2007
O Le Meaalofa o le Agaalofa
Mati 2007


Savali a le Au Peresitene Sili

O Le Meaalofa o le Agaalofa

Ata

I ni nai tausaga ua mavae na ou maua ai le avanoa e pulefaamalumalu ai i se konafesi faarisone i le Aai o Oklahoma, i Oklahoma. A o faafiafiaina au i le agaga manaia lea na i ai i le taimi o le konafesi ma le agaga matagofie o le talimalo lelei o tagata, na ou tomanatu ai i auala na matua tofotofoina ai le agaga fesoasoani alofa o le nuu i le aso 19 o Aperila 1995. O le aso lena na faaleaogaina ai e se pomu na tataoina e tagata faatupu faalavelave le Fale o le Alfred P. Murrah Federal i le taulaga o le Aai o Oklahoma, na maliliu ai ni tagata se 168 ma le anoano o isi na manunua.

Ina ua maea le konafesi, sa faatietie atu au i le faitotoa o se faailoga faamanatu matagofie lea e faamatagofieina ai le vaega sa tu ai muamua le fale o Murrah. O le aso e au pouli ma timuga, lea na foliga e faamamafa mai ai le tiga ma mafatiaga na tupu ai i lea nofoaga. O le fanua faamanatu o loo i ai se faatanoa vai e 400 futu [le tele] e lafoia ai ata. O le isi itu o le faatanoa o loo i ai ni nofoa avanoa e faia i tioata ma maa e 168, e faamamaluina ai tagata taitoatasi na maliliu ai. O nei nofoa o loo faatutuina, i le mamao e mafai ona fuafuaina, i le mea na maua ai tino maliliu.

I le isi itu o le faatanoa o loo tu ai iina, i se fanua mapuepue, se laau mafala—na o le pau lea o le laau lata ane na faasaoina mai le faatafunaga. Ua talafeagai lava lona faaigoaina ma le lagona alofa “O Le Laau Na Faasaoina.” E na te aloaia ma faamamaluina ai i latou o e na faasaoina mai le faalavelave matautia.

Na faasino au e le tagata na taitaia le asiasiga i se tusitusiga i luga a’e o le faitoto’a o le fanua faamanatu:

Ua matou o mai iinei e manatua ai e na maliliu, o e na faasaoina ma i latou na suia e faavavau.

Tau ina ia iloa e i latou uma e tuua iinei le taunuuga o le faatupu vevesi.

Ia avea lenei faamanatu e ofoina atu ai le faamafanafanaga, malosi, filemu, faamoemoe ma le toafilemu.

Ona faailoa mai lea e le taitai asiasiga faatasi ai ma loimata i ona mata ma se leo ua tau le lagona, “O lenei aai faapea ekalesia uma ma tagatanuu o i ai, ua tuufaatasi uma. O lo matou faanoanoa ua matou malolosi ai. Ua tasi o matou agaga.”

Na ma faaiuina faapea, o le upu sili e faamatalaina ai le mea na tupu o le agaalofa. Na liliu atu o’u manatu i le tala faamusika o le Camelot, na tusia e Alan Jay Lerner ma e faavae i se tala na tusia e T. H. White. Na taua e le Tupu o Afa, i lana miti i se lalolagi sili atu o se mafutaga lelei ma isi tagata e faapea, a o ia manatuaina le faamoemoega o le Laulau Lapotopoto, “O le faatupu vevesi e le o le malosiaga, ae o le agaalofa foi e le o le vaivai lea.”

Malosiaga i le Agaalofa

O se tala faamomoi loto e faamatala ai lenei faaupuga o loo maua lea i le Feagaiga Tuai i le Tusi Paia. Na faapitoa lava ona alofagia Iosefa e lona tama, o Iakopo, lea na mafua ai lagona tiga ma le lotoleaga o ona uso. O iina na sosoo ai ma le taupulepulega e fasiotia Iosefa, na iu ai ina lafoina Iosefa i se lua loloto e aunoa ma se meaai po o se vai e ola ai. Na aveesea Iosefa mai le lua e tagata faatauoloa femalagaai, ma faatauina ai o ia mo le 20 tupe siliva, ma iu ai ina tuu atu o ia i le fale o Potifara i le nuu o Aikupito. O iina na faamanuiaina ai le alii talavou, aua “sa i ai Ieova ia Iosefa.“1

