2020
Ko Hono Fakatupulaki ʻo ʻEtau Aʻusia ʻi he Temipalé
ʻEpeleli 2020


Ko Hono Fakatupulaki ʻo ʻEtau Aʻusia ʻi he Temipalé

“Ko e fungani siueli ʻo e Fakafoki mai e Ongoongoleleí ko e temipale māʻoniʻoní. Ko hono ngaahi ouau mo e fuakava toputapú ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ia ki hono teuteu ha kakai ʻoku mateuteu ke talitali lelei ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne Hāʻele ʻAnga Ua Maí.”1

Kuo fakahoko maʻu pē ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ha ngaahi liliu ki he ngaahi ouau mo e fakahinohino ʻo e temipalé ke fakatupulaki e ngaahi aʻusia ʻa e kāingalotú ʻi he temipalé pea mo tokoniʻi ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku hū ki aí ke nau ongoʻi ha fetuʻutaki ofi ange ki he ʻOtuá ʻi loto he ngaahi potu toputapu ko ʻení.

ʻOku kau ʻi he ouau ʻo e temipalé ʻa hono tui ʻe he kau mēmipá ʻa e teunga ouaú ko ha fakataipe fakatokāteline mo mahuʻinga ʻa ia ʻe lava ke fakatotoloʻi ʻo aʻu ki he moihū ʻi he temipalé ʻi he Fuakava Motuʻá (vakai, Levitiko 8 mo e ʻEkesōtosi 28).

ʻOku ʻi ai ha ngaahi liliu ki he teunga ouau fakatemipalé. ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻa e ngaahi liliu ko ʻení ke liliu ai ʻa e fakataipe pe tokāteline ʻi he temipalé ka ʻoku fakataumuʻa ia ke fakafaingofuaʻi, fakafiemālieʻi mo maʻungofua e aʻusia ʻoku tau maʻu ʻi he temipalé ʻaki hono ʻai ke faingofua ange hono tui, tokangaekina, pea mo hono totongi ʻo e teungá.

ʻOku kau ʻi he ngaahi liliu ko ʻení ʻa e:

  • Ko ha sīpinga faingofua ange ki he veilí mo e pulupulú.

  • Toʻo ʻo e laʻi pelesitiki mei he tataá pea mo e foʻi haʻihaʻi ʻi he tataá mo e veilí.

  • Ko hono fakaʻaongaʻi ʻo ha tupenu tolonga ange ʻa ia ʻe tatau pē ki he pulupulú, tataá, mo e noʻó, ʻa ia ʻe tokoni ke nau tolonga ange mo faingofua ange ai hono tauhí.

ʻOku mau fakatauange ʻe tokoni e ngaahi liliu ko ʻení ke fakatupulaki e aʻusia toputapu ko ʻení maʻamoutolu ʻi hoʻomou fokotuʻu ʻa e moihū ʻi he temipalé ko ha konga angamaheni ʻo hoʻomou moʻuí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Russell M. Nelson, “Lea Tukú,” Liahona, Nōv. 2019, 120.

Paaki