2019
Ko e Moʻuí ko ha Lele Malafoni: Toʻu Tupu ʻi Kalisi
ʻEpeleli 2019


Ko e Moʻuí ko ha Lele Malafoni

ʻOku nofo e toʻu tupu kei talavou ko ʻeni ʻo e Siasí he ʻahó ni ʻi he feituʻu ne nofo ai e ʻAposetolo ko Paulá lolotonga e kuonga ʻo e Fuakava Foʻoú. Pea ʻoku nau moʻui ʻaki ʻene ngaahi leá.

ʻĪmisi
Bryana

“Kuó u ako ʻoku tatau pē ʻa e ongoongoleleí he feituʻu kotoa pē. ʻI heʻeku nofo he fonua mulí, kuó u ako ke tokanga taha ki he ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí mo ongoʻi e Laumālié kae ʻikai tohoakiʻi ʻe he ʻulungaanga fakafonuá ʻeku tokangá.” —Puliana W., taʻu 15.

ʻĪmisi
Marie

“Ne u tohi e foʻi lea manatuʻí ʻi heʻeku sioʻatá ke u manatuʻi e meʻa kotoa kuo hoko he taʻu ní: FSY, kemi ʻa e Kau Finemuí mo e seminelí. ʻOku tokoni ia ki hono fakamantu mai e feituʻu ne u haʻu mei aí.” —Malia H., taʻu 17.

ʻĪmisi
Lizzie

“ʻOku ou ʻilo ʻi heʻeku ʻalu ki he seminelí, ʻoku ou lava ʻo ongoʻi ʻa e fiemālie ʻi heʻeku ʻilo ʻoku ou fai ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ke u faí, pea ʻoku ou ʻilo ʻe SAI pē ʻa e meʻa kotoa.” —Lisi T., taʻu 17.

ʻĪmisi
Loukia

Naʻe fuofua fakahoko ʻe Loukia C., taʻu 15, ʻene fakamoʻoní ʻi he kemi ʻa e Kau Finemuí pea papitaiso kimui ange ai.

ʻĪmisi
Haig

“Ko e konga fakafiefia taha kiate au he FSY ko e ngaahi sipotí, hulohulá, mo e ngaahi fakataha fakakulupú, ʻa ia ko e fakataha lotu pongipongí ia mo e toe vakaiʻí. Ne tokoni kiate au ke u faʻa tokoni mo faʻa kātaki ange pea ke fakahoungaʻi ange ʻa e folofolá.” —Haiki T., taʻu 14.

ʻĪmisi
Alexis

“Ne mau kamata hoko ko ha kulupu ʻi he FSY pea naʻá ne fakamālohia kimautolu. Ne tokoni ia ki hono liliu mo fokotuʻutuʻu e polokalama ʻa e toʻu tupú ʻi Kalisí koeʻuhí kuo mau feʻilongaki lelei ange ʻeni he taimí ni.” —ʻAlekisisi H., taʻu 18.

ʻĪmisi
Irini

“Ko e taha ʻo e ngaahi ngāue lototoʻa taha kuó u fai he FSY ko e hiva ʻi he funga siteisí pea ko e taha ia ʻo e ngaahi taimi fakaʻofoʻofa taha kuó u aʻusiá. Kuó u ako ʻeni he taimí ni hotau tuʻunga mahuʻinga ʻi he māmani fakaʻofoʻofa ko ʻení.” —ʻĪlini S., taʻu 17.

ʻĪmisi
Winifred

“Ne u ako ʻi he kemi ʻa e Kau Finemuí ʻoku hangē ʻa e moʻuí ha lele malafoní. Ne tokoni ia ke fakatupulaki ʻeku tuí, ʻi heʻeku ʻilo kuo pau ke tau hokohoko atu ʻi he hala totonú, ʻo hangē pē ʻoku tau lele ʻi ha lova malafoní. ʻOku tokoni e aʻusia ko iá ke fakatupulaki ʻeku fakamoʻoní mo maʻu ai pē ha tui mo nofo ʻi he hala totonú.” —Uinifeleti K., taʻu 14.

