2016
Tapuaiga i le Malumalu: O Le Ki i le Iloaina o le Atua
July 2016


Tala Faamamai o le Talalelei

Tapuaiga i le Malumalu: O Le Ki i le Iloaina o le Atua

Mai se saunoaga na tuuina atu i le 1993 ia Fepuari i le Iunivesite o Polika Iaga; ua lolomi le tusiga atoa i Temples of the Ancient World, lom. Donald W. Parry (1994).

I le malumalu e mafai ona tatou aoao e ola e pei ona soifua Keriso i le lalolagi ma saunia e ola e pei ona soifua ai o Ia ma le Tama i le taimi nei.

Ata
tijuana-mexico-temple

Photograph of Tijuana Mexico Temple

Ou te manatua lelei se tasi o talanoaga muamua lava o le naunau ma le faamaoni ma se tagata auai i le malumalu ina ua faatoa amata la’u auaunaga o le peresitene o le malumalu i le Malumalu o Sate Leki. Sa faitau se tamaitai talavou mafaufau lelei i le fuaiupu talafeagai e faatatau i le aoga o le malumalu o se maota o le aoaoina, ma le faatonuga. Sa lava lona mataalia e iloa ai o le iloa o le Atua ma Keriso, “le Atua moni e toatasi, atoa ma le ua e auina mai, o Iesu Keriso lea,” o le “ola e faavavau” (Ioane 17:3). Sa ia iloaina foi tatou te aoao e iloa lo tatou Tama, ma iu ai ina toe foi atu ia te Ia e ala ia Keriso.

O la’u molimau ia te ia e faapea, ia te au, o mea uma i le malumalu e faasino tonu lava ia Keriso ma lo tatou Tama. O le mana o sauniga ma feagaiga o loo i totonu o Lona alofa togiola ma le pule ua faasafuaina—le pule “o le Perisitua Paia, e tusa ma le Faatulagaga a le Alo o le Atua” (MF&F 107:3). Ae sa ia lei faia se sootaga manino i lona lava mafaufau ma le loto i le ala e mafai ai e le tapuai i le malumalu ona mafai ona avea ma se ki taua tele i le iloaina o le Alii. …

Keriso, Tusitusiga Paia, Malumalu, Aiga

O le malumalu e aupito sili ona taua i le tuuina atu o le tulaga mo le faamamaina ma faapea ona faapaiaina ai i tatou lava, lea, a o tatou aoao e uiga ia Keriso, e mafai ona taitai atu ai i tatou i lena malamalama patino ia te Ia ma molimau ia te Ia e taitai atu ai i meaalofa e sili ona pele o le olaga.

E mafai ona avea le aoaoina i le Malumalu ma le tapuaiga o le iunivesite o le ola e faavavau e ala ia Iesu Keriso. I le tatalo o le faapaiaga i Katelani, na ofoina atu lenei talosaga i le Alii: “Ma ia e tuuina mai, Le Tamā Paia e, ia aoaoina e i latou uma o e e tapuai atu i lenei fale upu o le poto … ;

“Ina ia latou tutupu ae ia te oe, ma maua le atoatoaga o le Agaga Paia” (MF&F 109:14–15).

Pe o lenei mea e ausia e ala i sauniga ma faiga masani? Ioe, i se vaega, pe afai tatou te malamalama i le faamoemoega, o le faatusa, e pei o Atamu ma Eva sa aumaia i le malamalama i ai i aso muamua lava o le olaga faaletino. Ae o le mea autu tatou te aoao e ala i le feau o le savali, o le mataupu faavae o le alualu i luma e faavavau, o le ola e faavavau. O loo siomia i ni nai mataupu faavae faigofie faapea tatou te osi feagaiga ma le Alii. Manatua le faamatalaga a Paulo i tagata Roma tatou te faalelei ma le Atua e ala i le maliu o Keriso, ma faaolaina “i lona soifua” (Roma 5:10). Ia te au o lenei mea ua faapea mai o le mataupu faavae o Lona soifua paia e taitaia i tatou i lena atoatoaga o le faaolataga e ta’ua o le faaeaga—alofa, aoaoina, e auauna atu, o le soifua fatufatuai i se tulaga faaleAtua faatasi ma e pele ma le Tama ma le Alo. I le malumalu e mafai ona tatou aoao e ola ai e pei ona soifua Keriso i le lalolagi ma e pei ona soifua ai o Ia ma le Tama.

