Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 19: Te peeraa i te peropheta ora


Pene 19

Te peeraa i te peropheta ora

Ia haapa‘o tatou i te parau a te Fatu tei heheuhia i te peropheta ora, e ite ïa tatou i te pe‘ape‘a ore e te oaoa i roto i teie nei ao e te faateiteiraa i te ao a muri atu.

No roto mai i te Oraraa o Wilford Woodruff

Tei te fare o Elder Wilford Woodruff i te hoê avatea a farii ai oia i te parau e te hinaaro ra te peresideni Brigham Young i te farerei ia’na i te Piha Toro‘a no te Taata Papa‘i Aamu no te Ekalesia. I to’na fariiraa i teie nei aniraa a te peresideni no te Ekalesia, ua « haere oioi atura Elder Woodruff i te piha toro‘a »,1 i reira oia i te taviniraa ei Tauturu no te Taata Papa‘i Aamu o te Ekalesia. Ua papa‘i oia i muri a’e i roto i ta’na buka aamu:

« Ua parau mai te peresideni Young ia‘u a tomo atu ai au, ‘E puaahorofenua anei ta oe ?’ Ua parau atu vau ia’na e, e piti ta‘u puaahorofenua na‘ina‘i. Ua ani mai oia mai te mea e nehenehe ta‘u e vaiiho i te mau puaahorofenua i te hiti. Ua feââ rii au e ua parau atu: ‘E na reira, e nehenehe ta‘u e rave i te mau mea atoa e hinaarohia.’ Ua parau maira oia, ‘Te vai nei ta‘u e piti na puaahorofenua maitai roa ta‘u e hinaaro nei ia oe ia rave, no te mea te rave nei oe i te ohipa i ô nei.’ Ua hiti mahuta roa vau. E ohipa mana‘ o–ore–hia teie. Ua farii au i te puaahorofenua e ua mauruuru vau no te reira, peneia‘e aita vau i haamauruuru i taua taime ra. »2

I to Elder Woodruff faati‘araa i te horo‘a i ta’na mau puaahorofenua na‘ina‘i, ua ma‘iti ïa oia i te haapa‘o i te mau arata‘iraa a te peresideni Young; aita oia i tia‘i i te hoê haamauruururaa no ta’na ohipa. Ua ite râ oia i te mau haamaitairaa e noaa na roto i te peeraa’tu i te peropheta ora. Tau ava‘e na mua’tu ua parau oia, « E haamatara te Fatu i te feruriraa o te taea‘e Brigham e e arata‘i oia ia’na i te mau parau tumu e rave rahi no ni‘a i te faaoraraa o teie nei nunaa, e eita e nehenehe ia tatou ia tapiri i to tatou mau feruriraa e ia parau e haere atu tatou e tae atu i tera vahi e eiha râ e haere atu â, eita e nehenehe ia tatou ia na reira ma te ore e haafifi i to tatou nei ti‘araa i mua i te Atua. »3

Ua riro teie nei parau mai te au i to’na turu aueue ore i te mau peresideni o te Ekalesia a tavini ai oia ei melo no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo. I to’na riroraa mai ei peresideni no te Ekalesia, ua faaite oia i te hanahana o to’na piiraa e ua haapapû i te Feia Mo‘a e, e arata‘i–noa–hia ratou e te hoê peropheta ora. Ua parau oia:

« I to te Fatu horo‘araa i te mau taviri no te Basileia o te Atua, te mau taviri no te Autahu‘araa a Melehizedeka, no te Aposetoloraa, e a taati atu ai te reira i ni‘a i te upoo o Iosepha Semita, ua taati Oia i te reira mau taviri i ni‘a i to’na upoo ia vai noa mai te reira mau taviri i ni‘a i te fenua nei e tae noa’tu i te taeraa mai o te Tamaiti a te Taata. Ua tano roa o Brigham Young i te parauraa e, ‘Tei ô nei te mau taviri no te basileia o te Atua.’ Tei ia’na ra e tae noa’tu i te mahana no to’na poheraa. E ua vai mai te reira mau taviri i ni‘a i te upoo o te tahi atu taata– te peresideni John Taylor. Ua mau oia i taua mau taviri e tae noa’tu i te hora o to’na poheraa. E ua tae i te taime aore râ na roto i te hinaaro o te Atua, ua tae mai te reira mau taviri i ni‘a ia Wilford Woodruff.

