Atua; e aore oia i aroha i tana taea‘e, e haavare oia: o tei ore i aroha i ta’na taea‘e tei hi‘ohia e ana ra, eaha e tia‘i ia’na ia hinaaro i te Atua, tei ore i hi‘ohia e ana ra ? » [1 Ioane 4:20]

E nehenehe ta tatou e faahoho‘a maitai i to tatou hinaaro i to tatou Atua na roto i te oraraa i to tatou haapa‘oraa faaroo. E mea faufaa ore ia faaite i to tatou hinaaro i te Atua a parau noa’i tatou i te parau ino aore râ e rave noa’i tatou i te ohipa ti‘a ore i Ta’na mau tamarii. Te titau etaeta nei te mau fafauraa mo‘a ta tatou i rave e Ona ia rave tatou i te mau hopoi‘a e ti‘a ia tatou ia rave no te tahi e te tahi, e te ohipa rahi a te haapa‘oraa faaroo o te haapiiraa ïa ia tatou nahea ia faaohipa i teie nei mau hopoi‘a no te faatupuraa i te oaoa rahi roa‘e no tatou iho e no to tatou mau taata tupu. Ia haapa‘o–ana‘e–hia te mau titauraa a to tatou nei haapa‘oraa faaroo, aore roa e parau e parauhia aore râ e ohipa e ravehia o te faaino i te hoê taata tupu. Mai te mea e ora te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei mai tei ti‘a ia ratou ia ora, e mai ta to ratou haapa‘oraa faaroo e haapii nei ia ratou ia rave, aore roâ ïa e mana‘o ino i roto i te mau ouma atoa maori râ te aroha e te here no te mau taea‘e e no te mau tuahine. E ore roa ïa e vai mai te ohumu e te parauraa i te parau ino i rotopu ia tatou nei; e vai mai râ te hau e te aroha e te hinaaro maitai i roto i to tatou atoa mau aau e to tatou mau fare faaearaa. E riro ïa tatou te nunaa oaoa roa‘e i ni‘a i te fenua nei, e e vai mai ïa te haamaitairaa e te hau no te ra‘i i ni‘a ia tatou e i ni‘a i ta tatou atoa mau mea.

Mai te mea te vai nei te oaoa ore e te inoinoraa e te mau marôraa e te mau au–ore–raa i rotopu ia tatou, no te mea ïa e, aita tatou e haapa‘o ra i te haapa‘oraa faaroo ta tatou e poro nei. E ere te reira to’na mau hotu. I te vahi e te vai nei teie mau ino te vai nei te hoê hinaaro rahi no te tatarahaparaa …

E peu matarohia e tatou te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei ia amu i te oro‘a i te hoê taime i te hebedoma. Mai te mea e haapa‘ ohia te mau haapiiraa a to tatou Fatu, ei haamana‘oraa ia’na tatou e haapa‘o ai i teie nei oro‘a mo‘a, aita roa’tu ïa e taata tei hara e faati‘ahia ia amu i te oro‘a e tae noa’tu i te taime ua faaafaro oia i to’na oraraa. E faaueraa papû na te Fatu ra o Iesu ia ore te hoê taata ia faati‘ahia ia rave i To’na ra tino e To’na ra toto ma te au ore [a hi‘o 3 Nephi 18:28–32]. Eita e nehenehe ia mana‘o i te tahi faanahoraa maitai atu no te paruru i te tupuraa o te mau mana‘o au ore e te mau hapa i rotopu i te mau taea‘e e te mau tuahine. Mai te mea e rave te Feia Mo‘a i ta ratou hopoi‘a, eita te mau fifi e vai noa mai ma te ore e faaafarohia e tae noa’tu i te mahana o te Fatu ia haaputuputu mai ratou no te amu e no te inu ei haamana‘oraa Ia’na.22

Te ti‘aoro nei au i te Feia Mo‘a atoa, e ia haapa‘o amui tatou i te mau parau a to tatou Fatu mai tei papa‘ihia i roto i te mau irava 12, 13, 14 [no te pene 15] a Ioane– mai te mea e aroha tatou te tahi i te tahi mai te Mesia i aroha ia tatou, e nehenehe ïa ta tatou e faaafaro i te mau fifi atoa e tupu mai i rotopu ia tatou, ia faaore te hapa a vetahi ê, ia î i te aroha, e riro ïa te maramarama, te here, te oaoa, te hoêraa, te hau e te autaea‘eraa e rave‘a no te faatupu i te hau i to tatou nei anotau, o tei hau roa’tu ïa i te maitai i mua i te aro o te Atua, te mau melahi e te mau taata, eiaha râ i te imiraa i te pe’ape’a i roto i te mau hapa a to tatou mau taea‘e.23

E ti‘a ia tatou ia hoê â aau e ia hoê â mana‘o, e ia ore e faati‘a i te hoê noa‘e mea no te pae tino aore râ no te pae varua ia faataa ê ia tatou i te aroha o te Atua e o te taata.24

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

A feruri i teie nei mau mana‘o a tuatapapa‘i outou i te pene aore râ a faaineine ai outou i te haapii. No te tahi atu tautururaa, a hi‘o i te mau api v-ix.

