2020
Ko Ha Siasi maʻa Suma
ʻEpeleli 2020


Ko Ha Siasi maʻa Suma

Mahalo naʻe ʻi ai mo ha ngaahi meʻa kehe ne finangalo e ʻOtuá ke ʻilo ʻe Suma.

“Kumi, pea te mou ʻilo” (3 Nīfai 14:7).

ʻĪmisi
A Church for Zulma

Naʻe tangutu ʻa Suma ʻi he taha ʻo e ngaahi sea ʻi he lotú pea fakatokaleleiʻi e piva hono teunga akó. Naʻe hulungia ʻe ha ngaahi maama lanu kehekehe ʻa e ʻū matapā sioʻatá, pea naʻe tuʻu ha kolosi ʻi muʻa ʻi he falelotú. Naʻe ako ʻa Suma ʻi ha akoʻanga siasi, ko ia naʻá ne ʻalu tuʻo ua he ʻaho ki ha fakatahaʻanga moihū mo e kau ako kehé. Naʻe saiʻia ʻa Suma ʻi hono siasí. Naʻá ne ʻofa ʻia Sīsū mo manako ke ako kau kiate Ia.

Naʻá ne tangutu fakalongolongo ʻi he kamata ke malanga e faifekaú. Ka ʻi he ʻahó ni, naʻe ongo kehe ha meʻa. Fakafokifā kuo haʻu ki hono ʻatamaí mo e lotó ha fakakaukau foʻou: ʻOku ʻi ai ha moʻoni ʻoku toe lahi angé.

Naʻe fifili e fofonga ʻo Sumá. Moʻoni lahi ange? Ko e ʻuhinga nai ia ki he hā?

Naʻe toe haʻu pē e foʻi fakakaukaú. ʻOku ʻi ai ha moʻoni ʻoku toe lahi ange.

Naʻe kuikui ʻa Suma mo tokanga taha ki he meʻa naʻá ne ongoʻí. Kuó ne ako ha ngaahi meʻa lahi ʻi he lotú. Ka kuó ne fifili ʻeni pe ʻoku mole nai ha meʻa. Mahalo pē naʻe ʻi ai ha meʻa lahi ange ne finangalo e ʻOtuá ke ne ʻiloʻi. Ka te ne maʻu fēfē iá?

Kimui angé, naʻá ne talanoa ki hono tuongaʻane lahi ko ʻAlipaté fekauʻaki mo ʻene ngaahi fakakaukaú.

“ʻOkú ke pehē ʻoku ʻi ai ha moʻoni ʻoku toe lahi angé?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa ʻAlipaté.

Naʻe kamo ʻa Suma. Naʻá ne talaange, “ʻOku ou fie ako kau ki he ngaahi siasi kehé.”

Naʻe tali ange ʻe ʻAlipate, “SAI. Te u ʻalu mo koe!”

ʻI ha ngaahi taʻu lahi, naʻe ʻaʻahi ʻa Suma mo ʻAlipate ki ha ngaahi siasi kehekehe. Hili ha lotu ʻe taha, naʻe talaange ʻe ʻAlipate, “Naʻe akoʻi ʻe he Siasi ko eé ha ngaahi meʻa lelei.”

Naʻe poupou ki ai ʻa Suma, ka ne na kei ongoʻi pē hangē ne ʻi ai ha meʻa ne molé, ko ia ne hoko atu pē ʻena fekumí.

ʻI ha ʻaho ʻe taha, ne lele fakavave hake ai ʻa ʻAlipate ʻi he sitepu ki honau falé. “Kuó u maʻu e siasi ʻokú ta fekumi ki aí!” Ko ʻAlipate ange ia. Naʻá ne fāʻofua kia Suma.

Naʻe ʻohovale lahi ʻa Suma. “ʻI fē? Naʻe anga fēfē?”

Naʻe talaange ʻe ʻAlipate, “Naʻe talanoa hoku kaungātangatá mo ha ongo faifekau mei he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ne u fanongo kiate kinaua, pea ʻoku ou tui ki he meʻa ne na akoʻí!”

Naʻe fiefia ʻa Suma mo ʻAlipate ʻo na hulohula takai holo he loto falé. Ka naʻe maʻu ʻe Suma ha ngaahi ongoongo fakamamahi. Naʻe ʻikai loto e fineʻeikí ke ne talanoa mo e ongo faifekaú. Naʻe talaange ʻe he fineʻeikí, “Ko ho taʻu 12 pē eni. ʻOkú ke fuʻu kei siʻi.”

Koeʻuhí ne matuʻotuʻa ange ʻa ʻAlipate, naʻe ngofua pē ke ne toutou talanoa mo e ongo faifekaú. Hili ha ngaahi uike siʻi mei ai, naʻá ne papitaiso.

Naʻe toutou kole pē ʻa Suma ki he fineʻeikí pe ʻe lava ke ne ako mei he ongo faifekaú. Naʻe faifai pea loto ki ai e fineʻeikí.

ʻI he taimi ne akoʻi ai ʻe he ongo faifekaú ʻa Sumá, naʻá ne ongoʻi ha māfana ʻi hono lotó. Naʻe faingataʻa ki ha faifekau ʻe taha ke ne lea faka-Sipeini, ka ne ʻikai mahuʻinga ia. Ko e meʻa ne mahuʻingá ko e ongo fakafiefia ne maʻu ʻe Sumá. ʻI he taimi naʻá ne ako ai fekauʻaki mo Siosefa Sāmita mo e Tohi ʻa Molomoná, naʻá ne ʻiloʻI kuó ne maʻu ʻa e moʻoni naʻá ne fekumi ki aí!

Naʻe loto ʻa Suma ke papitaiso. Ka ko e hā ʻe talamai ʻe he fineʻeikí? Naʻe fiefia ʻaupito ʻa Suma ʻi he loto lelei ki ai ʻa e fineʻeikí! ʻI he ʻaho hono papitaisó, naʻe vala hina ʻataʻatā ʻa Suma. Naʻá ne ʻiloʻi ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate ia. Naʻá ne ʻiloʻi ʻokú Ne ʻafioʻi ia. Pea naʻá ne ʻiloʻi naʻá Ne tokoniʻi ia ke ne ʻiloʻi Hono Siasi kuo toe fakafoki maí! ●

Ko Suma ʻeni ʻi heʻene kei siʻí. ʻI he toʻomataʻú, ko ha laʻitā ia ʻoʻona he taimí ni mo hono husepānití, ʻEletā Uolotā F. Konisālesi ʻo e Kau Fitungofulú.

Tā fakatātaaʻi ʻe Scott Wakefield

Paaki