2020
Fakamālohia Hoʻo Tuí ʻo Fakafou ʻi he ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí
ʻEpeleli 2020


Fakamālohia Hoʻo Tuí ʻo Fakafou ʻi he ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí

ʻOku ou lotua te mou muimui he sīpinga lotu ʻa Siosefá, ako e ngaahi moʻoni naʻá ne akó, pea fakamālohia hoʻomou tui ki he Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.

ʻĪmisi
Teenaged Elder Anderson shares his beliefs with friends Illustration of Elder Neil Anderson when he was 16 years old at a conference he traveled to the east coast to attend. He is in a informal group of people and he is explaining his beliefs to the group.

ʻI heʻeku kei taʻu 16, ne u fononga mei hoku ʻapi ʻi ʻAitahoó ki ha konifelenisi ʻi he Matāfonua Fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití, ʻa ia ne omi ki ai ha kau talavou mo ha kau finemui mei he ngaahi siteiti kotoa ʻe 50 pea mo ha fonua ʻe meimei 40. Kimuʻa aí, naʻe tātātaha ke u ʻi ha tūkunga ne kehe ai ʻeku tuí mo e loto-fakapapaú mei he niʻihi ne u feohi mo iá.

ʻI ha efiafi ʻe taha ʻi ha feohiʻanga angamaheni pē, ne langaki ai ha fealēleaʻaki fekauʻaki mo e ngaahi tui mo e tōʻonga ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻe fakafokifā pē ha tafoki mai ha niʻihi tokolahi ʻo e kau akó kiate au ʻo ʻeke mai ha ngaahi fehuʻi, ko hanau niʻihi ne nau fakaangaʻi ʻetau tuí.

Ne u fuʻu ʻohovale ʻaupito. Ka ʻi he hili haʻaku kiʻi fakakaukau taimi siʻi, naʻe kamata ke u vahevahe ha fanga kiʻi tefitoʻi moʻoni angamaheni [ʻo e Siasí]. Ne u fakamatalaʻi ange ʻoku ʻi ai ha Tamai Hēvani, ko Hono ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kitautolu, pea ʻoku tau ʻi he māmaní ke fakatupulaki ha tui kia Sīsū Kalaisi mo fakahaaʻi hotau tuʻungá ʻaki ʻetau fili ʻa e leleí kae ʻikai ko e koví.

Naʻe tākiekina au heʻeku vahevahe e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ki he fakamoʻoni ʻa Siosefa Sāmitá. Ne teʻeki fehuʻi mai ʻe he kau ako kehé fekauʻaki mo Siosefa Sāmita, ka naʻe tākiekina au ki he tupuʻanga ʻo e ʻuhinga ne u tui ai ki he meʻa ne u tui ki aí. ʻI heʻeku fakamatala fekauʻaki mo e fōtunga ʻo e Tamaí mo e ʻAló ʻi he Vao ʻAkau Tapú, ne fakafokifā pē kuo fakalongolongo e tokotaha kotoa pē. Ne hūfia ha ongoʻi mālohi ʻo e māʻoniʻoní ki he lokí, pea naʻe ʻiate au mo ʻeku ngaahi leá ha ongo mafatukituki ʻo e mālohi fakalaumālie.

Hili iá, naʻe fakamālō mai ha kau ako tokolahi kiate au ʻi heʻeku tui mālohí. Naʻe ʻi ai mo ha niʻihi ne nau fie maʻu ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e Siasí. ʻI heʻeku foki ki hoku lokí he pō ko iá, ne u ʻiloʻi ko e tokotaha naʻá ne maʻu e ola lelei taha ʻo e aʻusia ko ʻení ko au. Kuó u ongoʻi ʻiate au ʻa e mālohi hono fakahoko ha fakamoʻoni ki he ʻOtua ko e Tamaí, Sīsū Kalaisi, mo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí.