Mataupu Faavae Tutotonu o le Soifuaga o Keriso

O a na mataupu faavae ia e totonugalemu i Lona soifuaga lea e aoao atu i le malumalu ma e faatatau i feagaiga tatou te osia ma le Alii? …

Sa ia alofa i se auala atonu na o Ia ma le Tama e malamalama moni lava i ai. Ae ua tatou i ai iinei e aoao ai lena mea, e aoao ia lava le alofa e tuuina atu ai. I laufanua o taua ma i potu o falemai ma i tulaga lototoa filemu o le tuuto lē manatu faapito i matua po o se tamaitiiti, ua faaalia ai mo au o loo i ai ni tagata o e ua aoao moni lava e alolofa ma ositaulaga i Lana auala.

Ata
Christ-with-the-woman-at-the-well

Rise, and Walk, saunia e Harry Anderson

Ao tatou filifili ma mulimuli i se ala o le foai atu, o le tausiga, o le agaalofa ma le agalelei, tatou te malamalama e le o se elemene e tuu i le faitalia o le talalelei; o le mea e sili lena ona taua. Faaaloalo ma faamamaluina, le manatu faapito, uiga lelei, ma tofo lelei ua faamoemoeina mai ia i tatou. O se mea e taua moni lava, i mea uma, po o le a le ituaiga tagata o tatou i ai, po o le a le mea tatou te naunau e tuuina atu. … O lenei mea tatou te filifili i aso taitasi, itula uma, ao tatou aoao ma talia le taitaiga a le Alii.

Ina ua mavae le Faasatauroga, Toetu, ma le Afio Ae o le Faaola, sa tupu se mea i le au soo na soifua, na taitaia e Peteru, lea sa toilalo ia te Ia i se taimi o le popole. Na tupu le Penetekoso—le oo mai o le Agaga—ma o i latou o e na faavaivai na tutu malosi i le molimau ma molimau atu. O mataupu 1 i le 5 o le tusi o Galuega ua faamatalaina le tala. E i ai se aafiaga tele i fuaiupu mulimuli o le mataupu e 5. Na faasalavei mai Kamalielu ma ana uo e tuuina atu i le au soo se isi avanoa, sina taimi laitiiti. O lea la ua toe lapataia i latou e taofi le aoaoina atu o Keriso, ua toe sasa foi, ma tuuina atu e o. Ua tau mai e faamaumauga na latou tuua le nofoaga ma le olioli ua maua i latou o agavaa e puapuagatia mo Keriso. Ona, “Ua le mapu foi i latou i aso uma ona aoao atu, ma talai atu i le malumalu, ma lea fale ma lea fale le tala lelei a Iesu Keriso” (Galuega 5:42).

E faapena foi se mea e tatau ona tupu ia i tatou a o tatou tuua le malumalu i le agaga o 3 Nifae 17:3: “O lea, ia outou o atu i o outou fale, ma mafaufau i mea ia na ou fai atu ai, ma ole atu i le Tamā, i lou igoa, ina ia outou malamalama, ma saunia o outou mafaufau mo a taeao, ma ou te toe sau ai ia te outou.”

O le Mana Faamama o le Tapuai i le Malumalu

O se agaga faamama e mafai ona faia i tatou, ma faamasani nei i se auala faapitoa i le ala e mulimuli ai ma faamalamalamaina e le Alii—ma alofa ia te Ia—e avea ma tagata fou, ma faataitai le alofa ma le usoga, ua faapotopotoina i le finagalo o le Alii, e auauna atu, faasoa atu, alofa, ma le faamaoni i tulaga faatonuina lelei, ma saili muamua le malo o le Atua.

E tatau ona tatou faamama o tatou olaga faaleaiga, ma faia o tatou aiga o ni nofoaga tatou te “aoao atu ma talai” ai Iesu Keriso i aso uma ae mulimuli ia te Ia i taimi uma. O o tatou fale, o tatou aiga, o tatou olaga taitoatasi e tatau ona avea ma nofoaga autu o le aoaoga, o nofoaga autu o le le manatu faapito ma le auauna atu. I upu a Rufus Jones, “O le au paia e lei faia ia foliga agelu ma maua ai uunaiga le vaaia. Ua faia ia avea ma vaega autu o le malamalama ma le mana. O le au paia moni o se tina lelei, o se tuaoi lelei, o se malosiaga aoga lelei i le lalolagi, o se e faafiafia loto ma o se faamanuiaga. O le au paia moni o se Kerisiano malosi e faaalia i nisi nofoaga patino le ituaiga olaga lea e maua atoatoa i le lagi.”1