« Te parau atu nei au i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei tei ô nei te mau taviri no te basileia o te Atua, e e vai noa mai te reira i ô nei, e tae noa’tu i te taeraa mai o te Tamaiti a te Taata. Ia ite te taatoaraa o Iseraela i te reira. E vai mai te reira i ni‘a i to‘u upoo no te tahi taime poto, e i muri iho e vai mai ratou i ni‘a i te upoo o te tahi atu aposetolo, e te tahi i muri atu ia’na, e e na reira noa e tae noa’tu i te taeraa mai o te Fatu ra o Iesu Mesia i roto i te mau ata o te ra‘i.4

Te mau haapiiraa a Wilford Woodruff

Mai te tau no Adamu, ua faati‘a mai te Fatu i te mau peropheta no te faatere i Ta’na Ekalesia e no te faaara i te mau taata o te fenua nei.

Ua arata‘i te Atua i teie nei Ekalesia mai te haamataraa mai, na roto i te mau peropheta e te mau taata tei faauruhia. E arata‘i Oia i teie nei Ekalesia e tae noa’tu e hope te mau mea atoa.5

Aita roa‘e te Atua i fatu i te hoê Ekalesia aore râ te hoê nunaa, i roto i te mau tau atoa o te ao nei, tei ore i faaterehia e i arata‘ihia e te heheuraa. Tei rotopu ia ratou te mau taata faauruhia–ratou tei mau i te mau taviri no te basileia, e ua ti‘a ia ratou ia farii i te heheuraa no te tautururaa ia ratou i roto i ta ratou atoa mau ohipa.6

Aita roa‘e te Fatu i haava i te hoê noa‘e u‘i ta tatou i ite e tae noa’tu ua faati‘a oia i te mau peropheta e te mau taata faauruhia no te faaararaa i te mau nunaa o te fenua nei. Teie te rave‘a ta te Fatu i rave noa na i te taata mai te tau no te Metua Adamu e tae noa mai i teie nei taime.7

Te heheu mai nei te Fatu i To’na hinaaro no te Ekalesia na roto i te mau peropheta ora e te arata‘i nei Oia ia tatou i ni‘a i te e‘a e tae atu i te ora mure ore.

Ua haapii mai te Fatu ia tatou e… e ere i te mea faufaa ia parau mai anei oia na te ra‘i mai na roto i to’na iho reo, aore râ na roto i te utuuturaa a te mau melahi, aore râ na roto i te vaha o ta’na mau tavini ia ûrûhia ratou e te Varua Maitai, e hoê ana‘e ïa mana‘o e hinaaro o te Atua [a hi‘o PH&PF 1:38].8

Tei roto te ture a te Atua i te mau vaha o te feia tei ma‘itihia no te arata‘i ia tatou.9

Ahani e, te vai nei i mua ia tatou te mau heheuraa atoa ta te Atua i horo‘a i te taata; ahani e tei ia tatou ra te Buka a Enoha; ahani e, tei mua ia tatou na roto i te reo peretane te mau papaa parau tei ore i iritihia; ahani e, tei ia tatou ra te mau buka tei tapirihia a Ioane Peata te taata heheu, e te tahi atu mau heheuraa atoa, e ua haaputuhia mai i ô nei e toru metera i te teitei, eita ïa te Ekalesia e te basileia o te Atua e tupu i te rahi, i roto i teie nei tau aore râ te tahi ê atu tau no te ao nei, mai te mea aita e mau peropheta ora a te Atua.10

