2020
Ko e Hokohoko Atu Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí
ʻEpeleli 2020


Ko e Hokohoko Atu Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí

Naʻe kamata hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ʻi he Vaoʻakau Tapú ʻi he taʻu ʻe 200 kuo hilí pea ʻoku kei hokohoko atu pē ia ʻi he ʻahó ni—pea te ta lava ʻo kau ki he ngāue ko iá.

ʻĪmisi
Joseph Smith kneeling

Ko e Ngaahi Holi ʻa Hoku Lotó (ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí), tā fakatātaaʻi ʻe Walter Rane

Ko ha taimi lelei mo fakafiefia ʻeni ke te ʻi he māmaní ai. ʻOku tau maʻu ʻa e tāpuaki ʻo e kau ʻi he ngaahi ngāue maʻongoʻonga ʻoku hoko ʻi he kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá, ko ha teuteu ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e ʻEikí.1 ʻOku ʻikai ngata pē ʻi heʻetau vakai ki he hoko ʻa e ngaahi meʻa fakaofo ko ʻení ka ʻoku tau toe kau foki ki ai.2

ʻOku tau faʻa talanoa he taimi ʻe niʻihi fekauʻaki mo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí ʻo hangē naʻe hoko fakaʻangataha pē iá. ʻI he taʻu e uangeau kuo hilí, naʻe kamataʻi e ngāué ʻe he ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí, ka ko hono moʻoní, ne ʻikai ngata pē ai ʻa hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Naʻe hoko atu e ngāue ʻa e ʻEikí ʻo fakafou ʻia Siosefa Sāmita mo hono kaungāngāué ki hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná, fakafoki mai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, fokotuʻutuʻu ʻo e Siasí, ʻave atu ʻa e kau faifekaú, langa ʻo e ngaahi temipalé, fokotuʻutuʻu ʻo e Fineʻofá, mo e alā meʻa peheé. Naʻe kamata e ngaahi ngāue ko ʻeni hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ʻi he 1820 pea hokohoko atu ia ʻi he kotoa e moʻui ʻa Siosefa Sāmitá.

Hangē ko e maʻongoʻonga ʻa e ngaahi meʻa naʻe fakahā mai ʻe he ʻOtuá ʻo fakafou ʻia Siosefa Sāmitá, naʻe ʻikai kakato ʻa hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ʻi he vahaʻataimi ne moʻui ai ʻa Siosefá. Naʻe fakafou mai ʻi he kau palōfita ʻi hono tuʻá e ngaahi meʻa hangē ko e hokohoko atu hono fakatupulaki e ngāue fakatemipalé; ngaahi folofola kehe ne tānaki maí; ko hono liliu ʻo e folofolá ki he ngaahi lea fakafonua kehé; ko hono ʻave ʻo e ongoongoleleí ki he funga ʻo e māmaní; ko hono fokotuʻu ʻo e Lautohi Faka-Sāpaté, Kau Finemuí, Palaimelí, mo e ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí; mo ha ngaahi liliu lahi ki hono fokotuʻutuʻu mo e tuʻutuʻuni ʻo e Siasí.

Kuo pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “Ko ha kau fakamoʻoni kitautolu ki he ngāue ʻo hono toe fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí. Kapau ʻokú ke pehē kuo kakato hono toe fakafoki mai ʻo e Siasí, ko e kamataʻangá pē ʻeni ʻokú ke vakai ki aí. ʻOku kei lahi fau ha ngaahi meʻa ke hoko mai. … Tatali ki he taʻu foʻoú. Pea mo e taʻu ka hoko maí. Folo hoʻomou foʻi ʻakau vaitaminí. Maʻu ha mālōlō feʻunga. ʻE fakafiefia ia.”3

