2020
Ne Nau Maʻu ha ʻAmanaki Lelei ki he Hāʻele Mai ʻa Kalaisí—pea ʻe Lava Ke Tau Pehē Foki mo Kitautolu
ʻEpeleli 2020


Ne nau maʻu ha ʻAmanaki Lelei ki he Hāʻele Mai ʻa Kalaisí—pea ʻe Lava ke Tau Pehē Foki mo Kitautolu

Naʻe maʻu ʻe he kau palōfita ʻo e Tohi ʻa Molomoná ha ʻamanaki lelei ʻe hāʻele mai ʻa Kalaisi. ʻI heʻetau lau ʻenau ngaahi leá, te tau lava ʻo maʻu ʻa e ʻamanaki lelei tatau ki he taimi te Ne toe hāʻele mai aí.

ʻĪmisi
Christ visiting the Americas

Ngaahi tā fakatātā ʻa Jorge Cocco Santangelo

Ko e hā ha ngaahi lea ʻokú ke fakakaukau ki ai ʻi hoʻo fakakaukau ki he Tohi ʻa Molomoná?

Kau Nīfai, kau Leimana, ngaahi matakali kehé?

Taú, feituʻu maomaonganoá, malaʻiá?

Fakatomalá, huhuʻí, māʻoniʻoní?

Sīsū Kalaisi?

ʻAmanaki lelei?

Ko e toetuʻú ʻa e taimi lelei taha ke tau toe fakalaulauloto ai ki he pōpoaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Ko e mahuʻinga tahá, ko e pōpoaki ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí. Koeʻuhí ko Ia, ʻe lava ai ke fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei he ngaahi mamahi ʻo e sinó mo e laumālié. Mei he maté mo e angahalá. Te tau lava ʻo ikunaʻi e meʻa kovi kotoa pē ʻoku ʻomi ʻe he māmaní kiate kitautolú.

ʻI hono fakalea ʻe tahá, te tau lava ʻo maʻu ha ʻamanaki lelei.

Naʻe ueʻi ʻe he ʻamanaki leleí—ʻamanaki lelei moʻoni, kuo fakatefito ʻia Sīsū Kalaisí—ʻa e kau palōfita ʻo e kuonga muʻá ke nau tauhi ha ngaahi lekooti ʻi he ʻū lauʻipeleti koula ʻa ia ʻe hoko ko e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku talamai ʻe Sēkope, “He ko hono ʻuhinga ʻeni kuo mau tohi ai ʻa e ngaahi meʻa ní, koeʻuhi ke nau ʻilo naʻa mau ʻilo kia Kalaisi, pea naʻa mau maʻu ha ʻamanaki lelei ki hono nāunaú ʻi he ngaahi taʻu ʻe lau teau ki muʻa ʻi heʻene hāʻele maí” (Sēkope 4:4; naʻe tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Naʻe fie maʻu ʻe Sēkope ke tau ʻilo naʻá ne ʻiloʻi—mo e kau palōfita tauhi-lekooti kehé—ʻe hāʻele mai ʻa Kalaisi. Ko ha ngaahi taʻu ia ʻe laungeau kimuʻa peá Ne hāʻele maí! Pea naʻe ueʻi kinautolu ke nau maʻu ʻa e ʻamanaki lelei ko iá mei he ngaahi lea ʻa e kau palōfita ne nau laú. ʻOku fakamatala ʻe Sēkope ʻo pehē, “pea naʻe ʻikai ko kimautolu pē naʻe maʻu ha ʻamanaki lelei ki hono nāunaú, kā ko e kau palōfita māʻoniʻoni kotoa pē foki, ʻa ia naʻe ʻi muʻa ʻiate kimautolú.

“Vakai, naʻa nau tui kia Kalaisi mo hū ki he Tamaí ʻi hono huafá, pea ʻoku mau hū foki ki he Tamaí ʻi hono huafá. …

“Ko ia, ʻoku mau fakatotolo ki he kau palōfitá, pea ʻoku mau maʻu ha ngaahi fakahā lahi mo e laumālie ʻo e kikité; pea ʻi heʻemau maʻu ʻa e ngaahi fakamoʻoni kotoá ni ʻoku mau maʻu ai ha ʻamanaki lelei, pea ʻoku tuʻu maʻu ai ʻa ʻemau tuí” (Sēkope 4:4–6; vakai foki, 1 Nīfai 19:21; Sēkope 7:11; Mōsaia 3:13; Hilamani 8:16).

