2019
Falala ki he Fai Fakahaofi ʻa e Fakamoʻuí
ʻEpeleli 2019


Falala ki he Fai Fakahaofi ʻa e Fakamoʻuí

Mei ha lea ʻi ha fakatahaʻanga lotu, “The Power of Deliverance,” naʻe fai ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí ʻi he ʻaho 15 ʻo Sānuali, 2008.

Naʻe maʻu ʻe he Fakamoʻuí mei Heʻene Fakaleleí mo e Toetuʻú ʻa e mālohi ke fakamālohia kitautolu ʻi hotau ngaahi ʻahiʻahí mo fakahaofi kitautolu mei ai.

ʻĪmisi
image of the Savior with arms outstretched

FAKAIKIIKI MEI HE For This Purpose, FAI ʻE Yongsung Kim, ʻI HE ANGALELEI ʻA E Haven LIght

Kiate kitautolu kuo mole atu hatau ngaahi ʻofaʻangá, ʻe ala fakamamahi mo tuenoa e halafononga ki muʻá—pea toe fakamamahi ange kiate kinautolu ʻoku ʻikai hanau ilo mo ha fakamoʻoni ki he Fakalelei mo e Toetuʻu ʻa e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. ʻOkú ke manatuʻi ʻEne ongo ākonga loto puputuʻu ʻi he hala ki ʻEmeasí. Ne fakaofi atu e ʻEiki kuo toetuʻú kiate kinaua ʻo ʻeke ange e ʻuhinga ʻo ʻena mamahí. ʻOku ʻomi ʻe Luke e talí:

“Peá na pehē kiate ia, Kia Sīsū ʻo Nāsaletí, ko e palōfita naʻe mālohi ʻi he ngāue mo e lea ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá mo e kakai kotoa pē:

“Pea mo e tukuange ia ʻe homau kau taulaʻeiki lahi mo e kau fakamaau ke tamateʻi, pea kuo tutuki ia ki he ʻakau.

“Ka naʻa mau falala ko ia ia te ne huhuʻi ʻa ʻIsilelí” (Luke 24:19–21).

ʻOku tau fiemālie ʻi heʻetau maʻu ha ʻilo mo ha fakamoʻoni ko Ia naʻá Ne huhuʻi ʻa ʻIsilelí. Ko Ia naʻá Ne “veteki e ngaahi haʻi ʻo e maté” (Mōsaia 15:23). Ko Ia naʻe hoko ko e “ʻuluaki fua ʻo kinautolu naʻe mohé” (1 Kolinitō 15:20). Ko Ia naʻá Ne fakaʻatā e ngaahi fuakava ʻo e temipalé ʻa ia ʻokú ne haʻi kitautolu ki he taʻengatá mo kinautolu “kuo tau ʻofa ai, mo fuoloa ʻenau mamaʻo atú!”1

Hili e faʻahitaʻu Toetuʻu ko ʻení, ʻoku ou fie vahevahe atu ha konga ʻo ha pōpoaki fakataha lotu ne u fai he ngaahi taʻu siʻi kuohilí fekauʻaki mo e mālohi fai fakahaofi ʻo e Fakamoʻuí. Naʻá ne fakamālohia au ʻi heʻeku teuteuʻi mo fakahoko iá. ʻOku ou lotua te ne fakamālohia koe ʻi hoʻo lau iá.

ʻOku nounou e moʻuí ki hatau niʻihi pea kiate kitautolu kotoa foki. ʻE ʻahiʻahiʻi kitautolu kotoa ʻaki ʻetau fehangahangai mo e mate ʻa ha taha ʻoku tau ʻofa ai.

Ne u fetaulaki he ʻaho atú mo ha tangata kuo teʻeki ke ma fetaulaki talu e mate hono uaifí. Ko ha feiloaki ʻikai palani ʻi ha ʻetimosifia ʻaho mālōlō fakasosiale fakaʻofoʻofa. Naʻá ne malimali ʻi heʻene fakaofi maí. ʻI heʻeku manatuʻi hono uaifi kuo mālōlō atú, ne u fakalea tokanga e kupuʻi lea talitali angamahení ʻo pehē ange, “ʻOkú ke fēfē hake?”

Ne pulia hono fofonga malimalí pea kamata fakapetepete tangi, peá ne pehē leʻo siʻi mai ʻi he fakamātoato, “ʻOku ou sai pē. Ka ʻoku fuʻu faingataʻa.”

