2020
Peikilini Kuōnasoni—ʻĀnesila, ʻAisileni
ʻEpeleli 2020


Ngaahi ʻAta ʻo e Tuí

Berglind Guðnason

ʻĀnesila, ʻAisileni

ʻĪmisi
sisters hugging

Ko Peikilini (toʻohemá) mo hono tokoua ko ʻĒliní (toʻomataʻú). ʻI he taimi naʻe aʻusia ai ʻe Peikilini ʻa e loto-mafasia faingataʻa taha kuó ne fehangahangai mo iá, naʻá ne ongoʻi he ʻikai ke ne toe lava ʻo makātakiʻi. ʻI heʻene vahevahe ki hono fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá fekauʻaki mo hono ngaahi faingataʻaʻiá, naʻá ne maʻu ai ha fakamoʻui fakalaumālie mo fakaeloto ʻo fakafou he ngaahi meʻangāue kuo ʻomi ʻe he Tamai Hēvaní.

Minitī Selu, Tokotaha Faitaá

Kuó u fefaʻuhi mo e loto-mafasiá talu mei heʻeku taʻu 13. Naʻe ʻi ai ha taimi ʻe taha ne fuʻu faingataʻa fau ai e ngaahi meʻá peá u feinga ke toʻo ʻeku moʻuí. Ne u ongoʻi ne siva moʻoni ʻeku ʻamanakí ʻi he taimi ko iá. Naʻá ku fakakaukau, “He ʻikai pē ke u toe fiefia au. He ʻikai pē ke u teitei ikunaʻi ha faʻahinga meʻa.”

Naʻe ʻi ai ha momeniti ne u fakakaukau ai ko e mavahe mei he Siasí ʻa e tali ki heʻeku ngaahi palopalemá koeʻuhí ne u ongoʻi kuo siva ʻeku ʻamanakí ki he meʻa kotoa pē. ʻOku fuʻu faingofua ʻaupito ke te fai e meʻa ʻoku ʻikai totonu ke te faí ʻi ʻAisileni. ʻOku fuʻu tokosiʻi ʻaupito ʻa e Siasí ʻi heni. ʻI heʻemau tupu haké, ko au pē mo hoku ngaahi tokouá mo e tuongaʻané ʻi heʻemau ngaahi kalasi ʻi he Lotú. Naʻá ku ongoʻi taʻeoliʻia pea ʻi ha vahaʻataimi nounou ne ʻikai ke u saiʻia au he ʻalu ki he lotú.

ʻOku tukunoaʻi ʻe ha kakai tokolahi ʻi ʻAisileni ʻa e tui fakalotú. ʻOku kamata pē ʻa e inu [kava mālohi] ʻa e kakaí ʻi ha taʻu kei siʻi. Naʻe kamata ke u fai pehē, peá u māmālohi ai ʻi ha taimi nounou ʻi heʻeku moʻuí. ʻOku ʻikai ke u laukau ʻaki ia, ka ko ha konga ia ʻo ʻeku aʻusiá pea naʻá ku ako mei ai. Naʻá ku ako ha lea naʻe fai ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani pea naʻá ku saiʻia ʻi heʻene leá: “Ko e kuohilí ke ako mei ai kae ʻoua ʻe toe nofo ai. … Ko e taimi kuo tau ʻilo ai e meʻa naʻe fie maʻu ke tau akó … , tau sio leva ki muʻa mo manatuʻi ko e tuí ʻoku tuhu maʻu pē ki he kahaʻú.”1

ʻI ha ʻaho ʻe taha lolotonga ʻeku fuʻu faingataʻaʻiá, naʻá ku lau hoku tāpuaki fakapēteliaké. ʻI heʻeku lau iá, ne u ʻilo ai ʻoku ʻi ai haʻaku kahaʻu. ʻOku ʻi ai ha palani ʻa e ʻOtuá maʻaku, pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate au. Kuo hoko ʻa e ʻalu ki he lotú, maʻu ʻo e sākalamēnití, lau e folofolá, mo e lotú ko ha maama mo ha fiefia lahi ki heʻeku moʻuí. Ne u fakatokangaʻi leva, “ʻOku tokoni ʻeni kiate au.” Ko e taimi ia ne u ʻiloʻi ai ne u fie maʻu maʻu pē ʻa e ongoongoleleí ʻi heʻeku moʻuí. ʻI he hili e ngaahi meʻa kotoa pē kuó u fouá, ʻoku ou ʻiloʻi kuo fakahaofi ʻe he ongoongoleleí ʻeku moʻuí, pea ʻoku ou fiefia lahi ʻaupito ai.

