2020
Naʻe Fakamanatu Mai ʻe ha Kiʻi Manupuna
ʻEpeleli 2020


Naʻe Fakamanatu Mai ʻe ha Kiʻi Manupuna

Lola Linitoni

ʻIutā, USA

ʻĪmisi
couple in front of tombstone

Tā fakatātaaʻi ʻe Carolyn Vibbert

Naʻá ku taʻu 26 ʻi he taimi ne mole ai meiate au mo hoku husepānití ʻema fuofua tamá. Naʻe fokoutua ʻa Kenetī ʻi ha foʻi ngungu he ʻutó ʻi hono māhina 13 pē. Hili ha tafa fakafaitoʻo ʻe tolu, takai tuʻo nima ʻo e faitoʻo kimó, mo ha ʻū foʻiʻakau mo ha ngaahi faitoʻo lahi, naʻá ne mālōlō ʻi homa umá ʻi hono māhina 20.

Naʻá ku loto-mamahi ʻaupito he mole ʻeku kiʻi taʻahine fakaʻofoʻofa, fieʻiloʻilo, mo longomoʻuí. ʻOku hoko fēfē ʻeni? ʻE anga fēfē haʻaku hoko atu? Naʻe lahi ʻeku ngaahi fehuʻí, ka naʻe ʻikai ke u maʻu ha tali. Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei he meʻafakaʻeikí, ne u ʻaʻahi mo hoku husepānití ki he faʻitoká, naʻe kei fola mai pē ʻa e ʻū matalaʻiʻakaú mo e ʻū līpine lanu pingikī mei he meʻafakaʻeikí.

ʻI heʻeku fakakaukau ki hoku ʻofefiné, ne u sio ki ha kiʻi manupuna valevale, naʻá ne fuʻu kei siʻi ke puna, ʻokú ne punopuna holo he musié. Naʻe fakamanatu mai ʻe he foʻi manupuná kiate au ʻa Kenetī koeʻuhí naʻá ne saiʻia he fanga monumanú. Naʻe punopuna mai e foʻi manupuná ki he faʻitoká ʻo vaʻinga ʻi he līpiné mo e matalaʻiʻakaú. Naʻá ku malimali, ʻi heʻeku ʻiloʻi ko e meʻa pē ʻeni ne mei fie maʻu ʻe Kenetií. Naʻe punopuna mai leva e foʻi manupuná kiate au. Ne u mātuʻaki tuʻu maʻu ʻaupito. Naʻe puna mai e kiʻi foʻi manupuná ʻo tuʻu ʻi hoku tafaʻakí tonu, falala ki hoku vaʻé, kuikui hono matá, pea tō ʻo mohe.

ʻOku ʻikai ke u faʻa lava ʻo fakamatalaʻi e ngaahi ongo ne u maʻu he taimi ko iá. Ne u ongoʻi hangē ko ha fāʻofua mai ia ʻa Kenetī kiate aú. Ne ʻikai ke u lava ʻo fua hoku ʻofefiné, ka ne lava ʻe he kiʻi foʻi manupuna ko ʻení—ko ha fakatupu ʻa ʻetau Tamai ʻi Hēvaní—ʻo falala mai hono kiʻi ʻulú mo fakamanatu mai kiate au naʻe mahino ki he Tamai Hēvaní ʻeku mamahí pea te Ne ʻi ai maʻu pē ke fakafiemālieʻi mo tokoniʻi au ʻi he faingataʻa ko ʻení.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Ko e taimi ʻoku ʻikai ke lava ai ʻe he leá ʻo ʻomi ʻa e fakafiemālie ʻoku tau fie maʻú … , ʻi he taimi ʻoku ʻikai ʻomi ai ʻe he fakakaukau leleí pea mo e fakaʻuhingá ha mahino feʻunga ki he ngaahi fakamaau taʻetotonu mo ʻikai potupotu tatau ʻo e moʻuí, … pea ʻi he taimi ʻoku hangē ʻoku tau mātuʻaki tuenoá, ko e moʻoni ʻoku tāpuekina kitautolu ʻe he ngaahi ʻaloʻofa ongongofua ʻa e ʻEikí” (“The Tender Mercies of the Lord,” Liahona, May 2005, 100).

Ne teʻeki pē ke u maʻu e ngaahi tali kotoa ki heʻeku ngaahi fehuʻí, ka naʻe fakapapauʻi mai ʻe he ʻaloʻofa ko ʻení ʻoku ʻofaʻi au mo Kenetī ʻe heʻetau Tamai Hēvaní pea ʻoku fakafou ʻi he feilaulau fakalelei ʻa Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ʻoku ou maʻu ai ha ʻamanaki lelei te u toe fakataha mo Kenetī mo hoku husepānití ʻi ha ʻaho ko ha fāmili.

Paaki