ʻOku fuʻu faingataʻa, hangē ko ia kuo ako ʻe hamou tokolahi, pea te tau ʻilo kotoa ʻi ha taimí. Ko e konga faingataʻa taha ʻo e sivi ko iá ko e feinga ke ʻilo pe ko e hā te tau fai ki he mamahi, ongoʻi tuenoa, mo e mole ʻoku lava ke tau ongoʻí ʻo hangē kuo mole atu ha konga ʻo ʻetau moʻuí. ʻE lava ke tolonga e mamahí ʻo hangē ha langauhu fakaesinó fuoloa. Pea mahalo ʻoku maʻu ʻe ha niʻihi ha ngaahi ongo ʻita pe ʻikai fakamaau totonu.

ʻOku ʻAfioʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻEtau Mamahí

ʻOku maʻu ʻe he Fakamoʻuí mei Heʻene Fakaleleí mo e Toetuʻú ʻa e mālohi ke fakahaofi kitautolu ʻi ha faʻahinga faingataʻa pehē. Kuó Ne ʻafioʻi kotoa ʻetau ngaahi mamahí ʻo fakafou ʻi Heʻene aʻusiá. Mahalo naʻe mei lava ke Ne ʻafioʻi kinautolu ʻi he ueʻi ʻa e Laumālié, ka naʻá Ne fili ke ʻafioʻi kinautolu ʻaki ʻEne foua kotoa ia. Ko e Talanoá ʻeni:

“Pea vakai, ʻe ʻaloʻi ia ʻia Mele, ʻi Selūsalema ʻa ia ko e fonua ʻo ʻetau ngaahi tamaí, pea ko ha tāupoʻou ia, ko ha meʻangāue mahuʻinga ia kuo fili, ʻa ia ʻe ʻōʻōfaki pea te ne tuʻituʻia ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea fakahifo ha tama, ʻio, naʻa mo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.

“Pea te ne hāʻele atu, ʻo kātakiʻi ʻa e ngaahi mamahi mo e ngaahi faingataʻá pea mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe kotoa pē; pea ʻe fai ʻeni koeʻuhi ke lava ʻo fakamoʻoniʻi ʻa e folofolá ʻa ia ʻoku pehē te ne toʻo kiate ia ʻa e ngaahi mamahi mo e ngaahi mahaki ʻoku moʻua ai hono kakaí.

“Pea te ne toʻo kiate ia ʻa e maté, koeʻuhí ke ne vete ʻa e ngaahi haʻi ʻo e maté ʻa ia ʻoku haʻihaʻi ʻa hono kakaí; pea te ne toʻo kiate ia ʻa honau ngaahi vaivaí, koeʻuhí ke fonu hono lotó ʻi he ʻaloʻofa, ʻo fakatatau ki he kakanó, koeʻuhí ke ne ʻafioʻi ʻo fakatatau ki he kakanó ʻa e founga ke tokoniʻi ai ʻa hono kakaí ʻo fakatatau ki honau ngaahi vaivaí” (ʻAlamā 7:10–12).

ʻĪmisi
Jesus Christ praying

Fakaikiiki Mei he LOTU ʻA E ʻEIKí, by Yongsung Kim, ʻI HE ANGALELEI ʻA E Haven Light

ʻE feinga e kakai lelei ʻi ho ʻātakaí ke mahino kiate kinautolu e mamahi ʻokú ke maʻu ʻi he mole atu ha taha ʻokú ke ʻofa ai. Mahalo te nau ongoʻi mamahi mo kinautolu. ʻOku ʻikai ngata pē he mahino ki he Fakamoʻuí mo ongoʻi ʻa e mamahí, ka ʻokú Ne ongoʻi foki hoʻo mamahi fakataautaha ʻa ia ko koe pē ʻokú ke ongoʻí. Pea ʻokú Ne ʻafioʻi lelei koe. ʻOkú Ne ʻafioʻi ho lotó.

Fakaafeʻi e Laumālie Māʻoniʻoní

ʻE lava ke ʻafioʻi ʻe he Fakamoʻuí pe ko e meʻa fē ʻi he ngaahi meʻa te ke malavá, ʻe lelei taha kiate koe ʻi hoʻo fakaafeʻi e Laumālie Māʻoniʻoní ke ne fakafiemālieʻi mo tāpuekina koé. Te Ne ʻiloʻi ʻa e feituʻu lelei taha kiate koe ke ke kamata aí. Taimi ʻe niʻihi ko e lotú. Taimi ʻe niʻihi ko hano fakafiemālieʻi ha taha kehe. ʻOku ou ʻilo ha uitou ne fefaʻuhi mo ha mahaki fakaʻauʻausino ʻa ia naʻe ueʻi ke ʻaʻahi ki ha uitou ʻe taha. Ne ʻikai ke u ʻi ai, ka ʻoku ou ʻilo pau naʻe ueʻi fakalaumālie ʻe he ʻEikí ha ākonga faivelenga ke alanima atu ki ha taha kehe ʻo lava ai ke tokonia kinaua fakatouʻosi.