Ina ua mavae le mau i Aikupito, na sosoo ai ma tausaga o le oge. I le totonugalemu o lenei vaitau mulimuli, ina ua o atu uso o Iosefa i Aikupito e faatau saito, na faamanuiaina ai i latou e lenei tagata alofagia—o lo latou lava uso. Na mafai lava e Iosefa ona matuai faatigaina ona uso ona o faiga leaga ma le saua na latou faia muamua ia te ia. Ae peitai, sa agalelei ma aga faatamalii o ia ia i latou ma sa latou alolofa ma lagolago o ia i upu ma gaoioiga nei:

“O lenei aua nei tiga outou, pe fai ma mea leaga i o outou manatu ina ua outou faatau mai ia te au i le mea nei: aua na auina mai a’u e le Atua e muamua ia te outou e fai ma faaola… .

“Na auina mai foi a’u e le Atua e muamua ia te outou e faasaoina outou i le lalolagi, e faaola foi ia te outou i le faaolataga tele.”2

Na faaalia e Iosefa le uiga matagofie o le agaalofa.

I le vaeluaga o taimi, a o femaliuai Iesu i auala pefu o le Nuu Paia, sa masani ona Ia fetalai i faataoto.

Na Ia fetalai: “O le tasi tagata na alu ifo mai Ierusalema i Ieriko, ua maua o ia e tagata fao mea, ua latou toeseina ona ofu, ma fasi ia te ia, ua latou o, ua tuua ia, ua tali oti.

“Ua soona alu ifo le tasi faitaulaga i lea ala: ua iloa atu ia te ia, ona ui ane lea o ia i le tasi itu ala.

“Ua faapea foi le sa Levi, ua oo i lea mea, ua alu ane ma matamata ai, ona ui ane foi lea o ia i le tasi itu ala.

“A o le tasi Samaria, ua alu lana malaga, ua oo atu i le mea o i ai o ia: ua iloa o ia, ona mutimutivale lea o lona alofa,

“Ua alu atu, ma nonoa i ona manua, ua liligi foi i ai le suauu ma le uaina, ua faatietie ia te ia i lana lava manu, ma taitai ia te ia i le fale e tali ai malo, ma tausi ia te ia.

“O le taeao o le a alu ai, ona ia to ae lea o tenari e lua, ma avatu i le matai e ona le fale, ua fai atu ia te ia, Ina e tausi ia te ia; ai se mea e te toe faatau ai, ou te taui atu ia te oe pe a ou toe sau.”

Pe afai e fetalai mai le Faaola ia i tatou, “Pe ni a fa te oe, o ai so latou nei o le toatolu ua fai ma tagata la te tuaoi ma le na maua e tagata fao mea?”

E leai se masalosalo o le a tatou tali atu, “O le na alofa atu ia te ia.”

O lenei, e pei o lena taimi, o le a fetalai mai Iesu ia i tatou, “Ina alu ia, ma ia e faapea ona fai.”3

E tele faataitaiga na tuuina mai e Iesu ia i tatou e faatatau i le agaalofa. O le tagata pipili i le taelega i Petesa; o le fafine ua molia i le mulilua; o le fafine i le vaieli o Iakopo; o le afafine o Iairo; o Lasalo, le tuagane o Maria ma Mareta—o i latou taitoatasi na faapei uma lava o lē na manua i le ala i Ieriko. Sa taufai moomia uma e i latou taitoatasi le fesoasoani.

I le pipili i Petesa, na fetalai atu i ai Iesu, “Ina tu ia i luga, ave ia lou moega, ma ia e savali.”4 I le fafine agasala na aumai ai le fautuaga, “Alu ia oe, aua e te toe agasala.”5 Ina ia fesoasoani ia te ia o le na sau e utu vai, na Ia saunia se vaipuna “e puna i luga i le ola e faavavau.”6 I le afafine na oti o Iairo na oo mai i ai le poloaiga, “Funa e, ou te fai atu ia te oe, ia e tulai.”7 Ia Lasalo i le tuugamau, “Ina sau ia i fafo.”8

Sa faaalia e le aunoa e le Faaola le le faatapulaaina o le agaalofa.

I le konetineta o Amerika, na faaali atu ai Iesu i se motu o tagata ma fetalai atu:

“Po ua ia te outou nisi ua mama’i? Aumai ia i latou iinei. Po ua ia te outou ea nisi ua pipili, pe tauaso, pe setu, pe manu’a, pe lepela, pe mamae, pe tutuli, pe puapuagatia i se tasi mea? Ina aumai ia i latou iinei, ou te faamaloloina i latou, aua ua mutimutivale lo’u alofa ia te outou… .