Naʻe teuteuʻi kinautolu ʻe he ʻamanaki lelei ne nau maʻu mei heʻenau ngaahi aʻusia fakatāutahá pea mo e ngaahi kikite ne nau lau ʻi he ngaahi folofolá, ki he ʻaho ʻe hāʻele mai ai ʻa Kalaisí. ʻI he founga tatau pē, ʻoku poupouʻi kitautolu ʻe he kau palōfita ʻo e ʻaho ní ke tau teuteu ki he taimi ʻe toe hāʻele mai ai ʻa Kalaisí. Kapau ʻoku tau fie maʻu ke tau maʻu ʻa e ʻamanaki lelei tatau, ʻe fie maʻu ke tau “fakatotolo ki he kau palōfitá, pea [feinga ke] maʻu ha ngaahi fakahā lahi pea mo e laumālie ʻo e kikité.” He ʻikai ngata pē hono fakamālohia kitautolu ʻe heʻenau ngaahi fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí ka te nau tokoni foki ke teuteuʻi kitautolu ki Heʻene hāʻele maí.

Līhai

“Ko ia, ʻoku mahuʻinga lahi ke fakahā ʻa e ngaahi meʻá ni ki he kakai ʻoku nofo ʻi he māmaní, koeʻuhi ke nau ʻiloʻi ʻoku ʻikai ha taha ʻe lava ʻo nofo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, kae ngata pē ʻi he ngaahi ngāue māʻoniʻoni, mo e ʻaloʻofa, mo e manavaʻofa ʻa e Mīsaia Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻe tuku hifo ʻa ʻene moʻuí ʻo fakatatau ki he kakanó, pea toe toʻo hake ia ʻi he mālohi ʻo e Laumālié, koeʻuhí ke ne fakahoko ʻa e toetuʻu ʻo e maté, ko e ʻuluaki ia ʻa ia ʻe toe tuʻú.”

Nīfai

“Pea ʻoku mau lea ʻia Kalaisi, ʻoku mau fiefia ʻia Kalaisi, ʻoku mau malanga ʻaki ʻa Kalaisi, ʻoku mau kikite ʻia Kalaisi, pea ʻoku mau tohi ʻo fakatatau mo ʻemau ngaahi kikité, ke ʻilo ʻe heʻemau fānaú ki he tupuʻanga ʻa ia te nau lava ke sio ki ai ke maʻu ai ha fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá.”

Tuʻi ko Penisimaní

“Pea ʻe ui ia ko Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. …

“Pea vakai, te ne hāʻele mai ki hono kakai ʻoʻoná, koeʻuhi ke hoko ʻa e fakamoʻui ki he fānau ʻa e tangatá ʻi he tui ki hono huafá; … 

“Pea te ne toe tuʻu ʻi he ʻaho hono tolú mei he maté; …

“He vakai, pea ʻoku totongi foki ʻe hono taʻataʻá ki he ngaahi angahala ʻanautolu kuo hinga ʻi he maumau-fono ʻa ʻĀtamá, pea kuo nau mate ʻi he taʻeʻiloʻi ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻo kau kiate kinautolú, pe kuo nau fai angahala taʻeʻilo.”

ʻAlamā

“Pea te ne hāʻele atu, ʻo kātakiʻi ʻa e ngaahi mamahi mo e ngaahi faingataʻá pea mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe kotoa pē; pea ʻe fai ʻeni koeʻuhí ke lava ʻo fakamoʻoniʻi ʻa e folofolá ʻa ia ʻoku pehē te ne toʻo kiate ia ʻa e ngaahi mamahi mo e ngaahi mahaki ʻoku moʻua ai hono kakaí.

“Pea te ne toʻo kiate ia ʻa e maté, koeʻuhi ke ne vete ʻa e ngaahi haʻi ʻo e maté ʻa ia ʻoku haʻihaʻi ʻa hono kakaí; pea te ne toʻo kiate ia ʻa honau ngaahi vaivaí, koeʻuhi ke fonu hono lotó ʻi he ʻaloʻofá, ʻo fakatatau ki he kakanó, koeʻuhí ke ne ʻafioʻi ʻo fakatatau ki he kakanó ʻa e founga ke tokoniʻi ai ʻa hono kakaí ʻo fakatatau ki honau ngaahi vaivaí.”