ʻĪmisi
Pavlos

“Ne u saiʻia ʻaupito he sio ki he anga ʻo e feohi mo e toʻu tupu ʻoku mau tui tataú. Ne u ongoʻi hangē ʻoku mau fehokotaki kotoa ʻi ha founga makehe, ʻo mahulu ange hono ʻilo pē ʻo e ngaahi hingoá.” —Pavalosi K., taʻu 15.

ʻĪmisi
Joshua

“ʻOku ou fiefia ne u maʻu e faingamālie ke fetaulaki mo ha toʻu tupu kehe ʻoku nau foua e ngaahi meʻa tatau mo au he ʻaho kotoa pē.” —Sōsiua K., taʻu 17.

ʻĪmisi
Olivia

“ʻOku maʻu ʻe he FSY mo e kemi ʻa e Kau Finemuí ha ongo tatau neongo pe ko fē ha feituʻu te ke ʻalu ai he māmaní. Ne u fiefia he kemi siʻisiʻi ange ʻa e Kau Finemuí koeʻuhí ne faingofua ange ke u maheni mo e tokotaha kotoa.” —ʻOlivia H., taʻu 15.

ʻĪmisi
Irene

“ʻOku ʻikai ko ha mēmipa au ʻo e Siasí, ka ʻoku ou haʻu he uike kotoa pē ʻoku ou lava aí. ʻOku ou fakaʻofoʻofaʻia he tuʻunga moʻui ʻo e kau finemuí.” —ʻAilini C., taʻu 14.

ʻĪmisi
youth in Greece

ʻI ha ngaahi māhina siʻi kimuʻa, ne fakataha ha kalasi semineli ki ʻAleopeiko, ofi ki ʻAtenisi, Kalisi, ʻa ia ne tuʻo taha hano fakahoko ai ʻe Paula ha malanga mālohi (vakai, Ngāue 17:22–34). Naʻe talanoa e kau akó fekauʻaki mo e ivi takiekina ʻo e seminelí ʻi heʻenau moʻuí, kau ai e ngaahi akonaki ʻa Paulá.

Naʻe pehē ʻe ʻAlekisisi H., taʻu 18, “ʻOku hoko e nofo ʻi Kalisí ke fakamanatua lahi ai e Fuakava Foʻoú.” “ʻOku manako ʻeku tangataʻeikí ke ʻalu ki ha ngaahi feituʻu kehekehe ne fakahoko ai ʻe Paula ha akonaki pea te ne vahevahe ha potufolofola pe fai ha talanoa fekauʻaki mo e feituʻu ne hoko aí.”

ʻOku fehangahangai foki e toʻu tupu ʻi Kalisí mo ha ngaahi palopalema fakasōsiale, fakapolitikale, mo fakaʻekonōmika ʻo hangē pē ko e ngaahi faingataʻa ne fepaki mo Paula ʻi hono taimí. ʻOku ʻikai faʻa fakahoko e ngaahi konifelenisi ia ʻa e toʻu tupú pe kemi ʻa e Finemuí ʻi Kalisi, naʻa mo e ʻalu ki he seminelí ʻoku faingataʻa. Neongo e ngaahi faingataʻa ko ʻení mo ha ngaahi faingataʻa kehe, ʻoku moʻui ʻaki ʻe he toʻu tupu ʻi Kalisí e meʻa ne poupouʻi ʻe Paulá ke nau “tuʻu maʻu ʻi he loto taha, ʻo uouongataha pē, ʻo feinga fakataha ʻi he tui ki he ongoongoleleí” (Filipai 1:27).

ʻOku fiefia e kau mēmipa kei talavou ko ʻení ʻi heʻenau nofo ʻi Kalisí ʻi he ʻea māfaná, ngaahi matātahí, meʻakaí, mo e hulohulá. ʻOku nau fiefia foki he fetaulaki fakataha mo e niʻihi kehé. Kuo fakatupulaki ange ʻenau tuí mo e vā fakakaungāmeʻá ʻi heʻenau fakataha he seminelí mo e ngaahi ʻekitivitī ʻo e koló.