Hangē ko e talaki ʻe Palesiteni Nalesoni ʻoku kei hokohoko atu pē ʻa hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, kuo tau mātā ha ngaahi liliu lahi ʻi he Siasí talu mei heʻene hoko ko ha Palesitení. Naʻe kau ai ʻa hono toe fokotuʻutuʻu e ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, fetongi ʻe he ngāue fakaetauhí ʻa e faiako fakaʻapí mo e faiako ʻaʻahí, pea mo hono fokotuʻu ko ia e founga ako ʻo e ongoongoleleí ʻo fakatefito ʻi ʻapí, kae poupou ki ai e Siasí.4 Kuo hoko mo ha ngaahi liliu lahi ange talu mei ai, pea ʻoku lahi mo ha ngaahi liliu kehe ke hoko mai.

Ko Ha Sīpinga ʻi ʻAfilika Hihifo

Naʻe liliu ʻeku fakamoʻoni ki he hokohoko atu ko ia hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ʻi he taʻu ʻe nima ko ia ne u ngāue ai he Kau Palesitenisī Fakaʻēlia ʻo ʻAfilika Hihifó. Talu mei heʻeku kei talavoú, kuó u maʻu ha fakamoʻoni ki he ongoongoleleí. Ka ʻi heʻeku nofo ʻi ʻAfiliká, ne u feohi ai mo ha niʻihi ʻo e fuofua kakai ʻAfilika Hihifo ke nau tali e ongoongoleleí. Ne u vakai foki ki he tupu vave ʻa e Siasí ʻi he konitinēnití, ʻi hono fokotuʻu ha ngaahi uooti mo ha ngaahi siteiki ʻe laungeau, fonu hake e ngaahi temipalé mo e ngaahi ʻapisiasí ʻi he kau mēmipa faivelengá, pea mo hono tali ʻe ha kau fafine mo ha kau tangata lelei, ʻaki honau lotó kotoa, ʻa e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. Ne u vakai ai ki hono fakahoko ʻa e kikite ʻa Siosefa Sāmitá ko e Siasí “te ne fakafonu ʻa māmani.”5

Naʻe tokoniʻi au ʻi ha ʻaho ʻe taha ʻe ha ongo mēmipa faivelenga ko Sēmisi ʻEuatisī mo Feletiliki ʻAnitui ʻi he Temipale ʻAkalā Kaná. ʻI he ngaahi taʻu lahi kimuʻa pea tūʻuta ʻa e kau faifekau ʻa e Siasí ʻi Kaná, naʻe kau ʻa Sēmisi ʻi ha kiʻi kulupu ne toko 1,000 nai ʻa ia ne nau fakaʻaongaʻi e Tohi ʻa Molomoná mo e ʻū naunau kehe ʻa e Siasí ʻi heʻenau ngaahi polokalama lotú. Ne nau lotua ʻa e ʻaho ʻe aʻu ange ai e Siasí ki Kaná. Naʻá ne kau fakataha mo ha kau talavou kehe ʻi he fononga takai ʻi Kana ke akoʻi e ongoongolelei naʻe ʻi heʻetau ʻū naunaú. ʻI he tūʻuta atu pē ʻa e kau faifekaú ʻi he 1978, naʻá ne papitaiso leva ʻi he ʻaho ʻuluaki pē naʻe fakahoko ai e ngaahi papitaiso ki he Siasí ʻi Kaná.

ʻĪmisi
Frederick Antwi

Feleti ʻEnituai, ko ha paionia ʻo e Siasí ʻi Kana

ʻI he konga kimuʻa ʻo e taimi ne hoko ai ʻa Feleti ko ha mēmipá, naʻá ne kau atu ki ha meʻafakaʻeiki ʻo hano kāinga naʻe hoko ko ha houʻeiki fakamatakali. Naʻá ne ʻiloʻi ai ko e palani ʻa e fāmilí ke fokotuʻu ia ke ne hoko ko e taki hokó. ʻI heʻene ʻiloʻi ko e faʻahinga tuʻunga peheé te ne fai ai ha ngaahi meʻa ʻe fepaki mo ʻene tui ki he ongoongoleleí, naʻá ne mavahe fakavavevave ʻi he hili pē hono tanu ʻo e meʻafakaʻeikí ʻo ne tafoki ai mei ha tuʻunga naʻá ne mei ʻiloa mo koloaʻia ai.