Talu mei he aʻusia ko iá ʻi he taʻu ʻe 50 tupu kuo hilí, kuo laungeau e ngaahi taimi kuó u fakamoʻoni ai ki he Tamaí, ko e ʻAló, mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻI he ngaahi aʻusia ko ʻení, kuó u ongoʻi maʻu pē e fakamoʻoni fakapapau ʻa e Laumāile Māʻoniʻoní.

ʻOku ou fie vahevahe ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe nima kuó u ako mei heʻeku mahino fakalaumālie fekauʻaki mo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí. Kuo fakamālohia ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻeku tui mo ʻeku holi ke muimui ʻi heʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá. ʻOku ou fakatauange pē te nau fakamālohia foki mo koe.

ʻĪmisi
An illustration of the First Vision

1. ʻOku Māvahevahe ʻa e Tamaí, ko e ʻAló pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní

Kuo laui senituli hono tālangaʻi ʻe he kau mataotao fakalotú mo e kau filōsefá e natula ʻo e ʻOtua ko e Tamaí, Sīsū Kalaisi, pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe tui ha tokolahi ʻoku Nau taha pē. Koeʻuhí ko e aʻusia ʻa Siosefa ʻi he Vao ʻAkau Tapú ʻi he taʻu ʻe 200 kuo hilí, ʻoku tau ʻiloʻi ai e moʻoni tuʻuloa fekauʻaki mo e natula ʻo e ʻOtuá.

ʻUluakí, ʻokú Ne moʻui! Uá, ko e Tamaí mo e ʻAló ko ha toko ua mavahevahe, nāunauʻia mo toetuʻu Kinaua, pea ʻokú Na kehekehe pē. Kimui angé, naʻe ʻilo ʻe Siosefa “ʻoku ʻikai maʻu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e sino ʻo e kakano mo e huí, ka ko e tokotaha ia ko e Laumālié pē. Ka ne ʻikai ke pehē, ʻe ʻikai lava ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke nofoʻia ʻa kitautolu” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 130:22).

2. Ko ha Ngaahi Foha mo ha Ngaahi ʻOfefine Kitautolu ʻo e ʻOtuá

Koeʻuhí ko e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí mo e ngaahi aʻusia kehé, naʻe ʻilo ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ko e ʻOtuá ʻoku ʻikai ko ha faʻahinga mālohi taʻeʻiloa ia naʻá ne fakatupu e māmaní mo hono kakaí pea ngalo leva kinautolu. Ko hono moʻoní, ko kitautolú takitaha “ko ha ʻofefine [pe foha] ʻofeina au ʻo ha ongomātuʻa fakalangi.”1

ʻOku pehē ʻe he fanongonongo fekauʻaki mo e fāmilí: “Ko e kakai kotoa pē—ʻa e tangata mo e fefine—naʻe fakatupu ia ʻi he tatau ʻo e ʻOtuá. Ko e toko taha fakafoʻituitui kotoa pē ko e foha mo e ʻofefine ia ʻo ha mātuʻa fakalangi, pea ʻi heʻene peheé, ʻoku maʻu ai ʻe he toko taha kotoa pē ha natula fakalangi pea mo ha ikuʻanga pau.”2 Kuo fakahā mahino mai ʻe heʻetau Tamaí e ikuʻanga ko iá: “Ko ʻeku ngāué ʻeni mo hoku nāunaú—ke fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá” (Mōsese 1:39).

ʻOku mei he ʻOtuá hotau tuʻunga totonú, pea ʻoku tau ʻi heni ʻi he māmaní ke hoko ʻo hangē ko Iá. Koeʻuhí ko e mahino ko ʻeni mei he ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí, kuó u lava ai ko ha talavou ʻo ʻiloʻi ne u maʻu ha Tamai Hēvani naʻe ʻofa ʻiate au mo finangalo ke u foki hake kiate Ia.

