2019
Popi mo Loli Teasitoni—Misiona Cambodia Phnom Penh
ʻEpeleli 2019


Ngaahi Fakatātā ʻo e Tuí

Popi mo Loli Fesitoni

Ngāue ʻi he Misiona Cambodia Phnom Penh

ʻĪmisi
senior missionary couple

“ʻI he taimi naʻá ma ʻilo ai ne ui kimaua ke ma ngāue ʻi he Misiona Cambodia Phnom Penh, ne ma tangi. Ne ma fiefia!” ʻOku pehē ʻe Misa Popi Tesitoni “Naʻe ʻikai ke ma mei fili ʻa Kemipōtia, ka ko ha meʻaʻofa lelei ia! Ko ha tāpuaki ia!” Ko e lea ia ʻa Sisitā Teasitoní.

ʻĪmisi
senior missionary hugging Cambodian woman

ʻOku ongoʻi ʻe he fāmili Teasitoní ha vā fetuʻutaki makehe mo e kakai ʻo Kemipōtiá. ʻOku pehē ʻe Sisitā Teasitoni, “ʻOkú ma ʻofa ʻiate kinautolu, pea ʻokú ma ongoʻi foki e ʻofa ko iá kiate kimaua.” “Kuo fakahaaʻi mai ʻe he kakai ʻo Kemipōtiá kiate kimaua ha ʻofa lahi faufaua.”

ʻĪmisi
senior couple visiting members

ʻI he kotoa ʻo e ngaahi fatongia ne maʻu ʻe he ongomātuʻa Teasitoní ʻi heʻena misioná, ʻokú na mataʻikoloa ʻaki e faingamālie naʻá na maʻu ke ʻaʻahi ai ki he ngaahi ʻapi ʻo e kau mēmipá.

ʻĪmisi
senior missionary with Cambodian woman

ʻOku manatuʻi ʻe Sisitā Teasitoni ʻene sio kiate kinautolu naʻá ne tokoniʻi ʻi Kemipōtiá mo fakakaukauloto, “ʻOku ʻikai ke u faʻa tatali ke sio atu kiate kimoutolu he moʻui ka hokó, te u toki lava moʻoni leva ʻo talaatu e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku ou ongoʻi kiate kimoutolú mo e ʻofa ʻoku ou maʻu kiate kimoutolú.”

ʻI he fuofua ngāue fakafaifekau fakataha ʻa Popi mo Loli Fesitoní, naʻá na ako ai ʻe kei lava pē ke fakahoko e ngāue fakaetauhi leleí neongo e ngaahi fakangatangata ʻi he lea fakafonuá mo e ngaahi faikehekehe ʻi he anga fakafonua, koeʻuhí ko e fānau kotoa kitautolu ʻa e ʻOtuá.

Leslie Nilsson, tokotaha faitaá

ʻĪmisi
Sister Thurston hugging grieving girl

Popi:

Kimuʻa peá u mali mo Lolí, ne ma talanoa ke ma ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau ʻi heʻema maʻu vāhenga mālōloó. Ne ma ʻosi fakatou ngāue fakafaifekau kimuʻa. Ne ngāue ʻa Loli ʻi Kope, Siapani, peá u ngāue au ʻi Pilisipeini, ʻAositelēlia. ʻI he faifai peá ma teuteu ke maʻu ʻema vāhenga mālōloó ne ma talaange ki heʻema fānaú ʻokú ma loto ke ma toutou ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau.

Ne ma monūʻia ʻi heʻema lava ʻo maʻu vāhenga mālōlō ʻokú ma kei siʻí. ʻI he taimi ne ma fanongo ai ʻoku ʻi ai ha kau hoa ngāue fakafaifekau matuʻotuʻa ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo ngāue ʻi ha ngaahi feituʻu ʻe niʻihi hangē ko e ngaahi fonua masivesivá, koeʻuhí ko e ngaahi palopalema fakamoʻui lelei mo e ngaahi meʻa kehe, ne ma pehē, “ʻOku teʻeki ke ma taʻu 60. ʻOkú ma moʻui lelei, fakaʻaongaʻi kimaua!”