ʻI he hili pē hono fakatapui ʻo e Temipale ʻAkalaá, naʻe fakatou fononga ʻa Sēmisi mo Feleti ʻi ha houa ʻe fā ʻi he uike kotoa pē koeʻuhí ke na hoko ko ha ongo tangata ngāue temipale. ʻI heʻeku fakahoko e ngaahi ouaú mo kinauá, naʻe ʻōʻōfaki au ʻe he ongo ʻo e hisitōlia naʻá ne ʻātakaiʻi aú. ʻI heʻeku ʻiloʻi e hisitōlia ʻo e Siasí ʻi ʻAfiliká ʻa ia ne na fakafofongaʻí, ne u ongoʻi ne hangē tofu pē ia haʻaku fakahoko e ngaahi ouau ko iá mo Sione Teila pe ko Uilifooti Utalafi pe kau mēmipa kehe ʻo e Siasí he kuonga muʻá.

Ko e meʻa ne u mātā, aʻusia, pea ongoʻi ʻi ʻAfilika Hihifó ko e hoko ko ha konga ʻo e meʻa naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia ʻĪnoke ʻe hokó: “Pea te u fekau hifo ʻa e māʻoniʻoní mei he langí; pea te u ʻohake ʻa e moʻoní mei he kelekelé, ke fakamoʻoniʻi ʻa hoku ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupú; … pea te u ʻai ke tafiʻi ʻa māmani ʻe he māʻoniʻoní mo e moʻoní ʻo hangē ka fai ia ʻaki ʻa e lōmakí, ke tānaki fakataha mai ʻa hoku kakai filí mei he ngaahi vahe fā ʻo e māmaní” (Mōsese 7:62).

Ne u mamata ki hono tafiʻi ʻe he māʻoniʻoní mo e moʻoní e konitinēniti ʻo ʻAfiliká pea mo hono tānaki fakataha mai e kakai filí mei he tafaʻaki ko ia ʻo e māmaní. Naʻe fakatupulaki ʻeku fakamoʻoni ki hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí koeʻuhí ne u mātātonu ki he hoko ʻa e konga mahuʻinga ko ia ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí.

Ne u mamata foki ki ha meʻa ʻe taha fekauʻaki mo e hokohoko atu hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí: ko ha tui mateaki mo ha ivi fakalaumālie ʻi he lotolotonga ʻo e kāingalotu ʻAfiliká. Kuó u fanongo ki he pehē ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku ʻikai tuʻu pē ʻa Ketilani [ʻa ia ne nofo ai e Kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he 1830 tupú] ʻi ʻOhaiō pē. ʻOku toe ʻi ʻAfilika foki ia.” ʻOku kau ha kakai tokolahi ki he Siasí ʻi ʻAfilika ʻo makatuʻunga ʻi heʻenau ngaahi aʻusia fakalaumālie fakafoʻituitui ʻoku maʻongoʻongá. ʻOku ʻomi ʻe he kau mēmipa foʻou ko iá ha ivi fakalaumālie mo ha fie maʻu ke fakaloloto ange ʻetau ako e ongoongoleleí. Kiate kinautolú, ʻoku hokohoko atu hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ʻi ha tuʻunga fakataautaha. ʻI heʻenau ako lahi ange fekauʻaki mo e Siasí, ʻoku hokohoko atu ʻenau mātā e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Ko e moʻoni tatau pē ia ʻoku hoko kiate kitautolu kotoa ʻi heʻetau hokohoko atu ke fakalahi ʻetau ʻilo ki he ongoongoleleí.

Ngaahi Founga ʻe Tolu ke Tokoni ki he Hokohoko Atu Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí.

Kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ha faingamālie fakaofo ke tau fakahoko ha ngaahi fatongia mahuʻinga ʻi he ngāue ko ʻení. Naʻe folofola ʻe he ʻEikí “ʻoku fie maʻu foki ʻe he sino [ʻo e Siasí] ʻa e kupu kotoa pē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:110). ʻOku maʻu ʻe he mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí ʻa e tāpuaki ke kau atu ki he hokohoko atu ko ia hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Te tau fakahoko fēfē ia?

Ko e founga ʻe taha ke tau kau atu aí ko hono fakahoko mo tauhi ʻo e ngaahi fuakava toputapú. ʻOku ʻikai ha taumuʻa ʻo e ngaahi ouaú, kau ai e ngaahi ouau ʻo e temipalé, kae ʻoua kuo fakahoko moʻoni ia ʻe he kakaí pea tauhi leva e ngaahi fuakava ʻoku fekauʻaki mo e ngaahi ouau ko iá. Kuo akoʻi ʻe Poni Pākini, Palesiteni Lahi mālōlō ʻo e Fineʻofá, “ʻI hono fakahoko ʻo e ngaahi fuakavá ko hano fakahaaʻi ia ʻo ha loto vilitaki; ko hono tauhi ʻo e ngaahi fuakavá, ko hano fakahaaʻi ia ʻo ha loto faivelenga.”6

ʻI heʻetau fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakavá, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻetau teuteuʻi kitautolu ki he moʻui taʻengatá, ka ʻoku tau tokoni foki ai ke teuteu mo fakamālohia ʻa e meʻa ʻoku ui ʻe he ʻEikí “[ko] hoku kakai fuakavá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:36). ʻOku tau fakahoko e ngaahi fuakavá mo e ʻOtuá pea ʻoku tau hoko ai ko ha konga ʻo ʻEne kakai fuakavá ʻo fakafou ʻi he papitaisó, hilifakinimá, ko e sākalamēnití, ko e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, mo e ngaahi ouau ʻo e temipalé.

Ko ha founga ʻe taha ʻe lava ke tau kau ai ʻi hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, ko hono fakahoko e ngaahi uiuiʻi mo e ngaahi fatongia ʻoku tau maʻú. Ko e founga ia ʻoku tupulaki ai ʻa e Siasí. ʻOku akoʻi ʻe he kau faiako ngāue mateakí e ongoongoleleí ki he fānaú, toʻu tupú, mo e kakai lalahí. ʻOku tokangaʻi ʻe he kau tangata mo e fafine ngāue fakaetauhí e kau mēmipa fakafoʻituitui ʻo e Siasí. ʻOku ʻoatu ʻe he kau palesitenisií mo e kau pīsopelikí ha fakahinohino ki he ngaahi siteikí, vahefonuá, uōtí, koló, kōlomú, houalotú, kalasí mo e ngaahi kulupú. ʻOku tokanga ʻa e kau taki ʻo e toʻu tupú ki he kau finemuí mo e kau talavoú. ʻOku lekooti ʻe he kau sekelitalí mo e kau kalaké ʻa e ngaahi fakamatala mahuʻinga ʻa ia ʻoku lekooti ʻi he langí, pea ʻoku fakahoko ʻe ha niʻihi kehe tokolahi ha ngaahi fatongia mahuʻinga ʻi hono teuteuʻi ʻo e kakaí ki he moʻui taʻengatá pea mo e Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e Fakamoʻuí.

ʻĪmisi
members in Ghana

Ko ha toʻu tupu ʻoku nau tuʻu laine ke hū ki he Temipale ʻAkalā Kaná.