Ko e Seminelí ʻi ʻAleopeiko

ʻĪmisi
Seminary students

Ko e kulupu seminelí ʻi muʻa he falelotu ʻAtenisí.

Ngaahi taá ʻi he angalelei ʻa Leeann Heder

ʻI he kamata ʻa e seminelí ʻi Kalisi he ngaahi taʻu siʻi kuohilí, naʻe toko nima pē e kau akó. Ne nau kalasi pongipongia tuʻo tolu he uike, ʻo kau mai ha niʻihi he talanoa vitiō ʻi he ʻinitanetí. Ne nau fakataha foki he ngaahi efiafi Pulelulú ki he seminelí, ʻo hoko atu ai ha ʻekitivitī heʻene ʻosí. Kuo nau vāofi ange mo hoko ko ha maama ki honau ngaahi kaungāmeʻá, ʻa ia ʻoku nau fakatokangaʻi ʻenau sīpingá. ʻI he taimi ʻoku ʻeke fehuʻi ange ai honau ngaahi kaungāmeʻá, ʻoku ʻomi ia he toʻu tupú ki he seminelí mo e ngaahi ʻekitivitī Mutualé.

Naʻe pehē ʻe ha talavou ʻe taha, Pavalosi K., taʻu 15, “ʻOku hoko e ʻalu ki he seminelí ko ha founga lelei ke kamata ʻaki e ʻahó mo tokoni ke u mālohi maʻu ai pē. ʻOku ou maʻu ai ha fakakaukau ko ha tā sipinga au ki he niʻihi kehé. ʻOku tokoni ia ke kamata e ʻahó ʻaki ʻeku fakakaukau kia Sīsū Kalaisi.”

ʻOku hoko mai e ngaahi tāpuakí mo e ngaahi faingamālié ʻi he tupulaki e ivi mo e uouongataha ʻa e toʻu tupú. Hangē ko ʻení, ne faitāpuekina kinautolu ʻi he 2017 ke nau kau atu Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú (FSY), ko ha konifelenisi fakavahe lahi ʻa e toʻu tupú. Naʻe kau foki e kau finemuí ʻi he fuofua kemi ʻa e Kau Finemuí ʻi Kalisí. Ko hono olá, kuo nau vāofi ange ko ha kulupu, pea kau mai mo ha ongo finemui ki he Siasí.

Konifelenisi Fakavahaʻapuleʻanga ʻa e FSY

ʻĪmisi
youth spelling out youth theme at FSY

ʻI he konifelenisi ʻa e FSY, ko hono sipela ʻo e foʻi lea “Kole,” mei he Sēmisi 1:5.

Naʻe fakatahatahaʻi ʻe he konifelenisi ne fai ʻi Siamané ha kau mēmipa kei talavou ʻo e Siasí mei ʻIulope kotoa. Ne omi e toʻu tupu mei Kalisi mo Saipaloó mei ha ngaahi maile ʻe laungeau, pea naʻe liliu lahi kinautolu ʻi he aʻusia ko ʻeni ʻo e konifelenisí. Naʻe pehē ʻe Mehimosi A., taʻu 14, “ko e meʻa ne mau manatua lahi taha ʻi he FSY ko e taimi ne mau vahevahe ai ʻemau fakamoʻoní. Ne ongoʻi ʻe he tokotaha kotoa e Laumālié, pea naʻá ne ueʻi au ke fakatupulaki ʻeku fakamoʻoní.”

Ne toe pehē ʻe Loukia C., taʻu 15, “ʻI he kamataʻangá ko e toʻu tupu pē ʻe toko fā ne ʻai ke nau ʻalú, ka ʻi he fakaʻosí, ko ha toko 15 ne ʻalú—ko ha lekooti ia ki Kalisi—kau ai ha ngaahi kaungāmeʻa taʻe siasi ʻe toko 3.”