Ne maʻu ʻeku vāhenga mālōloó hili pē ia ha ʻaho ʻe ua mei hoko hoku taʻu 56. Ne maʻu homa uiuiʻi ngāue fakafaifekaú lolotonga ʻeku kei ngāué. ʻI he taimi ne u fakaava ai homa uiuiʻí mo ʻilo ne uiuiʻi kimaua ke ngāue ʻi he Misiona Cambodia Phnom Penh, ne ma tangi. Naʻá ma fiefia!

Loli:

Ne ʻikai kau ʻa Kemipōtia ʻi heʻema fakakaukau ki aí. Naʻá ku pehē te ma ʻalu ki ʻAfilika pe ko ha fonua pehē. Ne kamata ke ma fehuʻi loto, “SAI, ko e hā e ngaahi meʻa foʻou ʻoku fakatatali mai kiate kitauá?” Ne ʻikai ke ma mei fili ʻa Kemipōtia, ka ko ha meʻaʻofa fakaofo moʻoni ia! Ko ha tāpuaki moʻoni ia! ʻOku tokaimaʻananga ʻa e ʻEikí ʻiate kimaua. Naʻá Ne ʻave kimaua ki he feituʻu ne fie maʻu ke ma ʻi aí.

Ne ma ngāue fakafaifekau he tafaʻaki tokoni ʻofa fakaetangatá. Ne ma fakahoko ha ngaahi ngāue he Vaʻa Tokoni ʻOfa ʻa e Siasí, ʻi hono fakafonu ʻo e ngaahi lipōtí, mo kole ha ngaahi ngāue foʻoú. Ne ma vakaiʻi foki e ngaahi ngāue kuo fai kimuʻá ʻo hangē ko ha ngaahi vaitupu ne ʻosi keli ʻi ha taʻu ia ʻe ua kimuʻa. Ne iku ʻo ma ngāue ʻi ha ngaahi founga kehekehe foki.

Ne ma kau atu ki he ngaahi konifelenisi fakasiteikí mo fakavahefonuá ke tokoni ki hono fakataukeiʻi e kau takí mo e kau faifekaú, ne ma sivi e ngaahi fale nofoʻanga ʻo e kau faifekaú mo ʻaʻahi ki he kāingalotú ʻi honau ngaahi ʻapí. Ne ma fai e ngaahi meʻa kotoa pē ke tokoni ki he lelei ʻa e misioná.

Naʻe kehekehe e ʻaho kotoa pē ʻi homa misioná. Ne ʻi ai ha ngaahi ʻaho ʻe niʻihi ne ma ʻi ʻuta ai, kuo aʻu hake e vaí pe pelepelá ki homa tuí. Ne ʻi ai ha ngaahi ʻaho kehe ne ma nofo ai ʻi he ʻōfisi misioná. Ne ma ʻaʻahi mo e kau faifekau ʻi he Vaʻa Fetuʻutaki mo e Kakaí ki he Potungāue Lotu Fakaeouaú mo e Ngaahi Ngāue Fakalotú. Ko e foʻi lea “lotu fakaeouaú” ʻi Kemipōtia, ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia ʻoku kovi. Ko e lotu totonú ʻa e Lotu-Putá—ʻoku lau leva e toengá ko e lotu fakaeouau. Ne ma ʻaʻahi ki he Potungāué ke tokoni ke nau ʻilo ko ha faʻunga lelei e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, pea ʻe lava pē ke nau falala ki ai.

Ne mau fokotuʻu ha vā fetuʻutaki lelei mo kinautolu, pea ne vave ʻenau fetuʻutaki mai ki ha tokoní. Te nau tā mai ʻo pehē, “ʻOku mau tāfea, pea ʻoku mau fie maʻu ha meʻatokoni ki ha ngaahi fāmili ʻe 200 kuo mole honau ngaahi nofoʻangá.” Ne nau ʻilo ʻe lava ke nau fakafalala ki he Siasí ʻi hono ʻave ha ngaahi meʻa ki ha ngaahi feituʻu ne fuʻu fie maʻu vivili ai mo tokoniʻi kinautolu he ngaahi meʻa ne ʻikai ke nau maʻú.

