2019
Ko Hono ʻAi ʻo e Ngāue Fakaetauhí ke Fakafiefiá
ʻEpeleli 2019


Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Ngāue Fakaetauhí

Ko Hono ʻAi ʻo e Ngāue Fakaetauhí ke Fakafiefiá

ʻOku ʻomi ʻe heʻetau ngāue ʻi he ʻofá ha fiefia ki he tokotaha ʻokú ne fakahoko e ngāué mo e tokotaha ʻoku fakahoko ki ai e ngāué.

ʻĪmisi
Jesus with the leper

KO E TANGATA KILIA NAʻE LEA FAKAMĀLŌ, FAI ʻE John Steel

ʻOku ʻi ai ha taimi ʻe niʻihi ʻoku ngali hangē ʻetau fekumi ki ha fiefia he moʻui ko ʻení haʻatau lele ʻi ha mīsini fakamālohisino luelué. Te tau lele mo lele ka tau kei ongoʻi pē ʻoku ʻikai ke tau aʻu kitautolu ki ha feituʻu. ʻOku ʻi ai ha niʻihi, ʻoku nau ongoʻi ko e foʻi fakakaukau ʻo e ngāue fakaetauhí ʻoku hangē pē ia hano toe tānaki mai ha ngāue lahi ke faí.

Ka ʻoku finangalo ʻetau Tamai Hēvaní ke tau aʻusia ʻa e fiefiá pea kuó Ne folofola mai ki he “faʻahinga ʻo e tangatá koeʻuhí ke nau maʻu ʻa e fiefiá” (2 Nīfai 2:25). Pea naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ko e ngāue fakaetauhi ki he niʻihi kehé ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e founga ʻoku tau ʻomi ai e fiefiá ki heʻetau moʻuí mo e moʻui ʻa e niʻihi kehé.

Ko e Hā ʻa e Fiefia?

Kuo fakaʻuhingaʻi e fiefiá ʻo pehē “ko ha ongo fakafiemālie lahi mo e nekeneka.”1 Kuo fakamahinoʻi mai ʻe he kau palōfita ʻo e Siasí ʻa e meʻa ʻoku maʻu ai e fiefiá mo e founga ke maʻu ai iá. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “ʻOku siʻi ha kaunga e fiefia ʻoku tau maʻú, ki he tūkunga ʻetau moʻuí mo e meʻa ʻoku tukutaha ai ʻetau tokangá … ʻoku haʻu e fiefiá meia [Sīsū Kalaisi]. Ko Ia e tupuʻanga ʻo e fiefia kotoa pē.”2

ʻOku ʻomi ʻe he Ngāue Fakaetauhí ha Fiefia

ʻI he taimi ne kai ai ʻe Līhai e fua ʻo e fuʻu ʻakau ʻo e moʻuí, naʻe fonu hono laumālié ʻi ha “fuʻu fiefia lahi” (1 Nīfai 8:12). Ko e fuofua meʻa naʻá ne loto ki aí ke vahevahe e fuá ni mo kinautolu ʻoku ʻofa aí.

ʻE lava ʻe heʻetau vilitaki ke ngāue fakaetauhi ki he niʻihi kehé ʻo ʻomi e faʻahinga fiefia ko ʻení kiate kitautolu mo kinautolu. Naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻEne kau ākongá ʻoku ʻomi ʻe he fua ʻoku tau maʻu ʻi he taimi ʻoku tau fehokotaki ai mo Iá, ha fiefia kakato kiate kitautolu (vakai, Sione 15:1–11). ʻI heʻetau fakahoko ʻEne ngāué ʻaki hono tokoniʻi mo feinga ke ʻomi e niʻihi kehé kiate Iá, ʻe lava ke hoko ia ko ha aʻusia fakafiefia (vakai, Luke 15:7; ʻAlamā 29:9; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:16; 50:22). Te tau kei lava pē ʻo aʻusia e fiefia ko ʻení naʻa mo e uhouhonga ʻo e ʻahiʻahí mo e faingataʻá (vakai, 2 Kolinitō 7:4; Kolose 1:11).