ʻOku lahi ha ngaahi founga ʻe lava ke tokoniʻi ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa kinautolu ʻoku mamahí, ʻo fakatatau ki honau tūkungá. Ka ʻe lava ke ke fakapapauʻi te Ne lava, pe te Ne fakahoko ia ʻi he founga ʻoku lelei taha kiate kinautolu ʻoku mamahí pea mo kinautolu ʻi honau ʻātakaí. Ko e meʻa ʻe taha ʻoku tatau ʻi hono fakahaofi ʻe he ʻOtuá ʻa e kakaí mei he mamahí ko ʻenau ongoʻi ko ia ha anga-fakatōkilalo hangē ha tamasiʻi siʻí ʻi Hono ʻaó. ʻOku maʻu mei he moʻui ʻa Siopé ha sīpinga maʻongoʻonga ʻo e mālohi ʻo e loto-fakatōkilalo fakamātoató (vakai, Siope 1:20–22). Koe meʻa ʻoku tatau ai pē, ʻa ia ne maʻu ʻe Siopé, ko e tui faivelenga ki he mālohi ʻo e Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí (vakai, Siope 19:26).

Te tau toetuʻu kotoa, kau ai hotau ngaahi ʻofaʻanga kuo mālōloó. Ko e toe fakataha te tau fakahoko mo kinautolú ʻe ʻikai ʻi he fotunga pelepelengesi ka ʻi he ngaahi sino ʻe ikai toe mate pe motuʻa pe mahamahaki.

ʻI he taimi ne hā ai e Fakamoʻuí ki Heʻene kau ʻAposetoló hili e Toetuʻú, ne ʻikai ngata pē ʻi Heʻene fakahoko ha fakapapau kiate kinautolu ne mamahí ka kiate kitautolu kotoa pē ʻe ʻi ai ha taimi te tau mamahi aí. Naʻá Ne toe fakapapau kiate kinautolu mo kitautolu ʻi he founga ko ʻení

“Fiemālie pē ʻa kimoutolu. …

“Vakai ki hoku nimá mo hoku vaʻé, ko au pē ia: ala mai kiate au, pea mou vakai: he ʻoku ʻikai kakano mo hui ha laumālie, ʻo hangē ko ia ʻoku mou ʻiló ni ʻiate aú” (Luke 24:36, 39).

ʻE lava ke ueʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau kakapa atu ki he mālohi ʻe fakahaofi ai kitautolu mei heʻetau mamahí ʻi he founga lelei taha ki hotau tūkungá. Te tau lava ʻo fili ke tokoni ki he niʻihi kehé maʻá e ʻEikí. Te tau lava ʻo fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí, ki Heʻene ongoongoleleí, ki hono toe fakafoki mai Hono Siasí, pea ki Heʻene Toetuʻú. Te tau lava ʻo tauhi ʻEne ngaahi fekaú.

ʻOku fakaafeʻi kotoa ʻe he ngaahi fili ko ʻení ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e Laumālie Māʻoniʻoní te ne lava ʻo fakafiemālieʻi kitautolu ʻi he founga lelei taha ki heʻetau fie maʻú. Pea ʻi he ueʻi ʻa e Laumālié, te tau lava ai ʻo maʻu ha fakamoʻoni ki he Toetuʻú mo tau vakai lelei atu ki he toe fakataha nāunauʻia he kahaʻú. Ne u ongoʻi e fakafiemālie ko iá ʻi heʻeku vakai hifo ki he maka faʻitoka ʻo ha taha ne u ʻiloʻi—ko ha taha ʻoku ou ʻilo ʻe ʻi ai ha taimi he kahaʻú teu pukepuke ʻi hoku nimá ʻI heʻeku ʻilo iá, ne ʻikai ngata pē hono fakahaofi au mei he mamahí kae fakafonu ʻaki foki ha fiefia lahi.

Kapau naʻe moʻui e tokotaha kei siʻi ko ʻení ki heʻene fuʻu lahí, mahalo naʻe mei fie maʻu ke fakahaofi ia mei ha ngaahi faingataʻa kehe. Mahalo naʻe mei ʻahiʻahiʻi ke moʻui faivelenga ki he ʻOtuá ʻi he ngaahi faingataʻa fakatuʻasino mo fakalaumālie ʻoku maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē. Neongo ko e sinó ko ha fakatupu maʻongoʻonga ia, ka ko hono tauhi ke ngāué ko ha faingataʻa ia ʻokú ne siviʻi kitautolu hono kotoa. Kuo pau ke foua ʻe he tokotaha kotoa ʻa e mahamahakí mo e ngaahi nunuʻa ʻo e hoholo ke matuʻotuʻa angé.