“… Na ia faamaloloina foi i latou taitoatasi.”9

O Lo Tatou Auala i Ieriko

Atonu e fesiligia e se tasi le fesili loloto: O nei tala e faatatau i le Togiola o le lalolagi. Pe mafai ea ona tupu i lo’u lava olaga, i lo’u lava ala i Ieriko, sea ituaiga o aafiaga taua?

Ou te faaupuina la’u tali i fetalaiga a le Matai: “O mai ia, ina matamata.”10

Tatou te le iloa le taimi e oo mai ai so tatou avanoa e fesoasoani atu ai. O le ala i Ieriko lea o loo tatou taufai malaga ai, e le o tusia ai se igoa, ma o le tagata malaga ua vaivai o lē e manaomia la tatou fesoasoani, atonu o se tagata tatou te le masani ai.

O le agaga faafetai faamaoni na faaalia e le na tusia se tusi na mauaina i se taimi ua tuanai i le laumua o le Ekalesia. Na leai se tuatusi na faaalia, leai se igoa, ae o le faailoga tusi na aumai i Portland, Oregon:

“Mo Le Ofisa o le Au Peresitene Sili:

“Na faaalia e le Aai o Sate Leki ia te au le talimalo faaKerisiano i se taimi i o’u tausaga sa ou tafatafao solo ai.

“I se malaga i le pasi e sopoia ai le atunuu e agai atu i Kalefonia, na ou oso ai i lalo i le fale faatali pasese i le Aai o Sate Leki, sa ou ma’i ma gatete mai le matua le lava o le moe talu ai ona o le leai o a’u fualaau sa manaomia. I la’u malaga faatopetope mai se tulaga le manuia i Boston, na matua galo ai ia te au fualaau.

“I totonu o le faleaiga i le Faletalimalo o le Lotoa o le Malumalu, sa ou nofo ai ma le faanoanoa tele. Na ou iloa atu i ou si’umata se ulugalii o agai mai i lau laulau. ‘O lelei mea uma, alii?’ o le fesili lea a le tamaitai. Sa ou nofo sao i luga, ua ou tagi ua fai si ou gatete, ma faamatala atu la’u tala ma le faigata sa ou i ai i lena taimi. Sa la faalogo ma le totoa ma le onosai i a’u faamatalaga tau feto’ito’i, ona la taulimaina lea [o lo’u faafitauli]. Sa latou talanoa ma le pule o le faleaiga, ona tau mai lea ia te au e faapea, e mafai ona maua mea uma ou te fiaai ai iina mo aso e lima. Ona la aveina lea o a’u i le isi fale e tuaoi ane i le laulau i luma o le faletalimalo ma maua ai se potu mo au mo aso e lima. Ona la aveina lea o au i se falema’i ma vaai ina ia ou maua uma fualaau ou te manaomiaina—o lo’u faaolataga moni lea i le mafaufau lelei ma le mafanafana.

“A o ou faasolosolo manuia ma faatupuina lo’u malosi, sa ou faia se sini ia ou auai atu i aso uma i faaaliga a le ta okeni a le Tapeneko. O leo faaselesitila a lena laau mai le leo sili ona leoitiiti e oo atu i le matuai leo tele atoatoa o le okeni o le leo loloto e matua silisili ona matagofie ua ou faalogo i ai. Na ou mauaina pese ma lipine o le okeni ma le aufaipese a le Tapeneko lea e mafai ona ou faalagolago i ai i soo se taimi e faatoafilemu ma faamalosiau ai i lou agaga faanoanoa.

“I lo’u aso mulimuli i le faletalimalo, ae le’i faaauauina la’u malaga, sa ou faafoi atu ai la’u ki; ma sa i ai se feau mo a’u mai lena ulugalii: ‘Ia e totogi mai ia i maua e ala i lou faaali atu o le agalelei moni i se isi agaga faanoanoa i lou ala.’ O la’u amio lena, ae sa ou matua naunau lava ina ia ou matua mataalia ina ia ou iloa se tasi e manaomia ona sii ae i le olaga.

“Ou te faamanuia atu. Ou te le iloa po o ‘aso moni nei e gata ai’ o loo taua i tusitusiga paia, ae ua ou iloa e toalua ni tagata o la outou ekalesia o ni au paia ia te a’u i o’u taimi na matuai moomia ai se fesoasoani. Ou te manatu atonu tou te fia silafiaina.”

Oka se faataitaiga o le agaalofa fesoasoani.