Naʻe fakahā mai ʻe he Fakamoʻuí e sīpinga haohaoa, ko e taha ʻo e ngaahi tupuʻanga maʻongoʻonga ʻo e fiefia moʻoni ʻi he moʻui fakamatelié ʻoku maʻu ia ʻi he ngāue tokoní. ʻI he taimi ʻoku tau ngāue fakaetauhi ai ʻi he manavaʻofa mo e ʻofa ʻi hotau lotó ki hotau kāingá ʻo hangē ko e Fakamoʻuí, te tau aʻusia ai ha fiefia ʻoku mahulu ange.

Naʻe akoʻi ʻe Sisitā Sini B. Pingihemi, Palesiteni Lahi ʻo e Fineʻofá, “ʻI heʻetau tali e [ngāue fakaetauhí] ʻi ha loto vēkeveké, te tau … ofi ange ai ke hoko ko ha kakai ʻo Saione mo ongoʻi ʻa e fiefia taʻe-hano-tatau mo kinautolu kuo tau tokoniʻi ʻi he hala ʻo e moʻui fakaākongá.”3

Te Tau ʻAi Fēfē e Ngāue Fakaetauhí ke Fakafiefia Angé?

ʻOku lahi ha ngaahi founga ke fakafiefia ange ai ʻetau ngāue fakaetauhí. Ko ha ngaahi fakakaukau ʻeni ʻe niʻihi:

  1. Mahino kiate koe ho taumuʻa he ngāue fakaetauhí. ʻOku lahi ha ngaahi ʻuhinga ke ngāue fakaetauhi ai. Ko hono fakalukufuá, ʻoku totonu ke fenāpasi ʻetau ngāué mo e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá “ke fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá” (Mōsese 1:39). ʻI heʻetau tali e fakaafe ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ke tokoni ki he niʻihi kehé he hala ʻo e fuakavá, te tau lava ʻo maʻu e fiefia ʻi heʻetau kau he ngāue ʻa e ʻOtuá.4 (Ki ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e taumuʻa ʻo e ngāue fakaetauhí, vakai, “Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Ngāue Fakaetauhí: Ko e Taumuʻa Te Ne Liliu ʻEtau Ngāue Fakaetauhí,” ʻi he Liahona ʻi Sānuali ʻo e 2019.)

  2. Fakataumuʻa e ngāue fakaetauhí ki he kakaí kae ʻikai ko e ngaahi ngāué. Naʻe faʻa fakamanatu mai ʻe Palesiteni Monisoni kiate kitautolu: “ʻOua naʻa teitei ʻai ke mahuʻinga ange ha palopalema ʻoku teu ke fakaleleiʻi ʻi ha taha ʻoku totonu ke ‘ofaʻi.”5 ʻOku fekauʻaki ʻa e ngāue fakaetauhí mo hono ʻofaʻi e kakaí, kae ʻikai ko e ngaahi meʻa ke faí. ʻI he fakatupulaki ʻetau ʻofá ʻo hangē ko e Fakamoʻuí, te tau ongoʻi ngofua ange ai ʻa e fiefia ʻoku maʻu mei hono tokoniʻi e niʻihi kehé.