“Ke Ke Loto-Maʻulalo”

Kuo ʻosi fokotuʻu e mālohi ki hono fakahaofi kitautolu mei heʻetau ngaahi faingataʻaʻiá. ʻOku ngāue ia ʻi he founga tatau mo ia ʻoku fakahoko ai ʻa e fai fakahaofi mei he faingataʻa ʻoku hoko mai ʻi heʻetau fehangahangai mo e mate ʻa ha taha ne tau ʻofa ai. ʻOku tatau pē ʻa e ʻikai ke fakataumuʻa maʻu pē e fakahaofi ko iá ke haofakiʻi e moʻui ʻa ha ʻofaʻanga, mo e ʻikai ʻuhinga e fakahaofi mei he ngaahi faingataʻa kehé ki hano toʻo kinautolu. He ʻikai tuku mai ʻe he ʻEikí ha fakafiemālie kae ʻoua kuo tau fakatupulaki ʻa e tui ke fakahoko e ngaahi fili te ne ʻomi e mālohi ʻo e Fakaleleí ke ngāue ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku ʻikai ko Hono finangaló ia ʻo tupu mei he filifilimānako ka ʻi he ʻofa kiate kitautolu.

Naʻe foaki kia Tōmasi B. Maasi ʻa ia naʻe hoko ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá he taimi ko iá, ha fakahinohino ki hono maʻu e mālohi ʻo e ʻEikí ki he fai fakahaofi mei he ʻahiʻahi ʻo e moʻuí. Naʻá ne tofanga ʻi ha ngaahi ʻahiʻahi faingataʻa, pea naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻoku toe lahi mo ha meʻa ʻe fehangahangai mo ia. Ko e faleʻi ʻeni kiate ia ʻoku ou toʻo kiate au mo tuku atu kiate kimoutolú: “Ke ke loto-fakatōkilalo; pea ʻe tataki nima koe ʻe he ʻEiki ko ho ʻOtuá, pea foaki kiate koe ʻa e tali ki hoʻo ngaahi lotú” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112:10).

ʻĪmisi
Christ with lamb

FAKAIKIIKI MEI HE KO E SIPI MOLÉ, FAI ʻE Yongsung Kim, ʻI HE ANGALELEI ʻA E Haven Light

ʻOku finangalo maʻu pē ʻa e ʻEikí ke tataki kitautolu ki he fakahaofí ʻi heʻetau moʻui angatonu angé. ʻOku fie maʻu ki ai e fakatomalá. Pea ʻoku fie maʻu ki ai e loto fakatōkilaló. Ko ia ko e hala ki he fakahaofí ʻoku fie maʻu maʻu pē ki ai ʻa e loto fakatōkilaló kae lava ʻe he ʻEikí ʻo tatakinima kitautolu ki he feituʻu ʻokú Ne finangalo ke tau fou atu ai ʻi heʻetau ngaahi hohaʻá pea hoko atu ai pē ki hono fakamāʻoniʻoní.

ʻE lava ke ʻomi ʻe he ngaahi ʻahiʻahí ʻa e tāufehiʻá mo e loto-siʻí. ʻOku maʻu mei he tuí ʻa e loto fakatōkilalo ʻokú ta fie maʻu kae lava ke tatakinima kitaua ʻe he ʻEikí. ʻOku maʻu ia mei he tui ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá, ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu, pea ko e meʻa ʻoku finangalo ki aí—neongo ʻene faingataʻá—ʻa e lelei taha maʻu pē kiate kitautolú.

Naʻe fakahā mai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e loto-fakatōkilalo ko iá. Kuó ke lau e founga naʻá Ne lotu ai ʻi he Ngoue ko Ketisemaní lolotonga ʻEne mamahi ʻi ha faingataʻa maʻatautolú, ʻa ia ne mahulu hake he meʻa te tau malava pe kātakiʻí, pe naʻa mo au ke u fakamatalaʻi. ʻOkú ke manatuʻi ʻEne lotú: “Tamai, kapau ko ho finangaló, ʻave ʻa e ipú ni ʻiate au: kae ʻoua naʻa fai hoku lotó, ka ko e finangalo ʻoʻoú” (Luke 22:42).