Tei ia tatou ra te heheuraa. E parau mau, aita te mau taata faatere o teie Ekalesia mai te poheraa o te peropheta Iosepha Semita i nene‘i e rave rahi mau heheuraa. Ua faahaere mai Iosepha Semita i te Buka no te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau, e buka rahi teie no te heheuraa– te hoê o te mau buka hau atu i te hanahana tei horo‘ahia e te Atua i te taata i ni‘a i te fenua nei. Te hinaaro ra vau e parau e aita te taea‘e Brigham Young i ora ma te heheuraa ore. Ua farii noa oia i te heheuraa i te mau taime atoa. Eita e nehenehe ta’na e rave i te ohipa ia ore te reira; eita e nehenehe ia’na ia poro aore râ ia rave i te hinaaro o te Atua ia ore te reira. Eita atoa e nehenehe i te hoê taata ia rave i taua ti‘araa mai te mea aita e heheuraa. Eita roa te Fatu e faati‘a i te hoê taata ia ti‘a mai i te upoo o teie nei Ekalesia maori râ ia faaterehia e ia hi- ‘opo‘ahia oia e te heheuraa. E mau mauhaa paruparu tatou– e mau to‘e paruparu no te repo; ua ma‘iti râ te Atua i te mau mea paruparu no te fenua nei no te faahaamâ i te feia paari, e no te paturaa i Ta’na Ziona, e te horo’a mai nei Oia i te heheuraa e te faaite mai nei Oia ia tatou To’na mana‘o e To’na hinaaro.11

E mea huru ê tatou e te ao nei; te vai nei ia tatou te hoê rave- ‘a tumu e farii ai tatou i to tatou maramarama, to tatou ite e ta tatou mau haamaitairaa… E nehenehe ta outou e rave i te mau taata maramarama roa‘e ta te taleni e te ite e hamani e e tuu atu ai ia ratou i roto i te Ekalesia a te Atua, e ore roa ïa ratou e nehenehe i te haere na mua’tu i to ratou taata faatere. E riro mai to ratou paari ei mea maamaa. No te aha ? No te mea aita ratou i piihia no te arata‘i. Mai te mea ua haapii te hoê taata i te tai‘o, e mai te mea e pii te Atua ia’na ia arata‘i i te Ekalesia e te basileia a te Atua, e horo’a ïa Oia ia’na te mana no te raveraa i te reira ohipa. Ua hohorahia mai teie nei mau haapiiraa i mua ia tatou i te mau mahana atoa, ma te piiraa ia tatou ia vai amui, e ia riro to tatou mau aau ei aau no te hoê taata, e ia hoê ta tatou mau pure e ta tatou mau ohipa i te haapa‘oraa i te a‘o a to tatou upoo.

E arata‘i te Fatu i te [peresideni o te Ekalesia] i te vahi e hinaaro Oia ia’na ia haere. Ua ite tatou e i pihai iho te Atua ia’na, e ua arata‘i Oia ia’na i te mau taime atoa… Ua titauhia [te peropheta] ia parau mai ia tatou te mea ti‘a e te mea hape i roto i te mau mea e rave rahi, no te mea tera to’na ti‘araa e ta’na piiraa… Te vai nei te hoê rave‘a maitai roa i rotopu i te Fatu e ona, na roto i te reira e noaa’i ia’na te paari, tei haapararehia’tu na roto i te tahi atu mau rave‘a i te taata nei. Ua ite tatou i te reira. E ti‘a ia tatou ia haapii i te faaohipa i teie nei ite.12

E ore roa te Fatu e faati‘a ia‘u aore râ te tahi atu taata ia ti‘a ei peresideni no teie nei Ekalesia no te arata‘i ê atu ia outou. Aita te reira i roto i te faanahonahoraa. E ere te reira te mana‘o o te Atua. Mai te mea e tamata vau ia’na reira, e tatara ê atu ïa te Fatu ia‘u i ni‘a i to‘u nei ti‘araa.13

