2016
O La’u Malaga o se Paionia mai Initia
July 2016


O La’u Malaga I LE AVEA AI MA SE Paionia mai Initia

O le tusitala e mai Telangana, Initia.

Ou te toe tepa i tua i lau malaga mai le avea ma se “tamaitiiti o le togavao” i nuu maotua o Initia i le mea ua ou i ai i le aso ma iloa o lou olaga ma le faatuatua o ni vavega moni lava.

Ata
india-and-mangal-dan-dipty

Ata na tusia o le tamaitiiti na saunia e Wendy Gibbs Keeler; ata pue o Mahal Taj, paisley pito i tua, o le faailoga tusi © iStock/Thinkstock, Hemera/Thinkstock

Sa ou fanau i se nuu laitiiti o le togavao e siomia e le faasologa o mauga o Eastern Ghats i Initia. Ina ua 18 ou masina, sa matou siitia atu i le nuu o Dangrapalli i luga o auvai o le Vaitafe o Kolab. Sa amoina au i se ato a o savavali ou matua. Sa i ai i le nuu ni aiga e 20–25, o e sa nonofo i tamai fale faatauvaa e leai se eletise. Sa leai se aoga, falemai, po o se nofoaga o pasi. Matou te eliina le vaitafe mo vai inu. Sa ou faaaluina aso o lou tamaitiiti e taalo ai i le togavao ma laufanua, savali i vae laau i nofoaga faataufusi, ma aau i le vaitafe.

O ou tuaa o ni faitaulaga sili o le malumalu o Initu i lalo o le Maharaja (Tupu) o Bastar o Jagdalpur. Ae ina ua faaletonu ma lamatia le tulaga faaupufai, na sosola loa lou tamamatua ma lona aiga i Kotpad. Sa tuuina mai ia i latou se malutaga i se misiona a Luteru Siamani, lea sa ia faigaluega ai o se tagata tausi ma faataitai le Ayurveda (vailaau faanatura). O iinei na filifili ai lou tamamatua e liliu i le faa-Kerisiano.

Sa faaauau pea lou tama i le faatuatuaga Kerisiano e ala i le filifili e avea ma se faievagelia ma se guru (aoao). Ina ua ou fanau mai, sa faaigoa au ia Mangal Dan Dipty (o le uiga “lelei,” “meaalofa”, ma le “malamalama”), o se tofiga i se faiga masani o le faatuatuaga faa-Kerisiano.

A o laitiiti sa ou auai soo i le ekalesia Luteru Siamani. Matou te o soo i mauga e tatalo faatasi ai. I se tasi aso timuga, sa susu tagata uma i le vaega tatalo, ma o se tasi o faifeau na faia se tatalo faatauanau ma aioi atu i le Alii e taofi ai le timu. I lo matou ofo tele na taofi le timu. O le amataga lena o lou faatuatua i le Atua ma le tatalo.

Pe o le faa-Mamona e Kerisiano?

Ina ua uma le vasega valu, sa ou le toe faaauauina le aoga ina ia auai i se seminare faafaifeau e tolu tausaga i Kotpad ma faauuina o se faievagelia, e pei o lou tama. Ina ua mavae ni nai tausaga o le taitaiga o sauniga i totonu ma talaane o Kotpad, sa ou siitia atu i le itu i matu o Initia, lea sa amata ona ou faatau atu ai ni tusi mai le sosaiete o tusitusiga a le Evagelia Kerisiano. Sa ou maua se tusi e taua Pe o le faa-Mamona e Kerisiano? O se mea e uiga i le tusi na faagaeetia ai au, ma sa ou filifili e faitau i ai.

O le tusi sa i ai le tele o faitioga i le au Mamona ma o latou talitonuga. E ui lava i lea, na faagaeetia au e le tele o vaega o le tusi, ae maise lava lo latou manatu i le Aiga Atua, o vaega o la latou tapuaiga, ma le talafaasolopito o autaunonofo. Ae ui i lea, o le mea sa sili ona ou fiafia i ai ona o la latou ekalesia na faaigoa ia Iesu Keriso. Sa ou fia iloa atili.

I se tasi aso a o tatalo, sa ou lagona le uunaiga e sailiili i le Ekalesia Mamona. Sa ou aoaoina o le Aai o Sate Leki, Iuta, o le laumua lea o le Ekalesia. Sa ou filifili loa e tusi se tusi ma faatuatusi atu i “Alii e nafa ma Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, Aai o Sate Leki, Iuta, ISA.”