Ko e hā ne ma aʻusia ʻi Kemipōtiá? Mou talamai ha faʻahinga meʻa pē, mahalo ne ma ʻosi aʻusia pē ia! Kuó ma tangutu ʻi he ngaahi faliki fakaʻofa tahá—taimi lahi ko e kelekelé pē pe kofe—ʻi he ngaahi ʻapi masiva tahá. Kuó ma ʻahia foki e ngaahi ʻapi fakaʻofoʻofa ʻo e kau ngāue fakapuleʻangá. Naʻe ngāue foki ʻa Popi ko ha palesiteni fakakolo ʻi ha kiʻi taimi nounou.

Popi:

Naʻe tā mai e palesiteni misioná mo pehē mai, “Hei, ʻoku ou loto ke ke hoko ko e tokoni ua ʻi ha kiʻi kolo.” Hili ha taʻu ʻe taha mo e konga, ne u ʻi he loki sila ʻo e Temipale Hong Kong China mo e palesiteni fakakolo ne u ngāue fakataha mo iá. Ko ʻene fuofua hū ia ʻi he temipalé! Naʻá ne fakahū ha paʻanga mo hono fāmilí mo feinga tuʻo fitu ki he temipalé, ka naʻe ʻi ai maʻu pē ha meʻa fakatuʻupakē ʻe hoko, pe puke ha taha. Naʻe ʻi ai maʻu pē ha meʻa naʻe hoko. Hili ha taʻu ʻe fitu, ko e paʻanga pē ʻe 40 ne nau ʻosi fakahuú.

Ne tuʻo tolu ʻema lava ʻi homa misioná ʻo tokoni ki ha Kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Kemipōtia ke nau ʻalu ki he temipalé. Ne ma ʻave ha kau palesiteni fakakolo tokolahi kuo nau fakahoko ha ngaahi ʻinitaviu ki he ngaahi lekomeni temipalé, ka ne teʻeki ke nau hū kinautolu he temipalé. Ka ʻi Kemipōtiá, ʻe lava ke fakafeʻao ʻe ha hoa faifekau matuʻotuʻa e ngaahi fāmili ko ʻení ʻi heʻenau ō ki he temipalé. ʻOku nau fie maʻu ha taha mo kinautolu koeʻuhí ʻoku ʻikai ke nau ʻilo e founga folau vakapuná. Ko e tokolahi kuo teʻeki ai ke nau heka kinautolu ʻi ha pasi! ʻI he taimi ní, kuo pau ke nau puna kinautolu ki Hongo Kongo ʻo toki fononga ai ki he temipalé. Naʻe faingataʻa ke nau fakahoko ia ʻiate kinautolu pē. ʻOkú ma houngaʻia he Paʻanga Tokoni ki he Kau Pataloni ʻo e Temipalé ʻa ia ne tokoni ki hono tokangaʻi kinautolú.

Loli:

ʻE lava pē ke faingataʻa ʻete hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí ʻi Kemipōtiá. ʻI he fonua fakalūkufua ʻo Kemipōtiá, ʻoku ʻikai ke nau tauhi ʻa e ʻaho Sāpaté. Kuo pau ke feilaulau e tokotaha kotoa pē ʻoku haʻu ki he lotú ke ʻi ai.

Ko ha pēseti foki ia ʻe ono ʻi Kemipōtia ko ha kau Mosilemi pea pēseti pē ʻe ua ʻa e kau Kalisitiané—ko e toengá ko e kau lotu faka-Puta. ʻOku faingataʻa ʻaupito ʻa e liliu mei he tōʻonga moʻui faka-Putá ki he tōʻonga moʻui faka-Kalisitiané. ʻOku kei mole pē e ngāue ʻa ha kakai ʻe niʻihi, pea taimi lahi, ʻoku fehiʻanekinaʻi kinautolu ʻe he niʻihi kehe honau ngaahi kaungāʻapí.