Te ti‘aturi nei au e, e tamau paatoa tatou i te e‘a i hohorahia mai no tatou e te mau tavini o te Fatu, mai te mea e na reira tatou, e ora maitai ïa tatou i roto i teie nei ao, e e noaa ia tatou te oaoa e te faateiteiraa i roto i te ao a muri atu… Mai te mea e haapa‘o maitai tatou, e arata‘i ratou ia tatou i te e‘a no te ora, e no te mea ho‘i e faaroo to tatou i te ti‘aturiraa i ta ratou mau arata‘iraa, i te mau haapiiraa a te Varua Mo‘a na roto ia ratou, i ni‘a ïa tatou i te e‘a papû e ua haapapû tatou i to tatou utu‘a.14

E turu tatou i te peropheta ora e te tahi atu feia faatere no te Ekalesia na roto i te pureraa’tu no ratou e te peeraa’tu i ta ratou a‘oraa.

Te hinaaro nei au e te tahi atu mau taata, te mau aposetolo, e o ratou atoa tei piihia no te faatere i te i‘oa o te Fatu, i te faaroo e te mau pure a te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei.15

Te hinaaro nei au a ora noa’i au ia vai ti‘a noa e ia haapa‘o noa vau i te faauearaa a to‘u Atua e i te Feia Mo‘a. Te hoê o te mau haamaitairaa rahi roa‘e a te Atua ia‘u nei o te mea ïa e te vai noa ra vau e to‘u na tauturu i roto i te aau o te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, e te haehaa nei to‘u aau i mua i te Fatu no te reira. Ua ite matou e te pure nei outou no matou. Ua ite matou e e mana‘o faatura to outou no matou. E te ora nei matou mai te au i teie nei parau tumu… Ua « ma‘iti te Fatu i te mau mea paruparu o te ao nei ei faahaamaraa‘tu i te feia puai;… e te mau mea aore ra, ei faaore i te mau mea e vai nei. » [1 Korinetia 1:27–28] Ua ite matou i to matou mau paruparu. Ua hinaaro vau e ia riro vau ei taata maitai a‘e. Oia mau, ua itoito vau i te raveraa i te mau mea atoa e maraa ia‘u i roto i to‘u huru paruparu. Te hinaaro noa nei au ia na reira. Tei roto to‘u puai i te Fatu e te mau pure o te Feia Mo‘a, hoê â atoa e to‘u mau taea‘e.16

Te ti‘aturi nei au e, te hinaaro nei to‘u mau taea‘e e te tuahine i roto i to ratou aau ia paturu i te Peresideniraa o teie nei Ekalesia na roto i to ratou faaroo, ta ratou mau ohipa e ta ratou mau pure, ma te ore e vaiiho i te Peresideniraa ia rave i te taatoaraa o te ohipa a ore ai tatou e rave i ta tatou tuhaa. Mai te mea e na reira tatou e ere ïa tatou i te mea parau–ti‘a, e ere tatou i te mea ti‘amâ noa to tatou mau ti‘araa ei peresibutero i Iseraela, e e mau metua tane e e mau metua vahine i Iseraela. Ia amo te taata i ta’na iho tuhaa e mai te mea e faatitiaifaro tatou i ta tatou iho mau ohipa maamaa, e e faaafaro tatou i to tatou mau utuafare, e e rave tatou i te ohipa ti‘a, e rave ïa tatou i te tahi maitai, e e tauturu tatou i te amo i te hopoi’a e vai nei i ni‘a i te feia e arata‘ i.. E mea mauiui no [te peresideni o te Ekalesia] ia ite ana‘e oia i te taata e tamau ra ma te feruri ore i to ratou e‘a e arata‘i ti- ‘a’tu i to ratou ra pohe; ia ore ana‘e ratou e faaroo i ta’na a‘o e ia haapa‘o i te mau haapiiraa ta’na e haapii; ia ite râ oia i te taata o te hinaaro i te haapa‘o i te a‘o maitai e te tutava nei i te haamo‘ a ia ratou ihoa i mua i te Fatu, e ite ïa oia i te itoito e te turu.17

Eita e ti‘a ia tatou ia rave tapetepete noa i te a‘o a te peresideni o te Ekalesia.