Kuo tokoni lahi ʻaupito kiate au ʻeku talanoa mo hoku fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá fekauʻaki mo hoku loto-mafasiá. Naʻe iku foki ia ki ha tokoni lahi ange. Naʻe ʻikai ke u fie folo foʻiʻakau pe ʻalu ki ha faifaleʻi. Ne u pehē loto maʻu pē, “ʻOku ʻiate au ʻa e ʻOtuá.” Ka ʻoku ʻomi ʻe he ʻOtuá ha ngaahi meʻangāue kehe, hangē ko e faitoʻó mo e faifaleʻí, ke tau fakaʻaongaʻi ʻo ʻikai ngata pē ʻi he ngaahi meʻa fakalaumālié.

ʻI he kamata ke u laukonga ʻo lahi ange ʻeku folofolá he ʻaho kotoa pē mo vāofi ange mo e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he lotú, ne u maʻu ai ha ngaahi tāpuaki lahi mo ha ngaahi fakahā ko ʻeku taumuʻá ke tokoni ki he niʻihi kehé. ʻOku ou ongoʻi ʻoku fehangahangai hatau tokolahi mo e ngaahi palopalema fakaeʻatamaí pea ʻoku tau feinga ke fūfuuʻi ia. Kuo akoʻi au ʻe heʻeku loto-mafasiá mo e ngaahi faingataʻaʻiá ʻoku lelei ange ke te talanoa tauʻatāina mo fakafehokotaki mo e niʻihi kehé. Naʻe toki talanoa mai haʻaku kaungāmeʻa kiate au fekauʻaki mo ʻene fefaʻuhi mo e loto-mafasiá. Ne ma talanoaʻi ia pea ne ma fuʻu femahinoʻaki ʻaupito.

ʻOku ʻikai ke tau faʻa fakatokangaʻi e ngaahi meʻa ʻoku fefaʻuhi mo e niʻihi kehé, ka ʻoku ou faʻa lue holo pē he taimi ʻe niʻihi mo sio ki he kakai kehé peá u ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi kotoa kitautolu ʻe he ʻOtuá. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate kitautolu mo ʻafioʻi e meʻa ʻoku tau fouá. Pea te tau lava ʻo fetokoniʻaki.

ʻI heʻeku fefaʻuhi mo e loto-mafasiá, kuó u ako ke u fai ʻa e fehuʻi, “Ko e hā te u lava ʻo ako mei he faingataʻa ko ʻení?” kae ʻikai ko e “Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e faingataʻá ni kiate aú?” ʻOku ou manako ʻi he ʻEta 12:27, ʻa ia ʻoku pehē ai ʻe lava ke hoko hotau ngaahi vaivaí ko ha mālohinga kapau te tau tui kia Sīsū Kalaisi. ʻOku hoko maʻu pē ʻeni ko ha fakafiemālie kiate au.

Ne tau fili kotoa ke tau omi ki he māmaní. Ne tau ʻilo te tau foua ha ngaahi faingataʻa. Pea ko hono moʻoní, ko e meʻa ia ʻokú ne ʻai e moʻuí ke fakafiefiá. Koeʻuhí he ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa lelei ʻe hoko mai. ʻOku tau ʻiloʻi kapau te tau muimui ki he Fakamoʻuí he ngaahi tūkunga faingataʻa kotoa pē, te tau lava ʻo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá pea mo e ngaahi tāpuaki kotoa ko ʻeni ʻoku fakatatali maʻatautolú.