  3. Ko hono fakafaingofuaʻi ʻo e ngāue fakaetauhí. ʻOku talamai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Pālati, Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻOku hoko e ngaahi fuʻu meʻa lalahí mei he fanga kiʻi meʻa iiki mo mahinongofuá. … ʻE tātānaki ʻetau fanga kiʻi tokoni ʻoku fai ʻi he angaʻofá mo e fie tokoní ʻo hoko ko ha moʻui ʻoku fonu ʻi he ʻofa ki he Tamai Hēvaní, mateakiʻi ʻo e ngāue ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, mo e ongoʻi nonga mo fiefia ʻi he taimi kotoa pē ʻoku tau fetokoniʻaki aí.”6

  4. Toʻo ʻa e puputuʻú mei he ngāue fakaetauhí. ʻOku ʻikai ko haʻo tufakanga ia ke ngāueʻi e fakamoʻui ʻa ha taha kehe. ʻOku ʻi he vā pē ia ʻo e fakafoʻituituí mo e ʻEikí. Ko hotau fatongiá ke ʻofa mo tokoniʻi kinautolu ke nau tafoki kia Sīsū Kalaisi, ʻa ia ko honau Fakamoʻuí.

ʻĪmisi
Jesus with children

KALAISI MO E FĀNAU ʻI HE TOHI ʻA MOLOMONÁ, FAI ʻE Del Parson

ʻOua Naʻá ke Teitei Fakatoloi e Fiefia ʻo e Ngāue Tokoní

ʻOku ʻi ai ha taimi ʻe niʻihi ʻoku momou ai e kakaí ke kole ha tokoni, ko ia ʻe lava ke hoko ʻetau fie tokoní ko e meʻa tonu ia ʻoku nau fie maʻú. Ka ʻoku ʻikai foki ko e talí ʻa e ngāue ʻo ʻikai fakangofua ʻe he kakaí. Ko ha fakakaukau lelei ia ke kole ha ngofua pea toki fakahoko e ngāue fakaetauhí.

Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá fekauʻaki mo ha faʻē ne maʻu ʻe he huhunú—pea puke foki mo ʻene fānaú. Ne iku e fale ne maau maʻu peé ʻo fele mo maveuveu. Ne fokotuʻuna e ʻū peletí mo e foó.

ʻI he mōmeniti naʻá ne ongoʻi lōmekina kakato aí, ne tukituki atu ha ongo Fineʻofa ʻi hono matapaá. Ne ʻikai ke na pehē ange, “Talamai pe te ma lava ʻo tokoni atu ʻi ha meʻa.” ʻI heʻena vakai ki he tūkungá, ne na ngāue fakatoʻotoʻo leva.

“Naʻá na fakamāʻopoʻopo ʻa e felé, ʻomi ha maama mo ha nonga ki he ʻapí, pea telefoni ki ha kaungāmeʻa ke ne ʻomi ha ngaahi koloa naʻe fie maʻu lahi. Ko e taimi naʻe faifai pea ʻosi ai ʻena ngāué peá na fakalea ka na fokí, naʻe loʻimataʻia ʻa e faʻē kei talavoú ni—ko e loʻimata ʻo e houngaʻia mo e ʻofa.”7

Naʻe fakatou ongoʻi ʻe kinaua ne foakí mo ia naʻe maʻú ʻa e ongo ʻo e fiefiá.

Tanumaki ʻa e Fiefiá ʻi Hoʻo Moʻuí

Ko e lahi ange ʻa e fiefia, nonga, mo e fiemālie ʻoku tau tanumaki ʻi heʻetau moʻuí, ko e lahi ange ia ʻetau lava ʻo vahevahe mo e niʻihi kehé ʻi heʻetau ngāue fakaetauhí. ʻOku maʻu e fiefiá mei he Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, Kalētia 5:22 mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:13). Ko ha meʻa ia te tau lava ʻo lotua (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 136:29) mo fakaafeʻi ki heʻetau moʻuí. Ko ha ngaahi fakakaukau ʻeni ʻe niʻihi ki hono tanumaki ʻo e fiefiá ʻi heʻetau moʻuí:

  1. Tānaki ho ngaahi tāpuakí. ʻI hoʻo vakai kiate koé, hiki hifo ʻi ho tohinoá e ngaahi meʻa kuo tāpuekina ʻaki koe ʻe he ʻOtuá.8 Fakatokangaʻi e ngaahi lelei ʻokú ke maʻú.9 Tokanga ki he meʻa te ne ala taʻofi koe mei haʻo ongoʻi ʻa e fiefiá pea hiki hifo e ngaahi founga ke fakaleleiʻi pe te nau mahino lelei ange ai kiate koé. Lolotonga e faʻahitaʻu Toetuʻu ko ʻení, fakaʻaongaʻi ha taimi ke fekumi ki ha vā fetuʻutaki ofi ange mo e Fakamoʻuí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 101:36).