Ia faauru te Fatu i te mau taata e ia tono atu oia ia ratou i te hoê u‘i, e faahapa oia i taua u‘i ra no te huru o ta ratou fariiraa i te iteraa papû a Ta’na mau tavini.18

E mea titauhia i te mau melo paatoa o te Ekalesia ia faaohipa i to ratou mau mana no te paari e te feruriraa e ia taa maite i te tumu no to ratou raveraa i te e‘a ta te Atua i faaite atu ia ratou. Te hinaaro nei to tatou Metua i te ao ra ia haapa‘o Ta’na Feia Mo‘a ma te maramarama. Ua horo’a Oia ia tatou i to tatou ti‘amâraa no te feruri e no te haapa‘o ia tatou iho, na roto i to tatou iho hinaaro, ia noaa i te hoê iteraa papû no tatou iho no ô mai Ia’na ra no ni‘a i te parau mau o te parau tumu Ta’na e haapii nei, e ia paari e ia aueue ore tatou i te raveraa i te mau mea atoa i titauhia no te faaoraraa.19

E e haamaitairaa no tatou ia ora no te fariiraa i te Varua o te Atua no te faaite i te parau mau no te mau heheuraa atoa no ô mai i te Atua ra na roto i te vaha o Ta’na peropheta e arata‘i ra i To’na nunaa, e e riro te reira ei taviri no‘u ia hohora ana‘e te peropheta e arata‘i nei i te hoê haapiiraa aore râ parau tumu aore râ ia parau ana‘e oia ‘te na ô mai ra te Fatu’. E e haapa‘o maitai au ia farii ana‘e au i te reira noa’tu mai te mea aita te reira e tuati roa ra i to‘u hiro‘a tumu aore râ to‘u hi‘oraa, no to‘u mauruuru e e heheu mai te Fatu i te parau mau i Ta’na ra peropheta Ta’na i pii no te arata‘i i Ta’na Ekalesia hou Oia e na reira ai ia‘u. E te parau a te Fatu na roto mai i te peropheta o te ture hopea ïa no‘u. 20

Te hinaaro nei au e parau i to‘u mau taea‘e e to‘u mau tuahine e [te peresideni o te Ekalesia] to tatou faatere, o oia to tatou taata iriti ture i roto i te Ekalesia e te Basileia o te Atua. Ua piihia oia i teie nei toro‘a; e hopoi’a na’na ia parau i teie nei nunaa eaha te rave, e e hopoi’a na tatou ia haapa‘o i te a‘o ta’na e horo’a mai i teie nei mahana i te mau tuahine e te mau taea‘e. Eita e ti‘a ia tatou, ei nunaa, ia rave tapetepete noa i teie nei a‘o, no te mea te parau atu nei au ia outou i te i‘oa o te Fatu, e ua hi‘o vau i te reira mai te taime a riro mai ai au ei melo no teie nei Ekalesia, e aita â e taata tei pato‘ i i te a‘o a te taata faatere haamanahia no teie nei nunaa i manuïa atura e e ore roa taua huru taata e manuïa noa a‘e.21

Mai te au i te peu tahito te haapii nei tatou e e haere te mau [tia’i mamoe] i mua no te faaineine i te e‘a, e no reira aita ïa e fifi e ore e itehia na mua roa e te tia’i mamoe no te faaoraraa i te mau mamoe. Mai te mea e faati‘ahia te mau mamoe ia horo atu na mua i te tia’i mamoe, e noaa ïa i te mau luko ia haru e ia taparahi ia ratou, e te taime ihoa e tamata ai te mau taata i roto i teie nei basileia ia rave i te tahi ohipa tei ore i faati‘ahia e to ratou taata faatere, noa’tu eaha te ohipa, o te taime ihoa ratou e roohia’i i te ati e te mau luko.

