2020
Naʻe Ngalikehe hono Fakaʻaongaʻi e Hingoa Kakato ʻo e Siasí ka Naʻe Feʻunga Pē Ia
ʻEpeleli 2020


Fakaʻilekitulōnika Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

Naʻe Ngalikehe hono Fakaʻaongaʻi e Hingoa Kakato ʻo e Siasí ka Naʻe Feʻunga Pē Ia

Naʻe ngali faingofua hono muimuiʻi e fakahinohino ʻa e palōfitá, ka naʻe lahi ange e ngāue naʻe fie maʻu ke faí ʻi he meʻa ne u ʻamanaki ki aí.

ʻI he taimi naʻe lea ai ʻa Palesiteni Nalesoni fekauʻaki mo hono fakaʻaongaʻi e hingoa totonu ʻo e Siasí ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2018, naʻe mahino ʻaupito kiate au ʻene pōpoakí: “Ka ko e tuʻutuʻuni ʻa e ʻEikí. …

“… Ko hono toʻo e huafa ʻo e ʻEikí mei he Siasi ʻo e ʻEikí ko ha ikuna kāfakafa ia kia Sētane” (Ko e Hingoa Totonu ʻo e Siasí,” Liahona, Nōvema 2018, 87, 88).

Ne u fakatokangaʻi naʻe fie maʻu ke u toe fakakaukau ki he founga ʻeku fepōtalanoaʻaki mo kinautolu ʻoku mau feohí, kau ai ʻa e kau kasitomā pau ʻi heʻeku ngāué ʻa ia kuo nau anga ki hono ui au ko ha “Māmongá” mo ha mēmipa ʻo e “Siasi Māmongá.”

ʻI heʻeku tukupā ke fakaʻaongaʻi e hingoa kakato ʻo e Siasí, ne u tatali ki he faingamālie hono hoko ke fakahā ai ʻeku mēmipa ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ne hokosia moʻoni e faingamālie ko iá, ʻi ha toe tūkunga fakapisinisi. Naʻe fakahā mai ʻe ha kasitomā ʻe malava ke ma fengāueʻaki, “Ko kimoutolu kau Māmongá ko e kakai angaʻofa ʻaupito.” Ne u tali ange, “Sai, mālō.” ʻI heʻemau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku mau tui ko e ngaahi tuongaʻane mo e tuofāfine kotoa kitautolu.” Naʻe hoko atu leva ʻa e pōtalanoa mo iá mo e tokotaha kotoa pē ʻo fekauʻaki mo e angaʻofa ʻa e “Kau Māmongá.”

Neongo ne u fai hoku fatongiá ʻi heʻeku lea ʻaki e hingoa kakato ʻo e Siasí, ka ne u kei ongoʻi pē ha meʻa naʻe fehālaaki. Naʻe kei lau pē ʻe hoku ngaahi kaungāmeʻá mo e kaungā-ngāué ne u kau ki he “Siasi Māmongá” kae ʻikai ko ha tokotaha muimui ʻo Kalaisi, pea naʻa mo ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Kalaisi kuo fakafoki maí.

Naʻe Feʻunga Nai ke Fai ha Hohaʻa Ki ai?

ʻI he ngaahi fetalanoaʻaki lahi hono hoko fekauʻaki mo ʻeku tui fakalotú, ne u ongoʻi loto-foʻi koeʻuhí ko e ngalikehe hono toutou lea tuʻo lahi ʻaki e hingoa kakato mo lōloa ʻo e Siasí ʻi he fepōtalanoʻaki tatau pē. Ne hangē ne ngalikehe e fakafeangai mai ʻa e tokotaha kotoa ne u talanoa ki aí. Pea naʻe kei nofotaha maʻu pē ʻa e fepōtalanoaʻakí ʻi he “Kau Māmongá.”

Ne u feinga ke ongo angamaheni ange ʻeku ngaahi fetalanoaʻakí. Ka naʻe faingataʻa ange ʻeni ʻi he meʻa ne u ʻamanaki ki aí, tautautefito ki he kakai naʻe ʻikai ke u loto ke fakamamahiʻí. Naʻe ʻikai ke u loto ke u mā pe fakafiefiemālie pē ʻi hono moʻui ʻaki ʻeku tuí, ka naʻe ʻikai foki ke u loto ke ongo fefeka, he ko e tokolahi ʻo e kakaí ni ne nau ui au kimuʻa ko e “Māmonga” peá u tali ia. Ne u fanongo foki ki he kāingalotu tokolahi ʻo e Siasí ʻoku nau kei ui kinautolu mo e kāingalotu kehe ʻo e Siasí ko e “Kau Māmonga” ʻi he ngaahi fakataha kehekehe mo e ngaahi tūkunga kehe.