  • A tai‘o faahou i te paratarafa matamua i te api 265. Eaha te mau ohipa tei tupu mai te reira te huru i roto i to outou nei oraraa ?

  • Nahea to te Metua i te Ao ra, Iesu Mesia e te Varua Mo‘a « hoê » raa ? (A hi‘o i te mau api 266-67)

  • Eaha te mau rave‘a e hoê ai te mau peropheta e te mau melo no te Atuaraa ? (A hi‘o i te mau api 267-69). Nahea e nehenehe ai ia tatou paatoa ia faatupu i taua huru hoêraa ra ? (A hi‘o i te mau api 269-70.)

  • A tai‘o faahou i te mau api 268-70, ma te hi‘o atu i te mau mana‘ o o te peresideni Woodruff no ni‘a i te fenua e 16 tâ, te hoê anavai e te hoê ô vine. Eaha ta tatou e nehenehe e haapii mai roto mai i teie nei mau faaauraa ?

  • A tai‘o i te paratarafa matamua i te api 272. Eaha te mau ohipa i tupu tei faaite mai ia outou e « te hoêraa o te puai ïa » ?

  • A feruri na aore râ a aparau no ni‘a i te mau huru oraraa, te mau tapa‘o, te mau mea anaanataehia, te mau taleni e te mau hopoi‘a o te mau melo i roto i ta outou paroita, amaa, aore râ utuafare. I to outou feruriraa nahea taua mau huru taata e nehenehe ai e hoê no te rave i te maitai ?

  • Eaha te tahi mau haamaitairaa ta tatou e farii nei ia hoê tatou no te maitai i roto i to tatou mau utuafare ? i roto i ta tatou mau pŭpŭ i roto i te Ekalesia ? Eaha te tahi mau hotu no te amahamaharaa i roto i te utuafare e i roto i te Ekalesia ?

  • Eaha te tahi mau rave‘a ta te Ekalesia e horo‘a nei no te tauturu ia tatou ia hoê i roto i te haapiiraa ta tatou e haapii nei ?

  • No teaha eita e nehenehe ia parau e te here nei tatou i te Atua e te au ore nei râ tatou i to tatou nei taea‘e ? (A hi‘o i te api 273).

  • A tuatapapa i te taatoaraa o te piti o te paratarafa i te api 274-75 ? Nahea te oro‘a e tauturu ai ia tatou ia vai hoê ?

Te mau papa‘iraa mo‘a: Salamo 133:1; Mosia 18:21; 3 Nephi 11:28–29

Te mau nota

  1. Journal of Wilford Woodruff, tiunu 21, 1840, Haaputuraa parau a te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo’a i te mau Mahana Hopea nei; a hi‘o atoa i te Journal of Wilford Woodruff, 2 no eperera 1841; 5 no eperera 1841; 16 no febuare 1845; 20 no tiurai 1845; 31 no atete 1845; 26 no mati 1847.

  2. Journal of Wilford Woodruff, 16 no febuare 1845.

  3. Wilford Woodruff: History of His Life and Labors as Recorded in His Daily Journals (1964), 70.

  4. Deseret Weekly, 30 no atete 1890, 305.

  5. Deseret Weekly, 30 no atete 1890, 305-6.

  6. Deseret Weekly, 30 no atete 1890, 305.

  7. The Discourses of Wilford Woodruff, ma‘itihia e G. Homer Durham (1946), 83.

  8. Deseret Weekly, 30 no atete 1890, 305.

  9. Deseret News, 4 no febuare 1857, 379.

  10. The Discourses of Wilford Woodruff, 172.

  11. Deseret Weekly, 23 no mati 1889, 391.

  12. Deseret Weekly, 22 no tiunu 1889, 824.

  13. Deseret Weekly, 30 no atete 1890, 305.

  14. « Union », Millennial Star, 15 no novema 1845, 168.

  15. Deseret News, 26 no tiunu 1861, 130.

  16. The Discourses of Wilford Woodruff, 135.

  17. Deseret News, 13 no me 1857, 76.

  18. The Discourses of Wilford Woodruff, 89.

  19. Deseret News: Semi-Weekly, 25 no me 1867, 3.

  20. Deseret Weekly, 22 no atopa 1892, 548.

  21. Deseret News: Semi-Weekly, 20 no setepa 1870, 2.

  22. « An Epistle to the Members of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints », Millennial Star, 14 no novema 1887, 729-30

  23. « To the Officers and Members of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints in the British Islands », Millennial Star, febuare 1845, 142.

  24. Salt Lake Herald Church and Farm, 15 no tiunu 1895, 385.

Hōho’a
grape vines

No te haapapûraa i te hinaaro no te hoêraa, ua faaau te peresideni Wilford Woodruff te faatereraa o te Ekalesia e te utuafare i « te ô vine e to’na mau melo, to’na mau amaa raau e to’na mau hu‘ahu‘a raau. »

Hōho’a
First Presidency in 1894

Te peresideniraa Matamua i te matahiti 1894 Mai te aui i te atau, te peresideni George Q. Cannon, Tauturu Matamua; te peresideni Wilford Woodruff; e te peresideni Joseph F. Smith, Tauturu Piti.

Nene’i