Kuó u fakatokangaʻi e founga kuó u liliu ai ʻi heʻeku maʻu ʻa e loto-mafasiá. ʻOku moʻoni e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, kuo liliu ʻeku ngaahi fakaʻānauá, pea kuó u mālohi ange. ʻOku ou ongoʻi hangē ko ha taha kehe au mei he tuʻunga ne u ʻi ai kimuʻá. ʻOku fakatokangaʻi ia ʻe he kakaí pea ʻoku nau pehē mai, “Kuó ke liliu.” Naʻe pehē mai ha taʻahine ʻe taha mei he akó, “ʻOku ou fakatokangaʻi ha faikehekehe mo ha maama ʻiate koe.” ʻOku ngalikehé he ʻoku ʻikai ko ha mēmipa ia ʻo e Siasí, pea kuo teʻeki ke ma loko fepōtalanoaʻaki kimuʻa.

ʻI he tumutumu ʻo ʻeku loto-mafasiá, ne faʻa pehē mai ʻe he kakaí, “ʻE fakaʻau pē ke toe lelei ange.” Ne u faʻa foʻi he fanongo ki aí ka, neongo ʻene ongo ngali kehé, naʻe moʻoni ia.

Ka kuo pau ke ke fie maʻu ke ke lelei ange. Kuó u ako he ʻikai lava ke ke ʻamanaki te ke lelei ange taʻe te ke fai ha meʻa. Kuo pau ke ke fie maʻu ke ke fiefia mo tui ʻoku ʻi ai haʻo ivi malava pea mo ha kahaʻu. ʻOku mahuʻinga ke ke manatuʻi ʻoku ʻofaʻi koe ʻe ha kakai tokolahi, ʻo kau ai hoʻo Tamai Hēvaní. ʻOku nau ʻi ai kotoa ke tokoniʻi koe.

Naʻe ʻikai ke u teitei fakakaukau te u aʻusia e fiefia kuó u aʻusia he taimi ní. ʻOku ʻi ai ha ngaahi ʻaho ʻe niʻihi ʻoku ou kei fāifeinga pē, ka koeʻuhí ko e ngaahi meʻangāue kuo ʻomi ʻe he Tamai Hēvaní maʻakú, ʻoku ou lavaʻi ia. ʻI he taimi ní, ko e taimi ʻoku ou ongoʻi ai ʻoku kamata ke u ongoʻi loto-mafasiá, ʻoku ou pehē loto pē ʻoku ʻofaʻi au, ʻoku ʻi ai ʻa e kakai ke u talanoa ki ai, pea ʻe fakaʻau pē ke lelei ange.

ʻĪmisi
Berglind sitting down

Kuo hoko ʻa e fehangahangai ʻa Peikilini mo e loto-mafasiá ke ne ʻilo lahi ange ai ki he founga ʻe lava ke tau fetokoniʻaki ai ʻi he ngaahi faingataʻá. “ʻOku ʻafioʻi fakataautaha kitautolu ʻe he ʻOtuá, ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu, pea ʻokú Ne ʻafioʻi e meʻa ʻoku tau foua kotoá. Pea te tau lava ʻo fetokoniʻaki.”

ʻĪmisi
Berglind smiling

Kuo fakatokangaʻi ʻe Peikilini ha liliu ʻiate ia ʻi hono ngaahi faingataʻaʻiá. ʻOkú ne pehē, “ʻOku moʻoni e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí. Kuo liliu hoku lotó, pea kuó u mālohi ange. ʻOku ou ongoʻi hangē ko ha taha kehe au mei he tuʻunga ne u ʻi ai kimuʻá.”

ʻĪmisi
Berglind reading scriptures

ʻOku pehē ʻe Peikilini, “ʻI he kamata ke u laukonga ʻo lahi ange ʻeku folofolá he ʻaho kotoa peé, ne u maʻu ai ha ngaahi tāpuaki lahi mo ha ngaahi fakahā ko ʻeku taumuʻá ke tokoni ki he niʻihi kehé. ʻOku ou manako ʻi he ʻEta 12:27, ʻa ia ʻoku pehē ai ʻe lava ke hoko hotau ngaahi vaivaí ko ha mālohinga kapau te tau tui kia Sīsū Kalaisi. ʻOku hoko maʻu pē ʻeni ko ha fakafiemālie kiate au.”

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Jeffrey R. Holland, “‘Remember Lot’s Wife’: Faith Is for the Future” (Brigham Young University devotional, Jan. 13, 2009), speeches.byu.edu.

Paaki