Ne u fehuʻi loto pē pe naʻe mahuʻinga moʻoni koā hono fakaʻaongaʻi e hingoa kakato ʻo e Siasí ʻi he fakakaukau ki he ngaahi meʻa kehe kotoa pē. Hili kotoa iá, ko e hingoa “Māmongá” ko e meʻa lelei ia ʻi he fakakaukau ʻa e kakai tokolahi—ko e hoko ko ha “Māmongá,” ko e koloa ia kiate au. Ka ʻi heʻeku toe lau e lea ʻa Palesiteni Nalesoní, ne ongo kiate au ʻoku mahuʻinga moʻoni ia, tatau ai pē kapau naʻá ne fakatupu ha fetalanoaʻaki ne ongo ngalikehe. Ko ia naʻá ku toe tukupā leva.

Ko Ha Faingamālie ke Fakamoʻoni kia Kalaisi

Ko e taimi hono hoko ne u fakaʻaongaʻi ai e hingoa kakato ʻo e Siasí, ko haʻaku ʻaʻahi ki ha kaungāmeʻa ʻi ha siasi fakalotu kehe. Naʻe haʻu ha taha mo fofonga malimali pea fehuʻi mai pe ko ha Māmonga au. Ne u pehē ange, “ʻIo, ko ha mēmipa au ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.” Naʻá ne kamata fai mai ha ngaahi fehuʻi lahi, ʻo kamata ʻaki ʻa e: “Oku tui nai ʻa e Siasi Māmongá … ?” Pea ʻi he taimi kotoa pē, ne u kamata ʻeku talí ʻaki ʻa e kupuʻi lea: “ʻI he Siasi ʻo Kalaisi kuo fakafoki maí, ʻoku mau tui …”

Naʻe hokohoko peheni atu ʻa e fetalanoaʻaki ko ʻení tuʻo fā pe tuʻo nima. ʻI he taimi naʻá ne fakatokangaʻi ai naʻe ʻikai ke u tali ʻa e hingoa “Māmongá” naʻá ne fehuʻi hangatonu mai, “ʻOku ʻikai koā ke ke Māmonga koe ia?”

Ko ia ne u fehuʻi ange pe naʻá ne ʻilo ʻa Molomona—naʻe ʻikai ke ne ʻilo. Naʻá ku talaange ko Molomoná ko ha palōfita, ko ha tokotaha faihisitōlia, ko ha taki fakakautau, pea mo ha taha fakapolitikale ʻi he Ongo ʻAmeliká he kuonga muʻá. ʻOku ou lāngilangiʻia ke u ngāue fakataha mo ha tangata naʻe līʻoa pehē ki he ngāue ʻa e ʻOtuá mo e niʻihi kehé.

Ne u hoko atu, “Ka, naʻe ʻikai ke mate ʻa Molomona koeʻuhí ko ʻeku ngaahi angahalá. Naʻe ʻikai ke lilingi ʻe Molomona hono totó maʻaku pe mamahi ʻi Ketisemani pe mate ʻi he kolosí. ʻOku ʻikai ko Molomona hoku ʻOtuá. Ko Sīsū Kalaisi hoku ʻOtuá mo hoku Fakamoʻuí. Ko Ia ʻa hoku Huhuʻí. Pea ʻoku ou loto ke ʻiloa au ʻi Hono huafá ʻi he ʻaho fakaʻosí, pea ʻi Hono huafá ʻoku ou ʻamanaki ʻe ʻiloa ai au he ʻaho ní.”

Ne u ongoʻi hono tokoniʻi au ʻe he fakapapau ʻa e Laumālié ʻi he kiʻi fakamoʻoni nounou ko ʻeni ki hoku kaungāmeʻa foʻoú. Hili ha kiʻi taimi fakalongolongo, naʻá ne pehē, “Ko ha Kalisitiane koe?”

Ne u tali ange, “ʻIo, ko e Kalisitiane au, pea ko ha mēmipa au ʻo e Siasi ʻo Kalaisi kuo fakafoki maí.”

Ne ngali faingofua ʻa e feinga ke muimui ki he fakahinohino ʻa e palōfitá, ka naʻe fie maʻu ke fai ha ngāue lahi ange ʻi he meʻa ne u ʻamanaki ki aí. Kuo teʻeki ai ke u haohaoa ʻi he muimui ki he meʻa kotoa pē ʻoku kole mai ke u faí. Ka ʻi he taimi kotoa pē, ʻoku ou fakapapauʻi he taimí ni ke fakaʻaongaʻi e hingoa kakato ʻo e Siasí.

ʻOku ou houngaʻia koeʻuhí ko e Laumālie ʻoku ou ongoʻi ʻi heʻeku fakamoʻoni ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo hoku Fakamoʻuí pea mo ʻeku mēmipasipi ʻi Hono Siasí. Pea ʻoku ou maʻu he taimí ni ha founga lelei ke fakamoʻoni angamaheni kiate Ia mo Hono Siasi kuo fakafoki maí ʻi he taimi kotoa pē, ʻe ʻeke mai ai pe ʻoku ou kau ki he “Māmongá.”

Paaki