ʻAmuleki

“Pea ko e fuʻu feilaulau lahi mo fakaʻosi ko iá ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá; ʻio, ʻoku taʻe-fakangatangata mo taʻengata ia.

“Pea ko ia te ne ʻomi ʻa e fakamoʻuí kiate kinautolu fulipē ʻe tui ki hono huafá; ko e meʻa ʻeni ʻoku hanga ki ai ʻa e feilaulau fakaʻosi ko iá, ke fakahoko ʻa e finangalo ʻaloʻofá, ʻa ia ʻokú ne taʻofi ʻa e fakamaau totonú, pea ʻomi ai ha ngaahi founga ki he tangatá ke nau maʻu ai ha tui ke fakatomalá.

“Pea ko ia ʻoku lava ʻe he ʻaloʻofá ʻo totongi ki he ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e fakamaau totonú, pea ʻōʻōfaki ʻa kinautolu ʻaki ʻa e toʻukupu ʻo e maluʻí, ka ko ia ia ʻoku ʻikai ke ne ngāue ʻaki ʻa e tui ke fakatomalá te ne tuʻutāmaki ia ʻi hono kotoa ʻo e fono ʻo e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e fakamaau totonú; ko ia, ko ia pē ʻokú ne maʻu ʻa e tui ki he fakatomalá ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e palani lahi mo taʻengata ʻo e huhuʻí.”

ʻĪmisi
the Savior in Gethsemane

Gethsemane, by Jorge Cocco Santangelo

Samuela ko e Leimaná

“He vakai, kuo pau ke ne pekiá koeʻuhi ke hoko mai ʻa e fakamoʻuí; ʻio, ʻoku taau mo ia pea ʻoku ʻaonga ke ne pekia, ke fakahoko ʻa e toetuʻu ʻo e maté, koeʻuhi ke lava ai ke ʻomi ʻa e tangatá ki he ʻao ʻo e ʻEikí.

“ʻIo, vakai, ʻoku fakahoko ʻe he pekiá ni ʻa e toetuʻú, pea huhuʻi ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá mei he ʻuluaki maté—ʻa e mate fakalaumālie ko iá; maʻá e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá, he naʻe tuʻunga ʻi he hinga ʻa ʻĀtamá hono motuhi atu ʻa kinautolu mei he ʻao ʻo e ʻEikí, pea ʻoku lau ʻa kinautolu ʻo pehē kuo nau mate, ʻi he ngaahi meʻa fakamatelié pea mo e ngaahi meʻa fakalaumālié fakatouʻosi.

“Kae vakai, ʻoku hanga ʻe he toetuʻu ʻa Kalaisí ʻo huhuʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻio, naʻa mo e faʻahinga ʻo e tangatá kotoa pē, pea fakafoki mai ʻa kinautolu ki he ʻao ʻo e ʻEikí.”

ʻĪmisi
Christ with children

Blessing the Children, by Jorge Cocco Santangelo

Molomona

“ʻOku mou ʻiloʻi koā kuo pau ke mou maʻu ʻa e ʻilo ki hoʻomou ngaahi tamaí, pea fakatomala mei hoʻomou ngaahi angahala mo e ngaahi hia kotoa pē, pea tui kia Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá, pea naʻe tāmateʻi ia ʻe he kau Siú, pea ʻi he māfimafi ʻo e Tamaí kuó ne toe tuʻu, ʻa ia kuó ne ikuna ai ʻa e faʻitoká; pea ʻiate ia foki kuo folo hifo ai ʻa e mamahi ʻo e maté.

“Pea ʻokú ne fakahoko ʻa e toetuʻu ʻa e maté, ʻa ia kuo pau ke fokotuʻu hake ai ʻa e tangatá ke tuʻu ʻi he ʻao ʻo hono nofoʻanga fakamāú.

“Pea kuó ne fakahoko ʻa e huhuʻi ʻo e māmaní, koeʻuhí ko ia ia ʻe ʻiloʻi ʻoku taʻehalaia ʻi hono ʻaó ʻi he ʻaho fakamāú ʻe tuku ke ne nofo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻi hono puleʻangá, ke hiva ʻaki ʻa e fakafetaʻi taʻetuku fakataha mo e kau hiva ʻi ʻolunga, ki he Tamaí, pea ki he ʻAló, pea ki he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ko e ʻOtua pē ʻe taha, ʻi ha tuʻunga ʻo e fiefia ʻa ia ʻoku ʻikai hano ngataʻanga.”

Paaki