3. ʻE Lava ke Fakamolemoleʻi ʻEtau Ngaahi Angahalá

Ko e taha ʻo e ngaahi hohaʻa lahi taha ʻa Siosefá ke fakamolemoleʻi ʻene ngaahi angahalá. ʻI ha fakamatala ʻe taha fekauʻaki mo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí, naʻe folofola ai ʻe he ʻEikí ki he talavou ko ʻeni ne fekumi ki he moʻoní ʻo pehē: “Siosefa, ko hoku foha, kuo fakamolemoleʻi hoʻo ngaahi angahalá. ʻAlu ʻi ho halá, ʻaʻeva ʻi heʻeku ngaahi fonó pea tauhi ʻeku ngaahi fekaú. Vakai, ko au ko e ʻEiki nāunauʻiá. Naʻe tutuki au maʻá e māmaní ke lava ʻe kinautolu kotoa ʻe tui ki hoku hingoá ʻo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.”3

Naʻe ʻilo ʻe Siosefa koeʻuhí ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻe lava ke fakamolemoleʻi ia mei heʻene ngaahi angahalá pea hoko ʻo maʻa mo haohaoa ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Naʻe foaki kiate ia ha ʻilo fakapapau naʻe toʻo ʻe Sīsū Kalaisi kiate Ia ʻa e ngaahi angahala mo e mafasia ʻo kinautolu kotoa pē kuo nau moʻui pe ʻe moʻui ʻi he māmaní.

ʻOku tau ako mei he ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí, koeʻuhí ko e ʻaloʻofa ʻa hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻe lava ke fakamolemoleʻi foki mo kitautolu mei heʻetau ngaahi angahalá pea tau tuʻu ʻi ha ʻaho ʻi he ʻao ʻo e Tamaí kuo tau maʻa.

4. ʻOku Fanongo Mai mo Tali ʻe he Tamai Hēvaní ʻEtau Ngaahi Lotú

ʻI he vao ʻakaú ʻi he ʻaho ko iá ʻi he 1820, naʻe ʻilo ai ʻe Siosefa ʻoku fanongo mo tali ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e lotú. Kimui angé, naʻe pehē ʻe Siosefa, “Naʻá ku falala kakato te u maʻu ha fakahā fakalangi, ʻo hangē ko ia naʻá ku maʻu ki muʻá” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:29). ʻOku akoʻi kitautolu ʻe heʻene sīpingá te tau lava ʻo hū ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻi he lotu ke maʻu ha ngaahi tali maʻatautolu pē.

Naʻe toutou fakahoko ʻe Siosefa e sīpinga ko ʻeni ʻo e lotú. Naʻá ne maʻu ha loto-falala ʻe fanongo mo tali ʻe he ʻEikí ʻene ngaahi lotú. Naʻá ne lotu fekauʻaki mo ha ngaahi meʻa mahalo kuó ke ʻosi lotu mo koe ki ai.

Naʻá ne lotua ha poto (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:12–13).

Naʻá ne lotu fekauʻaki mo e papitaisó (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:68).

Naʻá ne lotua ha fakahaofi (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:1–4).

Naʻá ne lotua ʻa e kau faifekaú (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109:22).

Naʻá ne lotua ʻa e Siasí, ko hono kāingalotú, mo hono kau takí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109:71–76).

Pea naʻá ne lotua hono fāmilí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109:68–69).

Ko ha sīpinga ʻeni maʻatautolu. Naʻe fakahaaʻi mai ʻe Siosefa te tau lava kotoa pē ʻo hū ki heʻetau Tamaí ʻi he lotu.

5. ʻOku ʻAfioʻi Fakataautaha Kitautolu ʻe he Tamaí mo e ʻAló

ʻOku tau ako ʻi he ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí ʻoku ʻafioʻi fakataautaha kitautolu ʻe he ongo Tangata fakasilesitialé ni, ʻi he founga tatau pē naʻá Na ʻafioʻi ai ʻa Siosefá. Naʻe ui ʻe he Tamaí ʻa Siosefa ʻaki hono hingoá mo, “tuhu ki he tokotahá,” ʻo pehē, “Ko Hoku ʻAlo ʻOfaʻangá ʻEni. Fanongo kiate Ia!” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:17).

