2020
“ʻOku Mou Sio ki he Ola ʻo e Tui Siʻisiʻí?”
ʻEpeleli 2020


“ʻOku Mou Sio ki he Ola ʻo e Tui Siʻisiʻí?”

Godfrey J. Ellis

Uāsingatoni, USA

ʻĪmisi
family caught in rainstorm

Tā fakatātaá © Gary Alphonso, i2iart.com

ʻI he ngaahi taʻu kuo maliu atú, ne u ʻave mo hoku uaifí homa ongo foha īkí ki Falanisē ke mau ʻaʻahi ki he ngaahi feituʻu ne u ngāue fakafaifekau taimi-kakato ki aí. Ne mau ʻaʻahi ki he ngaahi kolo ʻo e Siasí ne u ngāue ki aí pea mau fiefia mo e kau mēmipa ne u akoʻí. Ne mau ʻaʻahi foki ki ha ngaahi feituʻu fakahisitōlia.

Naʻe kau ai e toetoenga ʻo e kāsolo Château de Châlucet. Naʻe ʻohofi pea meimei fakaʻauha e konga lahi ʻo e kāsolo lahi ko ʻení ʻi he ngaahi senituli kuo hilí. Kuo tupu takatakai e ʻuluʻakaú ʻi he toetoenga ʻo e fale maumaú, pea naʻe fāsiʻi mo tahake lahi e hala ki aí. Naʻe faingataʻa ʻemau kaká, ka naʻe ʻaonga ʻemau helá ʻi heʻemau aʻu hake ki aí.

Naʻe fiefia homa ongo fohá ʻi heʻena hifo hifo ki he meʻa naʻe hoko kimuʻa ko e loki pōpulá mo kaka hake ʻi he toetoenga ʻo e ngaahi holisi ʻo e kāsoló. Ne toʻoa ʻe he kāsoló ʻena fakakaukaú ʻo hangē pē ko ʻene toʻoa ʻeku fakakaukaú he taʻu ʻe 24 kimuʻá.

Lolotonga ʻemau ʻi aí, naʻe ʻasi mei he mamaʻó ha matangi ʻo e faʻahitaʻu māfaná. Naʻe vave ʻene ngaʻunu maí. Naʻe kāpui ʻe he ngaahi ʻao fakapoʻulí mo e fatulisí ʻa e langí, ne muimui mai ai ha ʻuʻulu leʻolahi ʻa e maná.

Ne mau fakavave hifo he kiʻi halá ʻo fakataumuʻa ki heʻemau kaá ʻi he panaki mai ʻa e matangí kiate kimautolú. Ne ʻikai fuoloa mei ai kuo lolo hifo ha fuʻu ʻuha lōvai pea pelepela ai ʻa e foʻi halá. Ne mau hohaʻa naʻa faifai pea ʻikai maʻu ʻemau tuʻú ka mau hekea ʻo tō he kiʻi hala tahifo mo makamaká.

Ne mau fakatokangaʻi atu ha kiʻi toiʻanga ʻi he ʻuluʻakau ʻi he ngataʻanga ʻo e foʻi halá. Ne mau haʻohaʻo takai pē he kiʻi toʻiʻangá mo fifili pe ko e hā hono fuoloa ʻemau talí pea toki lava ke mau hifo ki laló.

Ne pehē mai ʻe homa foha siʻisiʻí, “Tau fai ha lotu.”

Naʻá ne kole mai ke ne fai ʻa e lotú pea naʻá ne lotu ke tuʻu e ʻuhá kae lava ke mau hifo lelei ki lalo. Naʻá ne sio mai kiate kimaua peá ne pehē mai, “Ko e meʻa pē ʻoku toe he taimi ní ko ha tui feʻunga.”

Ne u fakamatalaʻi ange ʻoku ʻikai ke pehē maʻu pē ʻa hono tali ʻo e ngaahi lotú.

Naʻá ne pehē mai, “ʻIkai, ʻe tuʻu ia hili ha miniti ʻe 10 mei heni!”

Hili ha miniti nai ʻe 10, naʻe tuʻu ʻa e ʻuhá.

Naʻá ne pehē mai, “Sai, tau ʻalu!”

Ne pehē mai ʻe homa foha lahí, “Kapau te tau mavahe he taimí ni, ʻe toe ʻuha mai pē pea ʻe maʻu ai kitautolu.”

Ne tali mai ʻe homa foha siʻisiʻí, “He ʻikai ʻuha ia! Tau ʻalu!”

Ne mau hū atu leva he tafatafaʻaki ʻo e halá ne mōmoa angé, ʻo puke hifo e ʻuluʻakaú mo e ʻū vaʻá ʻi heʻemau ʻalú. ʻI heʻemau aʻu ki he kaá, ne mau fai ha lotu fakamālō. ʻIkai fuoloa mei ai, ne toe tō ʻa e ʻuhá.

Ne tali mai homa fohá ʻi he loto-fakatōkilalo, “ʻOku mou sio ki he ola ʻo e tui siʻisiʻí?”

Naʻá ne akoʻi ha lēsoni maʻongoʻonga kiate kimautolu kotoa he ʻaho ko iá.

Paaki