Ko e founga hono tolu te tau lava ai ʻo kau ʻi hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ko ʻetau tokoni ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí. Talu mei he kamataʻanga hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, kuo hoko maʻu pē ʻeni ko ha konga mahuʻinga ʻo e ngāué. Hangē ko ia ne akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoní, ʻoku tau maʻu ʻa e faingamālie mo e fatongia ke tokoni ʻi he tānaki fakataha ʻoku hoko ʻi he fakatou tafaʻaki ʻo e veilí. ʻI he lea tuku ʻa Palesiteni Nalesoni ʻi heʻene fuofua konifelenisi lahi ko e Palesiteni ʻo e Siasí, naʻá ne fakamatala mahino ai, “ʻOku faingofua mo fakamātoato ʻetau pōpoaki ki he māmaní: ʻoku tau fakaafeʻi e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá he ongo tafaʻaki ʻo e veilí ke nau haʻu ki honau Fakamoʻuí, maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e temipale māʻoniʻoní, maʻu ha fiefia ʻoku tuʻuloá pea moʻui taau ke maʻu e moʻui taʻengatá.”7

ʻOku ʻuhinga hono tānaki fakataha ʻo ʻIsileli ʻi he fakatou tafaʻaki ʻo e veilí ki he ngāue fakafaifekaú. Ko kitautolu kotoa ʻoku malava ke ngāue fakafaifekau taimi-kakató ʻoku totonu ke tau fakakaukau lelei ki he faingamālie ko iá. ʻOku ou lau ko ha tāpuaki maʻongoʻonga ʻa ʻeku malava ke ngāue fakafaifekau ʻi ʻĪtali ʻi ha taimi naʻe kei kamakamata ai e Siasí ʻi aí. Naʻe fakataha homau fanga kiʻi koló ʻi ha ʻū holo naʻe totongi, pea ne mau fakatetuʻa pē ki ha ʻaho ʻe fokotuʻu ai ha ngaahi siteiki mo ha ngaahi uooti ʻi ai. Ne u mātā ha kau paionia loto-toʻa ne nau kau mai ki he Siasí pea nau fakatoka ha fakavaʻe ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsileli ʻi he fonua lahi ko iá.

Naʻe kau ʻi he kau paionia ko ʻení ʻa ʻAkanesi Kalatiolo. Ne mau ongoʻi kotoa e mālohi ʻo e Laumālié ʻi hono akoʻi kiate ia e ngaahi lēsoni fakafaifekaú. Ka naʻa mo ʻene ongoʻi e Laumālie ko iá, naʻá ne ʻiloʻi ʻe fakafepakiʻi mālohi ʻe hono fāmilí ʻene papitaisó. Ka neongo ia, ne aʻu ki ha taimi, ʻi hono fakafonu ia ʻe he Laumālié, naʻá ne loto-fiemālie ke papitaiso ia. Ka naʻe liliu ʻene fakakaukaú ʻi he pongipongi naʻe palani ke fai ai hono papitaisó. Naʻá ne pongipongia mai ki he holo naʻe totongí ʻa ia naʻe ʻamanaki ke papitaiso ai iá ʻo talamai kiate kimaua he ʻikai lava ke ne papitaiso koeʻuhí ko e ngaahi fefusiaki mei hono fāmilí.

Kimuʻa peá ne mavahé, naʻá ne loto ke mau toe kiʻi talanoa taimi siʻi pē. Ne mau ō ki ha loki ako ʻa ia ne ma fokotuʻu ange ai ke mau lotu fakataha. Hili ʻemau tūʻulutuí, ne ma kole ange ke ne fai e lotú. Hili ʻa e lotú, naʻá ne tuʻu hake mo ʻene tangí ʻo pehē mai, “Sai, te u papi au.” Pea hili ha ngaahi miniti siʻi mei ia, ne papitaiso ia. ʻI he taʻu hono hokó naʻá ne mali ai mo Sepesitiano Kaluso, pea ne na ohi hake ha fānau ʻe toko fā, ʻa ia kuo nau ngāue fakafaifekau kotoa pea kuo nau hokohoko atu ke ngāue ʻi he Siasí.