“Naʻe lelei ʻaupito ʻemau fakataha ki ha feituʻu ʻoku mau lava ai ʻo vahevahe e ongoongolelei tatau pea ʻoku ʻikai ko kita ʻoku kehé. Ne mau fakataha kotoa, pea ne mau ongoʻi e Laumālie tatau. Ne tokoniʻi au ʻe he ngaahi meʻá ni.”

Naʻe pehē ʻe Sesiana, taʻu 16, “ʻOku ʻikai ko ha mēmipa ʻeku tangataʻeikí pea ne ʻikai ke ne fie tukuange au ke u ʻalu ki he FSY pe papitaiso.” “Ka naʻe ʻaukai e kau mēmipa ʻo e koló maʻaku, pea talanoa ʻeku kui fefiné ki heʻeku tangataʻeikí. Hili iá naʻá ne talamai ke u ʻalu!”

Naʻá ne aʻusia ʻi he FSY ha ngaahi meʻa foʻou lahi, hangē ko e, “ne tokoni ʻeku kau he ngaahi lēsoní mo e ʻekitivitií kae pehē ki hono vahevahe ʻeku fakamoʻoní ke mahino kiate au ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi he taimi ʻokú te ongoʻi ai e Laumālie Māʻoniʻoní. Kuo teʻeki ke u ongoʻi pehē e Laumālié kimuʻa, pea ne u fuʻu fiefia ʻaupito mo vēkeveke. Ko e fuofua taimi ia ke vahevahe ai ʻeku fakamoʻoní.”

ʻĪmisi
youth at FSY

ʻIkai ngata hono fafanga fakalaumālie e toʻu tupú, ka ne nau maʻu ha taimi lelei mo fiefia fakataha ʻi he konifelenisí. Ne haʻu ʻa Haiki T., taʻu 14, ki he konifelenisí mei Saipalō. “Ne u ako ke u fakafeohi lahi ange, ke maʻu ha ngaahi vā fakakaungāmeʻa moʻoni, pea ke fiefia, naʻa mo e ngaahi taimi faingataʻá.”

Nofo Kemi ʻa e Kau Finemuí

ʻĪmisi
young women at Marathon Greece

Kau Finemuí ʻi Malafoni, Kalisi.

Ko ha meʻa tatau pē ne hoko he Kemi ʻa e Kau Finemuí. Ne fetaulaki ha kau finemui ʻe toko hongofulu mā ua mo ʻenau kau takí ʻo ofi ki he feituʻu ne fai ai e feʻauhi Malafoni he kuonga muʻá. Ne nau fakataha ai ha ʻaho ʻe tolu, ʻo ako ke nau fefalalaʻaki ke maʻu ha mālohi mo ha poupou.

Ne pehē ʻe Loukia, “ʻI heʻeku kei taʻu 12, ko e fuofua taimi ia ke u ʻalu ai ki he lotú pea naʻá ku fiefia ʻaupito, ka ne u fakatokangaʻi ko au tokotaha pē ʻi hoku toʻú. Sai, hili ha taʻu ʻe ua, kuo mau maʻu ha kau finemui tokolahi ʻo mau lava ai ke fakahoko ʻa e fuofua kemi ʻa e Kau Finemuí.” Naʻá ne pehē ʻi heʻenau fuofua fakataha atú, “Ne u ʻiloʻi e ʻuhinga ʻo e hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí. ʻI he taimi ʻoku tau moʻui ʻaki ai e ongoongoleleí, ʻoku ʻākilotoa kitautolu ʻe ha maama.”

ʻĪmisi
young women holding flag

Kemi ʻa e Kau Finemuí, 2017—ko e fuofua kemi ke fai ʻi Kalisí.