Teie te hoê tumu parau ta‘u i feruri rahi, e ua noaa ia‘u te tahi ite iti maitai i roto i to‘u oraraa na roto i te hi‘oraa i te huru o te mau taata, e ua ite au e o tera ihoa te ohipa e tupu mai e ia ore ana‘e te taata e haapa‘o i te a‘o a to ratou taata faatere, … e topa ratou i roto i te fifi e te ati na roto i te reira peu.

I teie nei, noa’tu eaha te ite i noaa mai ia‘u na roto i te maimiraa e te tuatapaparaa i roto i te mau ohipa aravihi e te ite o te taata, noa’tu eaha te mau parau tumu ta‘u i farii i roto i ta‘u mau maimiraa no te ite, mai te mea râ e parau mai te peropheta a te Atua ia‘u i te tahi parau tumu, aore râ haapiiraa o ta‘u i haapii e ere i te parau mau, aita vau e tau‘a eaha to‘u mau mana‘o, e hopoi’a râ na‘u, i te aniraa a to‘u taata faatere ia faaru’e i taua parau tumu aore râ haapiiraa…

Ua ite au i te mau taata i te tau o Iosepha i te afa‘iraa mai i te mau parau tumu, e te tai‘oraa e te haapiiraa e te tura‘iraa i te mau haapiiraa e a parau ai te peropheta « e ere i te mea ti‘a ia rave i te reira, e ere te reira i te parau mau.’ E tamau noa â taua mau taata ra i te marô, i te tape’a i to ratou ti‘araa, e ua papa‘i ratou no te paruru i ta ratou mau haapiiraa e ia faahapa te peropheta ia ratou, e parau ratou « aita to matou e faaroo i roto i ta oe haapiiraa e i ta oe faanahonahoraa ta oe e hohora mai nei. »

Te taime ihoa e rave ai te hoê taata i te reira te pato‘i ra ïa oia i te tavini a te Atua tei piihia no te arata‘i te e‘a e tae atu i te ora e te faaoraraa. Teie te hoê mea e ti‘a i te mau peresibutero ia ape maite. Te vai nei e rave rahi mau mea tei haapiihia no te paturaa i teie nei basileia tei huru ê ia tatou, aita e au ra i to tatou mau peu tumu, e tei faanahohia râ no te tamata i te taata. Ua faaohipa te taea‘e Iosepha e rave rahi mau rave‘a no te tamataraa i te parau–ti‘a o te taata, e ua haapii oia e rave rahi mau mea tei riro mai ei peu tumu e tei titau i te pure, te faaroo e te hoê iteraa papû no ô mai te Fatu ra hou ratou a ti‘aturihia’i e te Feia Mo‘a e rave rahi…

No ni‘a i te pato‘iraa’tu i te tahi taata tei piihia paha no te arata- ‘i ia tatou, te parau nei au e, eita roa e ti‘a ia tatou ia na reira, e aita vau e tau‘a eaha râ to tatou mau mana‘o e to tatou mau hi‘oraa no ni‘a i te parau o to tatou mau peu tumu e to tatou haapiiraa.

Mai te mea e hinaaro te Atua e heheu mai i te hoê noa‘e mea, e heheu mai ïa oia i te reira i taua taata e ti‘a ra i te upoo… Aita e opuaraa ê atu, aore râ e faanahoraa ê atu no te arata‘i e te faatere i te taata i roto i teie nei basileia, maori râ te mea tei haamauhia e te mau heheuraa a te Atua no te faanahonahoraa i Ta’na Ekalesia e Ta’na basileia, e na te upoo e arata‘i, e a‘o e e faatere i roto i te mau u‘i atoa i reira te hinaaro o te Atua e heheuhia’i i te taata.22

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

A feruri hohonu i teie nei mau mana‘o a tuatapapa ai outou i te pene aore râ a faaineine ai outou i te haapii. No te tahi atu â tautururaa, a hi‘o atu i te mau api v-ix.

  • Eaha te mau parau tumu e nehenehe ia tatou ia haapii mai roto mai i te aamu i te api mau api 219-20 ?