Aoao mai se Aposetolo

I le 1959, i le tali mai i lau tusi, o Uso o Viliamu Lamar mai le matagaluega o Faifeautalai a le Ekalesia na auina mai ia te au le molimau a Iosefa Samita, o Mataupu Faavae o le Faatuatua, ma le Tusi a Mamona. Sa ou suesueina i latou uma ma mautinoa ai lo latou moni aiai. Ae ui i lea, sa leai se faifeautalai po o tagata o le ekalesia e aoaoina au i Initia.

Ata
president-kimball-delhi-india-1961

Ona oo lea ia Ianuari 1961, na asiasi mai Elder Spencer W. Kimball (1895-1985) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i Delhi. Sa ou faaaluina aso e tolu e malaga faatasi ai ma ia i le Mahal Taj i Agra ma i Dharamsala. Sa pei au o se momi e mimitiina uma lesona o le talalelei na ia aoaoina. I le aso mulimuli o lana asiasiga, sa ou saunia mo le papatisoga. I le aso 7 o Ianuari, 1961, sa papatisoina au e Elder Kimball i le Vaitafe o Yamuna; o Sister Kimball o le molimau aloaia, e ui ina sa i ai ni tagata matamata fia iloa e toatele. Na faamauina au i lena afiafi.

I na aso e tolu ao aoaoina e se Aposetolo a le Alii au e aunoa ma se faalavelaveina na avea o nisi o aso sili ona lelei o lou olaga. Sa faanoanoa le faamavaega ona sa avea o ia ma lau uo faapitoa Mamona.

Naunau mo le Au Paia

Ina ua malaga ese Elder Kimball, sa ou faasoa atu lo’u aafiaga o le liua ma a’u uo, ma sa latou tauemu ia te au. Ae na ou iloaina e moni le talalelei ma na le mafai ona faafitia, o lea sa ou filifili ai e sue se isi galuega. Sa amata sau pisinisi lavalava e pei o lo’u tama. Na faasolo e ui i lea, sa ou iloaina ou te le mafai ona alualu i luma sei vagana ua ou maua se aoaoina faaopoopo. Sa ou i ai i le ogatotonu o le 20 tausaga, ma o le manatu o le toe alu i le aoga sa taufaafefe, ae sa ou faaaluina le isi iva tausaga mo le mauaina o le aoaoga. Na ou faafoeina la’u pisinisi i le taeao ae aoga i le afiafi. Sa ou faaaluina lo’u totogi atoa i le aoga. Sa ou naunau ma tatalo mo le fesoasoani faalelagi. Sa ou sailia se faailoga o le mataupu tau le mafaufau, faafitauli faaleagafesootai, ma faatufugaga mai le Iunivesite o Agra. Mulimuli ane, sa ou auai i le Iunivesite o Meerut e suesue ai mo se faailoga o le tulafono.

I le amataga o na tausaga e iva, sa i ai se aiga se tasi o le Au Paia o Aso e Gata Ai i Delhi, o le au Shortleft, sa galulue i le Amapasa o le IS. Sa ou malaga i Delhi mo le sauniga faamanatuga i lo latou fale. I le 1962, na asiasia ai i matou e Elder Richard L. Evans (1906–71) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma i le 1964, na oo mai ai Elder Gordon B. Hinckley (1910–2008) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Ou te manatua le tuuina o se pale ia Elder Hinckley ma tuuina atu ia te ia lau apa o le sefuluai na sefeina, lea sa ou faaputuina mo le tele o tausaga.

Ae paga lea, o na taimi o le faaaumea—e ui ina aoga—sa seāseā ona tupu, ma ao i ai i Initia na matuā aunoa ma le mafutaga faifai pea ma isi Au Paia. O lenei mea na mamafa i lo’u loto. A o faagasolo le tele o tausaga, o le tuuatoatasi na amata ona i ai se aafiaga leaga ia te au, ma sa ou vaaia le leai o se lumanai mo au i Initia. Sa ou moomoo ia maua le perisitua ma nonofo faatasi ma le Au Paia.

Avea ma se Paionia

Ina ua ou lagonaina ua oo i le taimi e latalata atili atu ai i le Au Paia, sa ou le toe faaauauina lau kosi o le tulafono ma malaga atu i Kanata. Ina ua ou tulaueleele i Edmonton, Alberta, sa ou alu loa i le uarota e sili ona lata ane. Sa ou feiloai ia Epikopo Harry Smith ma vave lava ona ou lagonaina se lagona o le auai ma le faaaumeaina i lena uarota. Sa ou asiasi atu i le Malumalu o Cardston Alberta, e ui lava ina sa le mafai ona maua ou faaeega paia.