ʻOku hoko foki e vahe hongofulú ko ha meʻa faingataʻa. ʻE omi e kau mōnike Putá he pongipongi kotoa ʻo kole laise pe paʻanga, pea ʻoku anga ki ai e kakaí ia. Ka ke toʻo hoʻo vahé pea toʻo ha konga ai ko ha vahehongofulu, ko ha fuʻu meʻa faingataʻa ia.

Kuo ʻi ai ha niʻihi kuo nau foua ha ngaahi faingataʻa lahi ʻi heʻenau moʻuí. Koeʻuhí ko e ngaʻunu faka-Kominiusí, ko ha founga naʻá ne puleʻi ʻa Kemipōtia ʻi he konga kimui ʻo e fitungofulu tupú, kuo pau ke ʻi ai ha talanoa fakalilifu ʻa e tokotaha taʻu 40 kotoa pē pe lahi ange. Ne teʻeki ke u fetaulaki mo ha taha naʻe ʻikai uesia ʻe he meʻa ko iá. Ko e tokotaha kotoa pē ne ʻi ai ha mēmipa honau fāmilí naʻe fakapoongi. Neongo e faingataʻa lahi kuo nau fouá, ka naʻe ʻikai ke u ʻamanaki ki he tui fefeka ne nau maʻú, mo ʻenau vilitaki ke feingá. Ka ʻi mui he tui mālohi ʻoku nau maʻú, naʻe kei ʻi ai pē ha tokolahi ne tōlalo honau tuʻunga mahuʻinga fakatāutahá. ʻOku ongoʻi ʻe he tokolahi ʻoku ʻikai hanau mahuʻinga.

Naʻe fakaofo ʻeku vakai ki he founga ne tokoniʻi ai kinautolu ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ke nau fakalakalaká. ʻI he taimi ne nau ʻilo ai ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻenau fakaʻofoʻofá ka ko ha fānau foki kinautolu ʻa e ʻOtuá, ne nau pehē mai, “Ko hoʻo moʻoni? Kuó u maʻu ʻeni ha meʻa ke tokoni ai.”

ʻE tupulaki ʻaupito ʻa e Siasí ʻi Kemipōtia. Kuo tataki mai ha kakai maʻongoʻonga ki he Siasí. ʻOku hoko e Kāingalotu aí ko ha kau paionia, pea ʻoku faitāpuekina ʻa kinautolu ʻoku nau tali moʻoni e ongoongoleleí ʻi ha ngaahi founga lahi koeʻuhí ʻoku nau ʻilo e Fakamoʻuí. ʻOku mātuʻaki fakaofo ʻaupito.

ʻOku mau maʻu ha kau mēmipa tokolahi mo ha ngaahi uooti mālohi ʻi ha feituʻu ʻoku ui ko e “Moʻunga Vevé,” ʻa ia ko ha feituʻu lakuʻanga veve ʻoku nofo ai e kakaí. Ko e kau mēmipa aí ko ha kakai tufi mo tānaki meʻa ia. ʻOku maʻu ʻenau paʻangá mei hono toe fakafoki ʻo e pelesitiki mo e ʻalaminiume ʻoku nau tufi mei he lingiʻanga vevé. ʻOku nau nofo ʻi ha fanga kiʻi fale iiki ʻa ia kuó ma ʻalu ki ai ʻi ha ngaahi taimi lahi.

Popi:

Ne ma fanongo ʻi ha ʻaho ʻe taha hano tā leʻolahi mai ha fasi, peá ma fakatokangaʻi atu ha tēniti ʻoku fokotuʻu hake. ʻI Kemipōtiá, ko hono ʻuhingá ʻoku ʻi ai ha taha ʻoku mali pe kuo mate.

Loli:

Ne ma ʻiloʻi ai ne toki mate pē ha faʻē ʻo ha fānau ʻe toko nima pe toko ono. Nae ʻikai ʻiloa e husepānití ke fai ki ai ha talanoa. Ne ʻā hake pē e fānaú ʻo ʻilo kuo mālōlō ʻenau faʻeé.

