2019
A Poloai Mai Le Atua, Na Te Sauniaina
Mati 2019


Itulau o le lotoifale

A Poloai Mai Le Atua, Na Te Sauniaina

I le tuputupu ae, ou te lei mafaufauina o le a avea a’u ma se sui-faavae o se kamupani tekinolosi e galulue ma pisinisi e pei o le New Zealand Maritime Museum po o le Spark. Ae pe a ou toe tepa i tua, e mafai ona ou vaai atu i le sauniaina o a’u e le Alii mo lenei mea mo a’u mo se taimi umi lava.

I le Vaka Interactiv, o i matou o ni tagata faamatala tala. O loo matou fatufatuina ni oloa faatekinolosi lea e mafai ona fesoasoani i tagata ia maua ai se malamalamaaga i se aganuu e ese mai le latou lava aganuu. Ou te fiafia i la’u galuega, peitai sa lei avea lenei pisinisi ma se vaega o la’u fuafuaga, o se vaega o le fuafuaga a le Alii mo a’u.

Na ou tauivi i taimi uma mo le ola tutoatasi ma le saoloto i mea tautupe. E taua tele lenei mea mo a’u ma lo’u aiga. O le tuputupu ae, sa ou vaaia o’u matua o galulue malosi e saunia mo i matou. Sa i ai taimi na faigaluega ai lo’u tama i galuega e tele ao lo’u tina na galue i taimi uma e faaaoga ana taleni e maua ai nisi tupe faaopoopo.

Sa ia faia ma faatauina atu ia keke pua’a, panipopo ma puligi saka. Na ia suiina foi puletasi, alo’a ma mu’umu’u a le o se oka, po o le faatauina atu i le maketi. O la’u galuega o le tilivaina—tuitui i faitotoa o tagata o lo matou uarota ma aiga e faatauina atu ana meaai tofolelei ma faataitai ia ofu fou a tina. Sa avea lenei mea ma se aafiaga sili atu nai lo na o se potomasani lea o le a aoga i se taimi mulimuli ane; o le faataitaiga o le galulue malosi a o’u matua lea na tamauina i totonu o a’u se manao ina ia ola tutoatasi.

O le faigamalaga a le Vaka Interactiv o se faigamalaga faaleagaga mai lava i le aso muamua. I le 2011, sa ou amata ai i le Iunivesite o Aukilani i le manao e suesue i tulafono. I le tausaga muamua o lau aoga ai faaletulafono, sa manaomia le aveina o se faailoga lona lua. Sa ou mauaina la’u faailoga o le Tagata Malaga o Faatufugaga e aunoa ma le mafaufau i se matata aua o lo’u mafaufau atoa o le faamatuuese lea pe a avea a’u ma se loia. Sa ou pikiina ‘faasolosolo’ ni mataupu lea na ou manatu o le a manaia ma malie e pei o le Te Reo Māori, Te Ao Māori (A Māori Worldview), Talafaasolopito o Faatufugaga a le Pasefika ma Siva faaPasefika. Sa lei avea ma se mea faafuaveta le mahi lea matou te faia i le Vaka Interactiv, o mataupu ia na ou aveina mo se mea ‘malie’ i na tausaga uma ua mavae o ni mea sili ia ona talafeagai i la matou pisinisi i le taimi nei. Na lei i ai se manatu o Andrea e 18 tausaga le matua, ae na silafia e le Alii.

Ina ua faailoa mai le avanoa o le Vaka Interactiv, o loo o’u ola i se olaga matuai toafimalie lava, ma se galuega lelei ma se fuafuaga. Na ou lagona se tulaga o le le atoatoa ma le le malamalama, ae i le taimi lava e tasi, sa avea o se faamautinoaga lemafaafitia mai le Agaga faapea o se mea lenei e tatau ona ou faia. O le suesue ai i lo’u faamanuiaga faapeteriaka, anapogi, ma sailia se fautuaga mai o’u matua ma la’u uo ua uma ona ma faamau na fesoasoani uma ia te a’u ia iloa ai ma le mautinoa ua valaauina a’u e le Alii e tuu lo’u olaga toafimalie i Ausetalia ina ia avea ma se vaega o se mea sili atu ona tele.

O le uunai ese mai i lo’u nofoaga toafimalie na avea pea ma se autu i la’u faigamalaga. Ina ua filifilia Vaka Interactiv e auai i se polokalama faavavevave i le Falemataaga o Te Papa, na tofu maua uma e tagata e toafa na faavaeina le pisinisi se molimau e tatau ona matou me’i i Uelegitone. Ua lima masina talu ona ou faaipoipo i lea taimi, sa matuai lelei le galuega a lo’u toalua ma e na o le 20 minute le mamaoese o le mea na nonofo ai ona matua ma ona uso ma tuafafine. Sa ma maua le toafimalie ae peitai, o loo talosaga mai le Alii ia i ma’ua e faatuatua ia te ia. I le mavae o le faitauina faatasi ai o a ma’ua faamanuiaga faapeteriaka ma le faia o ni talosaga patino i le malumalu, na auina atu ai e lo’u toalua o Sione lana tusi faamavae ma ma malaga atu ai loa i le taulaga e toe amata ai.

E tusa lava pe tatou te le malamalama i le mafuaaga ma e le mafai ona iloa atu po o le a se mea o loo i leisi itu, ua tatou iloa lelei lava a poloai mai le Atua, Na te sauniaina. E ala mai i ana perofeta, ua Ia poloai mai ai ia i tatou ina ia ola tutoatasi, ma e ala mai i Lana Ekalesia ua Ia saunia ai polokalama ma aoaoga e fesoasoani ia i tatou ina ia faia o lena mea.

Na vaaia e lo matou tamai aiga le aao o le Alii i le tele o vaega o o matou olaga ao matou tumau ai i le ala o le ola tutoatasi. A tatou usiusitai, Na te le tuulafoaiina lava i tatou.

O se mea e tasi e mautinoa ona ou iloa, e mafai ona fesoasoani mai le Alii ia i tatou e faailoa mai o tatou taleni ma meaalofa o ia i tatou lea e mafai ona fesoasoani ia i tatou ia ola tutoatasi atili. E ui tatou te ono tautevateva ma i ai ni faaletonu i le faigamalaga, Na te lei auina mai i tatou iinei ia toilalo. Na te lei auina mai i tatou iinei ia toafimalie. Aoao ni lesona e te manaomia mai toilalo uma, ona tu lea i luga ma faaauau ona agai i luma i le iloaina a poloai mai le Atua, Na te sauniaina.

Lolomi