Mo i Latou e Puapuagatia

I se tasi o nofoaga e tausia ai [tagata] e pulea ma faagaoioia tumaoti, e matuai faasilisili ai le agaalofa nai lo isi mea uma. O le tamaitai pule o Edna Hewlett. Sa i ai se lisi faatalitali o gasegase o e na mananao e faaalu o latou toe aso i lalo o lana tausiga alofa, aua o ia lava o se tagata amio faaagelu. Na te tofuina ma teuina lauulu o gasegase uma. Na te faataeleina tagata matutua ma faalavalava i latou i ni lavalava mananaia ma le mama.

I le gasologa o tausaga, i asiasiga i tamaitai ua maliliu a latou tane i le uarota na ou pulefaamalumalu ai, e masani lava ona amata la’u asiasiga i le fale o Edna. Na te faafeiloaia a’u i se laufofoga ataata ma ave a’u i le potu malolo o loo nonofo ai se vaega o gasegase.

O taimi uma lava, na tatau ai ona ou amata ia Jeannie Burt, o le sa aupito matua ai lava—na maliu ua 102 ona tausaga. Sa ia iloaina a’u ma lo’u aiga mai lava i le taimi na ou fanau ai.

I se tasi taimi na fesili mai ai Jeannie i le faaSikotilani, “Tomi, na e alu talu ai nei i Edinburgh?”

Sa ou tali atu, “Ioe, e le’i mamao atu foi se taimi sa ou i ai iina.”

“E ese le manaia!” o lana tali lea.

Sa moeiini mata matutua o Jeannie i se vaaiga o le moemiti faamama’i. Ona ia talanoa malosi mai lea. “Ua uma ona ou totogiina mea uma o lou oti—i le tinoitupe. E te lauga i lo’u oti, ma e te taulotoina le ‘Sopoia o le Aau’ na tusia e Tennyson. Se’i tatou faalogo atu la i ai!”

Na foliga na tilotilo uma mai tagata ia te a’u, ma o le mea moni lava lena sa i ai. Na ou manava tele i totonu ma amata loa:

Le lagoto ma le fetu afiafi,

Ma le valaau manino e tasi mo a’u!

Ma aua nei i ai se oia o le aau,

Pe a ou tuuvaa atu i le sami.11

O le ataata a Jeannie na malu ma mamalu—ona ia faailoa mai lea, “Oi, Tomi, manaia lena. Ae vaai e te aoaoina teisi a o lei faia lo’u sauniga!” Ma sa ou faia lava lena mea.

I se taimi i la tatou misiona faaletino, o le a i ai se taimi o le a tatou oo ai i le tautevateva, o si ataata vaivai, o le tiga o ma’i—e oo lava i le mou atu o le taumafanafana, o le oo mai o le tautoulu, o le maatiati o le taumalulu, ma le aafiaga tatou te taua o le oti, lea e oo mai i tagata uma lava. E oo mai i e matutua a o latou savavali i vae tautevateva. O lana valaau e lagonaina e i latou o e faatoa taunuu lava i le ogatotonu o le faigamalaga o le olaga. E masani ona faafilemuina le talie a tamaiti laiti.

I le lalolagi atoa o loo i ai i aso uma le faatinoina o le vaaiga faanoanoa o le tagitu’i a o latou faamavae atu i se atalii, se afafine, se uso, se tuafafine, se tina, se tama, po o se uo mamae.

Mai le satauro saua, o upu malu o le faamavaega a le Faaola i Lona tina e matuai ootia lava:

“Ua silasila atu Iesu i lona tina, ma le soo ua alofaina e ia ua tutu mai, ona fetalai atu lea o ia i lona tina, Sena e, faauta o lau tama!

“Ua faapea atu foi i lea soo, Faauta, o lou tina. Talu foi lea ituaso ua ave o ia e lea soo i lona aiga.”12

Ia tatou manatua a mavae le sauniga [o le maliu] e mamae fugalaau, o faamaisega a uo e avea ma mea e manatuaina, ma o talosaga na molia ma upu na tautalagia e tau galo atu i le mafaufau. E masani lava o e faanoanoa e lagonaina le tuuatoatasi. E misia le talie a tamaiti, le pisapisao o le autalavou, ma le agalelei ma le alofa popole o se soa ua toesea. Ua leotele atu le pao o le uati, ua faateleina le telegese o le taimi, ma o puipui o le fale ua foliga mai o se falepuipui.