Naʻá Ne ʻafioʻi mo falala ki Heʻene Tamai Hēvaní, ko e ʻElohimi maʻongoʻongá. Naʻá Ne ʻafioʻi e mālohi mo e taʻefakangatangata e ʻofa ʻa ʻEne Tamaí. Naʻe tautapa e ʻAlo ʻOfaʻangá ʻi ha ngaahi lea vaivai—hangē ko ia ʻo e kauleka īkí—ki he mālohi ʻo e fakahaofí ke tokoni kiate Ia.

Lototoʻa mo Fiemālie

Ne ʻikai fakahaofi ʻe he Tamaí e ʻAló ʻo toʻo ʻa e faingataʻá. Naʻe ʻikai ke Ne fai ia koeʻuhí ko kitautolu, ka naʻá Ne tuku ke fakaʻosi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e misiona naʻá Ne hāʻele mai ke fakahokó. Ka ʻoku tau kei lototoʻa pē mo fiemālie ʻi heʻetau ʻilo ki he tokoni naʻe fakahoko ʻe he Tamaí:

“Pea naʻe fakahā mai ʻa e ʻāngelo mei he langí kiate ia, ʻo ne fakamālohi ia.

“Pea moʻua ia ʻi he mamahi lahi, pea ʻāsili ai ʻene lotu fakamātoató: pea ko ʻene tautaʻá ko e taʻataʻa naʻe tō ʻi he tulutā lalahi ki he kelekelé.

“Pea tuʻu hake ia mei he lotú, ʻo haʻu ia ki heʻene kau ākongá, ʻo ne ʻilo ʻa kinautolu ʻoku moʻumohea ʻi he mamahi.

“Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, Ko e hā ʻoku mou mohe aí? mou tuʻu ʻo lotu, telia naʻa mou tō ki he ʻahiʻahí” (Luke 22:43–46).

Naʻe lotua ʻe he Fakamoʻuí ha fakahaofi. Ko e meʻa naʻe foaki ange kiate Iá ne ʻikai ko ha founga ke mavahe ai mei he faingataʻá ka ko ha fakafiemālie ne feʻunga ke ne ikunaʻi ia ʻi he nāunauʻia.

Ko ʻEne fekau ki Heʻene kau ākongá, ʻa ia ne ʻahiʻahiʻi mo kinautolú, ko ha fakahinohino ia kiate kitautolu. ʻE lava ke tau fakapapauʻi ʻoku tau muimui ai. ʻE lava ke tau fakapapauʻi ke tau tuʻu hake mo lotu ʻi he tui lahi mo e loto-fakatōkilalo. Pea te tau lava ʻo muimui he fekau ne tānaki atu ʻi he tohi ʻa Maʻaké: “Tuʻu hake, ke tau ʻalu” (Maʻake 14:42).

ʻOkú ke maʻu heni ha faleʻi ke ikunaʻi ai e ngaahi sivi fakatuʻasino mo fakalaumālie ʻo e moʻuí. Te ke fie maʻu e tokoni ʻa e ʻOtuá hili hoʻo fakahoko kotoa e meʻa te ke lava maʻaú. Ko ia, tuʻu hake ʻo ʻalu, ka ke fekumi ki Heʻene tokoní ʻi he vave taha te ke lavá, ʻoua ʻe fakatatali ki he faingataʻá ka ke toki kole ha tokoni.

ʻOku ou fakahoko atu ʻeku fakamoʻoní ʻi he loto mālūʻia ʻoku moʻui ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo ʻofa ʻiate kitautolu. ʻOku ou ʻiloʻi ia. ʻOku haohaoa ʻEne palani ʻo e fiefiá, pea ʻoku hoko ia ko ha palani ʻo e fiefia. Naʻe toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisi, pea te tau toetuʻu foki mo kitautolu. Naʻá Ne mamahi koeʻuhí ke ne lava ʻo tokoniʻi kitautolu kotoa ʻi hotau ngaahi faingataʻaʻiá. Naʻá Ne totongi ʻetau ngaahi angahalá kotoa mo kinautolu kotoa ʻo e fānau ʻa e Tamai Hēvaní koeʻuhi kae lava ke fakahaofi kitautolu mei he maté mo e angahalá.

ʻOku ou ʻilo ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí, ʻe lava ke tau maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní ke ne fakafiemālieʻi mo fakamaʻa kitautolu ʻi heʻetau muimui he ʻEikí. Fakatauange ke ke maʻu ʻEne fakafiemālié mo e tokoní ʻi ho ngaahi taimi faingataʻaʻiá, ʻi he kotoa ʻo e ngaahi sivi mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻo hoʻo moʻuí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Kosipeli ko e Maama Lelei,” Ngaahi Himi, fika 97.

Paaki