Naʻe tokoni e FSY mo e kemi ʻa e Kau Finemuí kia Puliana W., taʻu 15, ke feohi mo lava ʻo talanoa ki he niʻhi kehé. Naʻá ne pehē, “ʻOku lahi e faʻa fehikitaki hoku fāmilí, pea naʻe faingataʻa kiate au ke u feohi mo e niʻihi kehé koeʻuhí ne u mā. Ka koeʻuhí ko e fakaʻau ke u vāofi mo ʻetau kulupu FSY, ne maʻu ai haku ngaahi kaungāmeʻa lelei. Lolotonga ha fakatahaʻanga fakamoʻoni, ne mau vahevahe ʻemau ngaahi ongó, pea ne u fakatokangaʻi ne ongoʻi ʻe he niʻihi kehé ʻa e meʻa tatau mo aú.”

ʻOku manatuʻi ʻe Maia H., taʻu 17, “Ko e moʻuí ʻoku hangē ha lele malafoní, kae ʻikai ko ha foʻi manga pē taha.” Naʻá ne pehē, ne aleaʻi ʻe he kau finemuí mo ʻenau kau takí e mahuʻinga ʻo e faʻa kātakí mo hono ikunaʻi ʻo e fakapuepué. “Naʻe fakamanatu mai ai kiate au te u lava ʻo kātaki, fakaʻutoʻuta lelei, mo tokanga taha ki he tepí. Te u ikunaʻi leva ai e ngaahi meʻa ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke u fakahokó.”

ʻĪmisi
young woman at girls camp

“Ne omi ʻe heʻemau vakai ki he hopo hake ʻa e laʻaá ha laumālie fakafiemālie mo fakaʻofoʻofa.” —Lisi T.

Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa makehe ʻi he kemí ko ha fakataha lotu ʻi he hopo ʻa e laʻaá ʻi he veʻe matātahí ʻi honau pongipongi fakaʻosí. ʻOku pehē ʻe Lisi T., taʻu 17, “Ne mau toʻo ʻemau folofolá, fakahoko ʻemau fakataha lotú, mo vakai atu ki he hopo hake ʻa e laʻaá. Ne mau ongoʻi kotoa e ʻofa ʻa e ʻOtuá. Ko ha fakaʻosinga lelei ia ki he taimi ne mau feohi fakataha aí.”

Fehangahangai mo e Kahaʻú ʻi he Lototoʻa

ʻOku pehē ʻe ʻĪlini S., taʻu 17, “Ne u ako ha meʻa lahi mei he FSY mo e kemi ʻa e Finemuí kau ki he ongoongoleleí mo e founga te ne lava ʻo tokoniʻi ai ʻeku moʻuí. Ne u fakakaungāmeʻa ki ha niʻihi tokolahi peá u ako hono mahuʻinga ke fakahaaʻi ʻeku ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi ongó. Ne u ongoʻi mālohi e Laumālie Māʻoniʻoní mo e ʻofa hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.”

ʻOkú ne pehē, ne fakamālohia ʻe heʻeku feohi mo e toʻu tupu kehe ʻo e Siasí ʻeku loto falala fakatāutahá. “Kimuʻa he FSY, ne ʻikai ke u sio ki he ngaahi meʻa lelei mo fakaʻofoʻofa ne ngaohi ʻe he ʻOtuá maʻatautolu mo e ngaahi palani ʻokú Ne kei fokotuʻutuʻu maʻatautolú.”

ʻOku pehē ʻe Manase A., taʻu 17, “ʻOku ʻikai totonu ke uesia kitautolu ʻe ha taha pe ko ha toe meʻa kehe hotau ʻātakaí ʻa ia ʻe feinga ke tohoakiʻi kitautolu mei hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí. ʻOku tatau ʻa e ongoongoleleí he feituʻu kotoa pē pea ʻoku totonu ke tau nofo maʻu pē ʻi he hala totonú.”

Pea tatau ai pē pe ʻi Kalisi pe ʻi ha feituʻu kehe ʻi he māmaní, ʻe hoko ʻetau vahevahe ʻa e hala ko iá ke tau maʻu ai ha laumālie tatau.

Paaki