Ou te viia i latou o e o loo i ai le lagona popole ma le agaalofa, e fafagaina i latou e fiaaai, e faalavalava e ua le lavalava, ma faia ni malutaga mo e ua leai ni fale. O le Atua, o le silafia mea uma e tutupu e oo lava i le manulele aupito itiiti, o le a matauina ia ituaiga o auaunaga.

Sulufaiga o le Filemu

I Lona agaalofa ma e tusa ai ma Lana fuafuaga paia, ua aumaia e malumalu paia i fanau a lo tatou Tama le filemu e silisili lava i mea uma e manatu i ai.

I lalo o le taitaiga a Peresitene Gordon B. Hinckley, o le aofaiga o malumalu fou ua fausiaina ma o loo fausiaina e maofa ai le mafaufau. O le manatu alofa o le Tama Faalelagi mo Lana fanau iinei i le lalolagi ma mo i latou o e ua mavae atu mai le faaletino e alagatatau ai lo tatou agaga faafetai.

Faafetai i lo tatou Alii ma le Faaola o Iesu Keriso mo Lona soifua, mo Lana talalelei, mo Lana faataitaiga, ma Lana Togiola faamanuiaina.

E toe foi o’u manatu i le Aai i Oklahoma. Ia te a’u lava ia, e le o se mea tupu fua le i ai nei o se malumalu o le Alii, i lona matagofie atoatoa, o loo tu ai i totonu o lena aai o se faailoilo mai le lagi e faailoga ai le auala e tau atu i le olioli i le lalolagi ma le ola e faavavau i tua atu. Ia tatou manatua upu mai le Salamo: “E afe ane le tagi i le afiafi, a o le alaga fiafia i le taeao.”13

Na fetalai mai le Matai ia i tatou i se tulaga moni lava: “Faauta, ou te tu atu i le puipui ma tu’itu’i atu: ai se tasi e faalogo mai i lo’u leo, ma tatala mai le puipui, ou te ulufale atu ia te ia.”14

Ia tatou faalogo mo Lana tu’itu’i mai. Ia tatou tatala atu le faitotoa o o tatou loto, ina ia mafai e Ia—o le faataitaiga soifua o le agaalofa moni—ona ulufale mai i ai.

Manatu mo faiaoga o aiga

A uma ona e suesue ma le agaga tatalo i lenei savali, ona fetufaai atu lea e faaaoga ai se metotia e uunaia ai le auai o tagata o loo e aoaoina. O ni nai faataitaiga nei:

  1. Ia saunia ni fatu pepa mo tagata taitoatasi o le aiga. A o e faasoaina atu faataitaiga o le agaalofa mai le savali a Peresitene Monson, ia valaaulia tagata o le aiga e mafaufau i tagata o loo manaomia le fesoasoani, ma o a foi ni auala e mafai ona latou faaali atu ai le agaalofa ia i latou. Tuu atu ia i latou e tusi o latou manatu i luga o fatu.

  2. Toe faamatala nisi o faataitaiga o le agaalofa mai le tusitusiga. Fai atu i le aiga e mafaufau loloto i fesili nei: O ai lo’u tuaoi? O ai se tagata o loo ou iloa i le taimi lenei e mafai ona faamanuiaina i lo’u agaalofa? O le a se mea e mafai ona ou faia e fesoasoani ai i lenei tagata? O afea e mafai ai ona ou amata ai? Ia faaiu e ala i le faitauina o parakalafa mulimuli e lua o le tusitusiga ma tuu atu se lu’i i le aiga e mafaufau i ni auala e faatinoina ai se fuafuaga mo le agaalofa.

  3. A uma ona faamatala atu ni nai tala mai le tusitusiga, ia fesili atu mo le aoaoga masani. Faaali atu se ata o le Faaola, ma molimau e uiga i Lona aao agaalofa i lou lava olaga. Ia lu’i tagata o le aiga e taumafai e mulimuli i faataitaiga a le Faaola i le tuuina atu o le meaalofa o le agaalofa.

Faamatalaga

  1. Kenese 39:2.

  2. Kenese 45:5, 7.

  3. Tagai Luka 10:30–37.

  4. Ioane 5:8.

  5. Ioane 8:11.

  6. Ioane 4:14.

  7. Mareko 5:41.

  8. Ioane 11:43.

  9. 3 Nifae 17:7, 9.

  10. Ioane 1:39.

  11. Laina 1–4.

  12. Ioane 19:26–27.

  13. Salamo 30:5.

  14. Faaaliga 3:20.

Lolomi