2016
Korokotaila Faaleagaga
July 2016


Seia Tatou Toe Feiloai

Korokotaila Faaleagaga

“Lapisi,” na ou fai atu ai. “E leai lava ni korokotaila iina.”

Ata
crocodile-eye

Ata © iStock/Thinkstock

Sa ou manao lava i taimi uma e alu atu i Aferika ma matamata i manu, ma na iu lava ina oo mai lena avanoa. …

Sa matou tutu i se tasi o vaipe e matamata i meaola a o loo omai e feinu. O se vaitau matutu lea ma sa tau leai foi se vai, ae na o ni nai vaivai. Afai e tuu ai ia elefane i totonu o vaivai nei, e magoto uma vaivai i totonu o tulagavae ma o le a feinu mai ai foi ia meaola mai tulagavae o elefane.

O anitelope, sa sili atu ona popole. E tau lalata atu i le vaivai, ae toe liliuese i le fefefe tele. Sa mafai ona ou iloa atu e leai ma ni leona o taulalata ane ma sa ou fesili ai i lo matou taiala pe aisea latou te le feinu ai. O lana tali, ma o le lesona foi lenei, o “Korokotaila.”

Na ou iloaina atonu o loo tausua mai o ia ma sa ou toe fesili mo’i ai loa lava ia te ia, “O le a le faafitauli?” O le tali lava e tasi: “Korokotaila.”

“E leai,” o lau tala lea. “E leai ni korokotaila i o.” …

Sa mafai ona ia iloaina ou te le o talitonu ia te ia ma sa ou taumate, ua fuafua o ia e aoao mai se lesona ia te au. Sa matou tietie atu i se isi nofoaga lea sa tua ai le taavale i luga ae o augutu o se vaivai palapala lea e mafai ai ona matou tilotilo ifo i lalo. “A la le,” na ia fai mai ai. “Vaai la i ai.”

Sa leai se mea na mafai ona ou vaaia sei vagana ai le palapala, o sina vaivai, ma ni manu fefefe sa tutu mamao mai. Ona faafuasei lea ona ou vaaia!—se korokotaila lapoa lava, o loo taotooto i le vaivai palapala, o loo faatalitali mo soo se manu e lei mafaufauina ua matuai fiainu lava e alu atu e inu. …

Sa sili atu le agalelei o le alii taiala ia te au. O lou “manatu ua ou iloa mea uma” na luitauina i lana faamatalaga muamua lava, “korokotaila,” lea semanu e aumai ai se savali, “Ia, alu la i fafo sei e vaai i ai pe e te mauaina se korokotaila!”

Sa mafai ona ou iloa e a’u lava ia e leai ni korokotaila. Sa ou mautinoa lava e au ia lou sao pe ana ou savali i fafo e vaai po o le a se mea o i ai iina. O sea lagona faasausili na semanu e pagatia ai. Ae sa lava lona onosai e aoaoina au.

Au uo talavou, ou te faamoemoe o le a outou atamamai i le talanoa atu i outou taiala nai lo au i lena mea na tupu. O lena manatu faasausili faapea ua ou iloa mea uma sa lei manaia ia te au e le manaia foi ia te outou. Ou te lei fiafia i ou uiga, ma ou manatu ou te maasiasi e tau atu ia te outou sei vagana ai ua fesoasoani ia te outou pe a tau atu.

O e matutua ia te outou i le olaga ua lapataiina outou e uiga i mea matautia o i luma atu. E le na o korokotaila lea e mafai ona aina outou, ae faapena foi i korokotaila faaleagaga, lea e sili atu ona matautia, ma sili atu ona taufaasese ma tau leiloa, e sili atu nai lo korokotaila e tau leiloa o Aferika.

O nei korokotaila faaleagaga e mafai ona fasiotia pe faamanuaina o outou agaga. E mafai ona latou faaumatiaina lo outou filemu ma le filemu o i latou e alolofa ia te outou. O vaega na e ao ona lapataiina ai, ma e toetoe lava a leai se vaega i le lalolagi atoa i le taimi nei e le o faatamaiaina e na korokotaila faaleagaga. …

O le mea e lelei ai o loo lava ia ni taiala o loo i le olaga e puipuia ai mai nei mea mai le tutupu pe afai tatou te naunau e taliaina fautuaga i lea taimi ma lea taimi.

Lolomi