Sa ou manao e asiasi i le Aai o Sate Leki ma faatei a’u uo lelei e Elder Kimball ma Uso Lamar Williams. Mulimuli ane, i le tautotogo o le 1969, i le valu tausaga talu ona uma lou papatisoga, sa ou asiasi atu i le Aai o Sate Leki ma sa feiloai ai ma Elder Kimball. Sa fiafia lava ma faaalu le vaega na totoe o le aso faatasi ma au.

Ao i ai i le Aai o Sate Leki, sa ou alu i se fale otiulu mo se otigaulu. Sa ou faasoaina atu la’u molimau i le oti ulu, o se tagata liliu mai foi o ia. O se tasi o tamalii, na faatalitali mo lona taimi, na faalogo mai ia te au ma tau mai ia te au e uiga i ana malaga i Initia. Sa ia totogi le otiina o lou ulu, valaaulia au mo le aiga o le afiafi, ma faatietie atu au i le Iunivesite o Polika Iaga. Sa faagaeetia au i le lotoa. Sa ou ta’ua ou te manao e faaauau a’u aoga iinei ae e le gafatia. Na ofo mai le tagata e totogia le $1,000 mo lou pili. Sa ou ofo ma na matua faafetai lava.

Ata
mangal-dan-dipty-and-paul-trithuvadass

Luga: Uso Dipty i le avea ai ma se tamaitiiti aoga i Initia. Lalo: Uso Dipty (agavale) ma Paul Trithuvadass, se isi paionia o le Ekalesia mai Initia, i le Lotoa o le Malumalu i le Aai o Sate Leki. Agavale: Peresitene Spencer W. Kimball na faatinoina se vaega taua i le malaga paionia a Uso Dipty.

Sa ou auai i le polokalama o le galuega mo le lautele i le BYU. I le 1972, ina ua uma ona faauu mai le BYU, sa ou siitia atu i le Aai o Sate Leki e faaauau se matuaofaiva mai le Iunivesite o Iuta. Mulimuli ane, sa ou siitia atu ai i Kalefonia, ISA, lea sa ou maua ai se faailoga PhD i le faafomai i mataupu tau i le mafaufau, aoao atu ni kosi i le auala e taofia ai le faasaua i le aiga, ma tusia se tusi. Ua ou litaea nei ma nonofo faatasi ma lo’u toalua o, Wendy, i Nevada, ISA.

Sa i ai se taimi sa ou feagai ai ma le tele o le finauvale patino, luitau, ma faigata. O lou taulai atu i le talalelei ma faamanuiaga o le malumalu na fesoasoani ia te au e manumalo i le tele o luitau o le olaga.

O Ana Fuafuaga o se Mea Ofoofogia

Sa ou toe tepa i tua i la’u malaga mai le avea ma se “tama o le vaomatua” i nuu maotua o Initia i le avea ai au i le aso e masani ona ma iloa o lo’u olaga ma le faatuatua e moni lava vavega. O le suiina e le Alii o lo’u olaga e sili atu ona matagofie nai lo le mea sa ou mafaufauina. E maeu le matagofie o le i ai o le perofeta faauuina a le Alii o Spencer W. Kimball e aoaoina au ma savali faatasi ma au i taimi taua o le malaga o lo’u olaga.

E masani lava ona ou toe mafaufau i lo’u taimi ma Peresitene Kimball. Sa ia valaaulia foi au i lana malaga tolauapi i le aiga, o ni tafaoga, ma aiga i le afiafi le aso Faafetai ma le Kerisimasi. E oo lava i lena taimi sa ou iloa o ia moni lava o se Aposetolo ma se perofeta a le Alii o Iesu Keriso.

Sa ou feiloai ia Peresitene Kimball i se tasi o taimi mulimuli a o ma’i tigaina. Ae na ia ataata lava ia te au ma fusi a’u. O ia o la’u tagata fesootai muamua o le AAG, ma sa ou iloa e na te le tuua lava au.

Ou te faafetai i le Atua mo lo tatou perofeta ma le talalelei toefuataiina. O la tatou Ekalesia o le faataitaiga paia e manaomia e le lalolagi i aso nei. Ona o le Ekalesia sa mafai ona ou maua se aoaoga ma le tuputupu ae o se tagata. Ou te faafetai mo lena aso sa ou iloa ai e moni le tatalo ma ou naunau ai e faalogo i le leo itiiti ma le filemu ma sailiili i le Ekalesia. Ou te faafetai ua ou faatagaina le Alii e mamanu lou olaga. Ou te iloa afai tatou te sailia Lona malo, o le a faaopoopo isi mea ia i tatou (tagai i le Mataio 6:33).

Lolomi