  • Eaha te mau hopoi’a a te mau peropheta ? (A hi‘o i te mau api 220-21). Nahea te peresideni o te Ekalesia e ora nei e rave faaoti ai i teie nei mau hopoi’a ?

  • A tai‘o faahou i te taatoaraa o te toru o te paratarafa i te api 221. No teaha e mea faufaa a’e te arata‘iraa a te hoê peropheta ora i te fariiraa i te mau papa‘iraa a te mau peropheta tahito ?

  • A tai‘o i te taatoaraa o te piti o te paratarafa i te api 223. Nahea teie nei haapapûraa e tauturu ai ia outou ?

  • Eaha ta tatou e nehenehe e rave no te tururaa e te patururaa i te peresideni o te Ekalesia ? (A hi‘o i te mau api 223-24) A feruri i te mea ta outou iho e rave nei no te tururaa i te peropheta ora.

  • Eaha te a‘o ta tatou i farii mai roto mai i te peropheta ora o te Ekalesia ? Eaha ta outou i rave no te pee atu i taua a‘o ra ? Eaha te mau haamaitairaa ta outou i farii ei hopearaa no to outou haapa‘oraa ?

  • Eaha te mau faaararaa ta te peresideni Woodruff i horo‘a ia ratou o te pato‘i aore râ o te ite ore i te mau parau a te peropheta ora ? (A hi‘o i te mau api 224-27).

  • A tai‘o i te taatoaraa o te piti o te paratarafa i te api 224. Eaha ta tatou e haapii mai na roto i te parau « haapa‘oraa maramarama » ?

  • Nahea tatou e nehenehe ai e haapii i te mau tamarii ia turu i te peresideni o te Ekalesia ?

Te mau papa‘iraa mo‘a: Amosa 3:7; Mataio 10:41; 1 Tesalonia 5:25; Mosia 2:7–9; PH&PF 21:4–7; 28:6–7; 43:1–3; 107:22

Te mau nota

  1. Journal of Wilford Woodruff, 26 no atete 1857, Haaputuraa parau a te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo’a i te mau Mahana Hopea nei.

  2. Journal of Wilford Woodruff, 26 no atete 1857.

  3. Deseret News, 27 no me 1857, 91; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo’ahia i te 9 no eperera 1857

  4. Millennial Star, 2 no setepa 1889, 547.

  5. Deseret Weekly, 5 no setepa 1891, 324.

  6. The Discourses of Wilford Woodruff, ma‘itihia e G. Homer Durham (1946), 53-54.

  7. The Discourses of Wilford Woodruff, 223.

  8. Deseret News: Semi-Weekly, 26 no mati, 1878, 1

  9. The Discourses of Wilford Woodruff, 56.

  10. The Discourses of Wilford Woodruff, 53.

  11. Millennial Star, 5 no mati 1896, 148.

  12. Deseret News, 16 no ditema 1857, 324-25.

  13. The Discourses of Wilford Woodruff, 212.

  14. Deseret News, 27 no me 1857, 91.

  15. Millennial Star, 2 no setepa 1889, 547-48.

  16. Deseret Weekly, 5 no setepa 1891, 324.

  17. Deseret News, 21 no mati 1855, 11.

  18. Deseret News, 1 no tiurai 1863, 1.

  19. « An Epistle to the Members of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints », Millennial Star, 14 no novema 1887, 724

  20. Journal of Wilford Woodruff, 27 no tenuare 1860.

  21. Deseret News: Semi-Weekly, 20 no setepa 1870, 2.

  22. Deseret News, 27 no me 1857, 91.

Hōho’a
President Woodruff

Ua tavini o Wilford Woodruff ei peresideni no te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei mai te 7 no eperera 1889 e tae atu i te 2 no setepa 1898.

Hōho’a
sustaining vote

Ia afa‘i ana‘e tatou i to tatou rima i ni‘a i roto i te hoê patururaa, te fafau nei tatou ia « turu i te Peresideniraa o teie nei Ekalesia na roto i to [tatou] faaroo, ta tatou mau ohipa e ta tatou mau pure ».

Nene’i