  2. Ako ke ke moʻui tokanga. Te ke maʻu ngofua ange e fiefiá ʻi he ngaahi taimi ʻo e fakalaulauloto fakalongolongó.10 Fakafanongo lelei ki he meʻa ʻokú ne ʻomi kiate koe ʻa e fiefiá (vakai, 1 Fakamatala Meʻa Hokohoko 16:15). ʻOku mahuʻinga e taimi mamaʻo mei he mītiá ke ke ako ai ʻa e moʻui tokangá.11

  3. Fakaʻehiʻehi mei he moʻui fakafehoanakí. Kuo pehē, ʻoku kaihaʻasi ʻe he moʻui fakafehoanakí ʻa e fiefiá. Naʻe fakatokanga ʻa Paula ko e niʻihi ʻoku “fuofua ʻa kinautolu ʻaki ʻa kinautolú, ʻo fakatatau ʻa kinautolu kiate kinautolú, ko e fai vale ia” (2 Kolinitō 10:12).

  4. Fekumi ki ha fakahā fakataautaha. Naʻe folofola e Fakamoʻuí: “Kapau te ke kole, te ke maʻu ha fakahā hoko mo e fakahā, pea mo ha ʻilo hoko mo e ʻilo, koeʻuhí ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa liló mo e ngaahi meʻa fakamelinó—ʻa e meʻa ʻoku ʻomi ʻa e fiefiá, ʻa e meʻa ko ia ʻoku ʻomi ʻa e moʻui taʻengatá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2:61)

Fakaafe ke Ngāue

Te ke lava fēfē ʻo fakatupulaki e fiefia ʻokú ke maʻu ʻi hoʻo moʻuí mei he ngāue fakaetauhí?

Ngaahi Fakamatalá

  1. “Joy,” en.oxforddictionaries.com

  2. Russell M. Nelson, “Fiefiá mo e Moʻui Fakalaumālié,” Liahona, Nōvema 2016, 82.

  3. Jean B. Bingham, “Ngāue Fakaetauhi ʻo Hangē ko e Fakamoʻuí,” Liahona, Mē 2018, 107.

  4. Vakai, Russell M. Nelson, “ʻI heʻetau Laka Fakataha Atu Kimuʻá,” Liahona, ʻEpeleli 2018, 4–7.

  5. Thomas S. Monson, “Maʻu ʻo ha Fiefia ʻi he Fonongá,” Liahona, Nōvema 2008, 86.

  6. M. Russell Ballard, “Ko Hono Maʻu ʻo e Fiefiá he Tokoni ʻOfá,” Liahona, Mē 2011, 49.

  7. Vakai, Dieter F. Uchtdorf, “Ko Hono Moʻui Fiefia ʻaki e Ongoongoleleí,” Liahona, Nōvema 2014, 120–123.

  8. Vakai, Henry B. Eyring, “O Remember, Remember,” Liahona, Nov. 2007, 67.

  9. Vakai, Jean B. Bingham, “Ke Kakato Ai Hoʻomou Fiefiá,” Liahona, Nov. 2017, 87.

  10. Vakai, Dieter F. Uchtdorf, “ʻO e Ngaahi Meʻa Mahuʻinga Tahá,” Liahona, Nōvema 2010, 21.

  11. Vakai, Gary E. Stevenson, “Mate Fakalaumālié,” Liahona, Nōvema 2017, 46.

Paaki