ʻĪmisi
Caruso family

Ko ʻEletā mo Sisitā Kētisi mo ha kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo e fāmili Kalusó.

Naʻe ngāue fakafaifekau foki mo ʻAkanesi mo Sepesitiano, pea naʻe hoko ʻa Sepesitiano ko ha palesiteni misiona. ʻI heʻeku toe ngāue fakafaifekau tuʻo ua atu ki ʻĪtalí, hili ia ha taʻu ʻe 25 mei he ʻuluaki taimí, naʻá ku lava ai ʻo mamata ki he ngaahi meʻa kuo fakahoko ʻe he fāmili Kalusó pea mo e kau paionia kehé ke fakalahi e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi aí. Ne u ngāue mo ʻeku kau faifekaú ke langa e Siasí mo e ʻamanaki pē ʻe ʻi ai ha ʻaho ʻe langa ai ha temipale ʻi ʻĪtali. Fakakaukauloto angé ki heʻeku fiefiá ʻi heʻemau maʻu he taimí ni ʻa e Temipale Loma ʻĪtalí.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa fakafiefia ʻe niʻihi ʻe lava ʻo fakahoa ki he fiefia ʻi he ngāue fakafaifekaú. Ko ha tāpuaki fungani moʻoni ia ke fanauʻi kita ʻi ha taimi ʻe lava ke tau kau fiefia ai ki hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ʻaki ʻetau tokoni ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí!

Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ko e kau faifekau taimi-kakató pē ʻoku nau ongoʻi e fiefia ʻo e ngāue fakafaifekaú. Te tau lava kotoa ʻo tokoni ki hono fakaului pe fakamālohia hotau kāingá ʻaki ʻetau ngāue fetākinima mo e kau faifekau taimi-kakató. ʻOku tau maʻu ʻa e faingamālie ke tānaki fakataha ʻa ʻIsilelí ʻaki ʻetau fakaafeʻi e niʻihi kehé ke nau omi ʻo mamata pea mo fakafeohi kiate kinautolu ʻoku akoʻí.

ʻOku fakafou ʻi he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí ʻa ʻetau tokoni ke tānaki ʻa ʻIsileli ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí. Kuo fuoloa taʻu ʻa e hoko ʻa e ngāué ni ko hotau fatongia toputapú. Kimuʻa pea mālōlō ʻa Siosefa Sāmitá, naʻe fakahoko ʻe he Kāingalotú ʻa e papitaiso maʻá e kau pekiá, pea naʻe maʻu ai ʻe ha niʻihi honau ʻenitaumení mo silaʻi kinautolu. ʻI he kakato hono langa ʻo e Temipale Navuú, naʻe lahi ange ai hono fakahoko ʻo e ngaahi ʻenitaumeni maʻá e kakai moʻuí. Naʻe kamata foki e ngaahi ʻenitaumeni mo e sila maʻá e ngaahi kuí ʻi he ngaahi temipale ʻi ʻIutaá.

Naʻe mahino kia ʻIlisa R. Sinou, ko ha tokotaha naʻe mateaki ʻi he ngāue ko iá, ʻa hono mahuʻinga ʻo e konga ko iá ki hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Naʻá ne fakamoleki ha taimi lahi ʻi he fale ʻenitaumení, ʻo ne tokoni ki he ngaahi ouau aí.8 Lolotonga ha ʻaʻahi ʻe taha ʻa e Fineʻofá ʻi he 1869, naʻá ne akoʻi ʻene kau fineʻofá, “Kuó u fakakaukau ki he ngāue maʻongoʻonga kuo pau ke tau fakahokó, naʻa mo e tokoni ki hono fakamoʻui ʻo e kakai moʻuí mo e kakai kuo pekiá. ʻOku fie maʻu ke tau … hōhoalelei mo e Ngaahi ʻOtuá mo e Kau Māʻoniʻoní.”9

Pea ko e tahá, kuo fakaʻau ke lahi e ngaahi ouau temipale ʻoku lava ke fakahokó ʻi he lahi ko ia e ngaahi temipale ʻoku langa ʻi he funga ʻo e māmaní, mo ha ngaahi temipale lahi ange ʻamui.