Naʻe tangi pē ha ʻofefine ʻe taha. Naʻá ne pehē mai ʻo fakafou ʻi ha liliu lea, “Ko au ʻoku lahi tahá. ʻOku ou maʻu kotoa e ngaahi tokoua pe tuongaʻane ko ʻení. ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā te u faí.”

Ne u fāʻofua kiate ia. Ko e hā kau ka taʻe fai ai iá? Ne toki mole mei he kiʻi taʻahine ko ʻení ʻene faʻeé. Ne u lea faka-Pilitānia ange kiate ia, “ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻikai ke mahino kiate koe ʻeku leá, ka ʻoku ou palōmesi atu te ke toe sio pē ki hoʻo faʻeé. Te ke SAI pē koe. He ʻikai te ke tuenoa.”

Kuo lahi ha ngaahi aʻusia peheni kuó ne ʻomi ha vā fetuʻutaki makehe kiate kimaua mo e kakai ʻo Kemipōtiá.

Ne ma ongoʻi ʻa e ʻofa tatau meiate kinautolu. Naʻe fakahā mai ʻe he kakai Kemipōtiá ha angaʻofa lahi kiate kimaua. ʻOkú ma ʻofa ʻiate kinautolu koeʻuhí ko ha fānau kinautolu ʻa e ʻOtuá. Ko hotau ngaahi tuongaʻane mo e ngaahi tokoua kinautolu.

ʻOku ʻi ai ha kakai ʻe niʻihi, ʻoku ou manatuʻi ʻeku fakakaukau ʻo pehē, “ʻOku ʻikai ke u faʻa tatali ke sio atu kiate koe he moʻui ka hokó, te u toki lava moʻoni leva ʻo talaatu e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku ou ongoʻi kiate koé mo e ʻofa ʻoku ou maʻu kiate koé, pea mo e meʻa ʻoku ou saiʻia ai ʻiate koé, koeʻuhí he ʻoku ʻikai ke u lava ʻo lea ʻaki ia he taimí ni.”

Kuo faitāpuekina kimaua ʻe heʻema ngāue fakafaifekaú ʻi ha ngaahi founga lahi. ʻOku pehē ʻe ha kakai ʻe niʻihi, “ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe te u lava ʻo ngāue fakafaifekau. He ʻikai ke u lava ʻe au ʻo tukuange hoku fanga makapuná.” Ne ma maʻu ha fanga makapuna tangata ʻe toko nima he taimi naʻá ma mavahe mai aí, taʻu nima, fā, tolu, ua, taha. Naʻe fanauʻi ha mokopuna fefine ʻe toko ua lolotonga ʻema mavahé. Te u fakahaofi e ongo foʻi pine ʻe ua mei heʻeku pine ngāue fakafaifekau Kemipōtiá ke foaki ki hoku ongo mokopuna fefiné ke na ʻilo naʻe ʻikai ke ʻi ai ʻena kui fefiné koeʻuhí naʻá ne fai e meʻa naʻe finangalo e ʻEikí ke ne faí.

Popi:

ʻOku lahi ha ngaahi founga ke tau ngāue ai maʻá e ʻEikí ko ha kau faifekau. ʻOkú ma tukulotoʻi e meʻa naʻe lea ʻaki ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani fekauʻaki mo e ngāue fakafaifekau ʻa e ngaahi hoa matuʻotuʻá. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou palōmesi atu te mou fai ha meʻa [maʻa homou fāmilí] ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí, ʻo ʻikai hano ngataʻanga, ʻa ia naʻe ʻikai ke mou mei lava ʻo fakahoko kapau ne mou nofo pē ʻi ʻapi ʻo siofi kinautolu. Ko e hā mo ha toe meʻaʻofa maʻongoʻonga ange ʻe lava ke foaki ʻe he ngaahi kuí ki honau hakó, ka ko ʻenau fakahā ange ʻi he lea mo e ngāue, “Ko e fāmili ngāue fakafaifekau ʻeni!’ [“ʻOku Tau Kau Kotoa he Tokoní,” Liahona, Nōvema 2011, 46.]”

Paaki