Naʻe ʻafioʻi ʻe he Tamaí mo e ʻAló e ngaahi fiemaʻu, ngaahi hohaʻa mo e ngaahi fakaʻānaua ʻa Siosefá, ʻo hangē pē ko ʻEna ʻafioʻi haʻatautolú. ʻOkú Na ʻafioʻi foki ʻetau ngaahi lavameʻá mo e ngaahi mamahí.

ʻI heʻeku kei talavoú, naʻá ku lotua ha ngaahi meʻa lahi. ʻI heʻeku toe manatu ki aí, ko ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ko iá ʻoku ʻikai ke loko mahuʻinga ia. Ka ne nau mahuʻinga kinautolu kiate au he taimi ko iá, pea naʻe mahino kiate au ʻi ha taʻu kei siʻi kuó u maʻu ha Tamai ʻi he Hēvani naʻá Ne fanongoa au. Ne ʻikai ke u maʻu maʻu pē ha tali vave, ka ne u ongoʻi te Ne tali ʻeku lotú ʻi he founga naʻe totonu kiate aú ʻi Heʻene taimi pē ʻAʻana mo ʻEne founga pē ʻAʻana.

Maʻu ha loto-falala pea tui ʻe folofola atu ʻa e ʻOtuá. Tui ki he ngaahi ongo ʻokú ke maʻu ʻi ho lotó. Kuó u tui ki he lotú pea mahino kiate au hono mālohí koeʻuhí ne u ʻiloʻi e ngaahi aʻusia ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Ne u ʻiloʻi ne ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá hoku hingoá pea te Ne tali ʻeku lotú, ʻo hangē pē ko ʻEne ʻafioʻi ho hingoá mo tali hoʻo lotú.

Fakamoʻoní

ʻI he konga lahi ʻo e taʻu ʻe 68 kuó u moʻui ai ʻi he māmaní, kuó u ʻahiʻahiʻi e sīpinga lotu ʻa Siosefá. Hangē ko e kau ākonga moʻoni ʻa e Fakamoʻuí, kuó u maʻu foki ha ngaahi tali mei he langí. ʻOku ou ʻilo ko Sīsū ʻa e Kalaisí. Ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá. Naʻá Ne toetuʻu pea ʻokú Ne moʻui ʻi he ʻahó ni. ʻOkú Ne maʻu ʻa e mālohi ke fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá. Te Ne lava ʻo tataki fakafoki kitautolu ki hotau ʻapi fakalangí ʻo fakafou ʻi heʻetau tuí, talangofuá mo e fakatomalá.

ʻI heʻeku hoko ko ha ʻAposetolo ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí pea ʻi heʻeku hoko ko ʻEne fakamoʻoni kuo fakanofó, ʻoku ou fakamoʻoni ʻi ha loto-fakapapau mo ha tui kuo tanumaki ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní naʻe hā ʻa e Tamaí mo e ʻAló kia Siosefa Sāmita ʻi he Vao ʻAkau Tapú. ʻOku ou lotua te mou muimui he sīpinga lotu ʻa Siosefá, ako e ngaahi moʻoni naʻá ne akó, pea fakamālohia hoʻomou tui ki he Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Kaveinga ʻo e Kau Finemuí,” youngwomen.ChurchofJesusChrist.org.

  2. “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Liahona, Mē 2017, 145.

  3. “Joseph Smith’s Accounts of the First Vision,” josephsmithpapers.org.

Tā fakatātaaʻi ʻe David Malan

Tā fakatātaaʻi ʻe Kendall Ray Johnson

Paaki