Mafaufau i le uiga ia te au o se manatu manino ma taua i le uiga o malumalu ma le tapuai i le malumalu. Na faaalia e le Alii i le Perofeta o Iosefa Samita i le 1836 le tatalo lea na ofoina atu i le faapaiaga o le Malumalu o Katelani. Sa avea le tatalo ma vaega 109 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga. O se tasi e manao ma le faamaoni ia malamalama i le uiga autu o le malumalu e tatau ona ia faitau i ai pea lava pea, aemaise lava ona uluai fuaiupu musuia, ma mamana e luasefulufa. O le fuaiupu e 5 o se fuaitau matagofie e tatau i ai le mafaufau loloto: “Aua ua e silafia na matou faia lenei galuega i le puapuaga tele; ma ua matou tuuina atu mai lo matou mativa ni a matou mea e fausia ai se fale i lou suafa, ina ia i ai se nofoaga e mafai e le Atalii o le Tagata ona faaali mai ai o ia lava i lona nuu” (MF&F 109:5; faaopoopo le faamamafa).

E faapefea ona Ia faaali mai o Ia Lava i Lona nuu i le malumalu?

O le autu lava, ou te talitonu, e ala i le matagofie o le talitonu musuia o mataupu faavae o le malumalu, o sauniga ma feagaiga, e ala i le tapuai i le malumalu—e ala i le agaga o faaaliga ma isi faamanuiaga o le Agaga e maua ai iina mo i latou o loo mafaufau ma loto ogatasi, ma o loo onosai ma naunau e aoao ma agai o latou lava olaga i le tulaga faa-Keriso (tagai i le 3 Nifae 27:21, 27).

Atonu ua lava se tasi o faataitaiga e faaalia ai le malosi faaleagaga lea e oo mai ia i latou e faaauau i le galuega a le Alii i totonu o malumalu. Sa ou oo mai i le malumalu i se tasi taeao pe tusa o le 4:30 i le taeao, ma faafetai ua mafai ona sua mai le kiona mamafa mai lo matou fale e oo mai iinei. I se potu faapitoa, sa nofonofo ma mafaufau loloto ao ia punou ifo i luma i lona tootoo, sa ou vaaia se uo e matua atu, ma matuai faamemelo lava. E pei o au, sa ofu paepae, o le paepae o tagata faigaluega. Sa ou faafeiloaia o ia ma le fiafia ma fesili atu po o le a lana mea sa faia iina i lena taimi o le taeao.

Sa ia fai mai, “E te iloa le mea o loo ou faia iinei, Peresitene Hanks. O au o se tagata fai sauniga iinei e faataunuu lo’u tofiga.”

“Ou te iloa lena mea,” sa ou fai atu ai, “ae ou te mafaufau pe na faapefea ona e oo mai iinei i le afa o le kiona. Faatoa ou faalogo atu i le leitio o le Vanu o Parley ua tapunia i taavale uma, e moni lava ua polokaina.”

Sa ia fai mai, “E i ai sau taavale malosi lava e mafai ona ae i laau.”

Sa ou fai atu, “E faapena foi au, semanu ou te le i ai iinei, ae ou te nofo na o ni nai maila mai iinei.”

Ona ou fesili atu lea ia te ia pe na faapefea ona ia mafai ona sao mai le poloka lea na fai mai le faasilasilaga sa i ai i le vanu. O lana tali sa o se tali masani o lenei fai lafumanu ma le peresitene o le siteki o le na faatoa ou vaai i ai o se tagata au malosi, tagata malosi o tietie i lana solofanua ao ou faaaluina se afiafi faatasi ma ia ae lei faia sauniga o le konafesi a le siteki. O le ivipupu’e ma le matua ua matuai paee ai lava o ia nei ma o le a le toe umi ae uma ai lona ola. Sa tele lona tiga i le feminoiai. O lana tali o lena taeao o le, “Ia, Peresitene Hanks, na ou iloaina na taitai o le auala, o le toatele o i latou, talu ona latou fananau mai. Latou te iloa e tatau ona ou alu i le auala ma pe a tatau ai o le a mafai ona ou taumafai e oso atu i le laufanua nai lo le auala! Latou te iloa foi la’u loli ma lo’u aafiaga, ma latou te sii ese a latou papupuni pe afai latou te manaomia e fai.”

Sa i ai o ia iina, faatuatua ma faamaoni i lena taimi o le taeao, e amata lana galuega paia. O na ituaiga tagata ma lena ituaiga faatuatua ma le tuuto e fesoasoani i ai malumalu e atiina ae.

Faamatalaga

  1. Rufus Jones Speaks to Our Time (1961), 199.

Lolomi