ʻI he ngaahi naunau kuo tau maʻú, ʻe lava ke hoko ʻa e ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí ko ha ngāue angamaheni ia ʻo ʻetau kau atu ki hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Kuo taʻu lahi ʻeku manako mo kau ki he hisitōlia fakafāmilí, ka kuo tokonia ʻe he ngaahi meʻangāue ʻi he ʻinitanetí ʻeku lavameʻa ʻi hono ʻave ʻo e ngaahi hingoa fakafāmilí ki he temipalé. ʻOku ou maʻu ha ngaahi manatumelie toputapu ki heʻeku tangutu ʻi ha tēpile ʻi homa loki nofo totongi ʻi Kaná ʻo fekumi ai ki ha ngaahi hingoa ʻo ʻeku ngaahi kui ʻIulopé ʻa ia ʻe lava ke u ʻave mo hoku uaifí ki he Temipale ʻAkalā Kaná. Kuó ma maʻu foki mo ha ngaahi faingamālie fakafiefia pehē ʻi he ngaahi feituʻu kehe kuó ma ngāue ki aí.

Naʻe fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa hono kamataʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e ngāue ki hono “tuku [mai] ʻo e ngaahi kī [ki] hono fakahoko ʻa hono fakafoki mai ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē kuo lea ʻaki ʻe he ngutu ʻo e kau palōfita māʻoniʻoni kotoa pē talu mei he kamataʻanga ʻo e māmaní” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 27:6). Kuo hokohoko atu hono toe fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí he taimí ni ʻo hangē ko ia “[ʻoku] fakahā mai [ʻe he ʻOtuá] ʻi he taimi ní” pea “te Ne kei fakahā mai ʻamui ha ngaahi meʻa lalahi mo mahuʻinga ʻo kau ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:9). ʻOku ou houngaʻia moʻoni ʻi heʻetau lava ke kau ki he hokohoko atu ʻa hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, ʻEfesō 1:10; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 27:13.

  2. Vakai, Taniela 2:35–45; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 65.

  3. Russell M. Nelson, ʻi he “Latter-day Saint Prophet, Wife and Apostle Share Insights of Global Ministry,” Oct. 30, 2018, newsroom.ChurchofJesusChrist.org.

  4. Vakai, “Fakahinohino Fakalaumālie,” Liahona, Mē 2019, 121.

  5. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 157.

  6. Bonnie D. Parkin, “With Holiness of Heart,” Liahona, Nov. 2002, 103.

  7. Russell M. Nelson, “Tuku Ke Tau Vilitaki Atu,” Liahona, Mē 2018, 118–19. ʻI hono toe fakaongo atu e fakakaukau ko iá, naʻe pehē ai ʻe Palesiteni Nalesoni ʻi he konifelenisi lahí hili ha taʻu ʻe taha mei ai: “Fakatauange te tau fakatapui mo toe fakatapui ʻetau moʻuí ke tokoni ki he ʻOtuá mo ʻEne fānaú—ʻi he ongo tafaʻaki ʻo e veilí” (“Lea Tukú,” Liahona, Mē 2019, 112).

  8. Naʻe langa ʻa e fale ʻenitaumení ʻi he Temipale Sikueá lolotonga ia hono kei langa ʻo e Temipale Sōlekí. Naʻe fakatapui ʻa e fale ʻenitaumení ʻi he 1855, ne fakaʻaongaʻi ia ki he ngaahi ouau fakatemipalé ʻo ngata ʻi he 1889.

  9. Eliza R. Snow, address to Lehi Ward Relief Society, Oct. 27, 1869, Relief Society Minute Book, 1868–79, Church History Library, 26–27.

Paaki