2020
Ngaahi ʻAta ʻe Fā mei he Uike Toetuʻú
ʻEpeleli 2020


Ngaahi ʻAta ʻe Fā mei he Uike Toetuʻú

ʻĪmisi
A crown of thorns.

“ʻOku ʻikai ʻo māmani hoku puleʻangá” (Sione 18:36).

Kalauni ʻAkau Talatalá

Vakai, Mātiu 27:29; Maʻake 15:17; Sione 19:2.

Naʻe fakatui ʻe he kau sōtia Lomá ha kalauni talatala ʻi he Fakamoʻuí. “Mahalo naʻe fakahoko e ngāue fakamamahi ko ʻení ko hano fakatātaaʻi ʻo e fakatui ha kalauni fakatuʻi ʻi Hono ʻulú. … He toki meʻa fakamamahi moʻoni ʻetau fakakaukau atu naʻe fakataipe ʻe he talatalá e houhau ʻa e ʻOtuá ʻi Heʻene fakamalaʻiaʻi ʻa e kelekelé koeʻuhí ko ʻĀtamá pea naʻe talu mei ai ʻa e tupu ʻa e ʻakau talatalá. Ka ʻi hono tui ʻe Sīsū ʻa e kalauní, naʻá Ne liliu ʻa e talatalá ko ha fakataipe ʻo Hono nāunaú” (President James E. Faust, Apr. 1991 general conference).

Pulupulu Kulokulá

Vakai, Mātiu 27:28; Maʻake 15:17; Sione 19:2.

Ko e lanu kulokulá ko ha lanu fakaʻeiʻeiki ia, pea naʻe fakatui ʻe he kau sōtiá e pulupulú ʻia Sīsū Kalaisí ko ha fakaʻaluma koeʻuhí kuó Ne talaki ko e tuʻi ia ʻo e kakai Siú. Ko hono moʻoní ʻokú Ne maʻongoʻonga ange ai—ko Ia ʻa e “Tuʻi ʻo e ngaahi tuʻí, mo e ʻEiki ʻo e ngaahi ʻeikí” (1 Tīmote 6:15; Fakahā 19:16).

ʻĪmisi
Oil on canvas painting of Christ standing with hands bound in front, and dressed in a purple robe. Pilate is seated and dressed in gold and white. Artist signed and dated painting in lower left hand corner.

Naʻe “tafe hifo ʻa e taʻataʻá mei he ava kotoa pē ʻo hono kilí, pea ʻe lahi pehē ʻa ʻene mamahí” (Mōsaia 3:7).

Tatauʻanga ʻŌlivé

Vakai, Mātiu 26:36; Maʻake 14:32; Luke 22:39–40; Sione 18:1.

“Ko ha fakataipe moʻoni ʻa e ‘taʻataʻá [ne tafe] mei he ava kotoa’ [Mōsaia 3:7] ʻi he mamahi ʻa Sīsū ʻi Ketisemaní, ʻa e feituʻu ne momosi ai ʻa e fuaʻi ʻōlivé. Ke maʻu e lolo ʻōlivé ʻi he kuonga ʻo e Fakamoʻuí, naʻe muʻaki momosi ʻa e fuaʻi ʻōlivé ʻe ha maka momosi. Naʻe faʻo leva e meʻa naʻe ‘momosí’ ʻi ha kato vangavanga molū ʻo fokotuʻutuʻu fakaholoholo ai. Naʻe hanga ʻe honau mamafá ʻo tatau e ʻuluaki huhuʻa loló pea ko e lelei tahá ia. Naʻe toki tataʻo hifo leva ʻaki hano hili ha fuʻu konga papa pe kupuʻi ʻakau ʻi ʻolunga he ngaahi kato ne fokotuʻu fakaholoholó, ʻo maʻu ai ha lolo lahi ange. Fakaʻosí, naʻe hilifaki ʻi he muiʻi kupuʻi ʻakaú ha ngaahi foʻi maka mamafa, ʻo tataʻo ʻaki ke maʻu e tulutā kotoa pē. ʻIo, ʻoku lanu kulokula toto e loló ʻi heʻene fuofua tafé” (ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni, konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2016).

ʻĪmisi
A stone olive press

“ʻOku ʻikai ʻi heni ia, ka kuo tuʻu hake” (Luke 24:6).

Ngeʻesi Fonualotó

Vakai, Mātiu 28:1–8; Sione 20:1–18.

“Ko e ngeʻesi fonualoto ʻi he pongipongi Toetuʻu ko iá, ko e tali ia ki he fehuʻi ʻa Siopé, ‘Kapau ʻe mate [ha] tangata, ʻe toe moʻui ia?’ [Siope 14:14]. ʻOku ou talaki atu ki he taha kotoa pē ʻokú ne ongona hoku leʻó, Kapau ʻe mate ha tangata, ʻe toe moʻui ia. ʻOku tau ʻilo, he ʻoku tau maʻu e maama ʻo e moʻoni kuo fakahā maí” (Palesiteni Tōmasi S. Monisoni “Kuó Ne Toe Tuʻu!” Konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2010).

ʻĪmisi
Jesus Christ's empty tomb - set at Goshen, Utah

Tā fakatātā ʻo ha kalauni talatala ʻe Dilleen Marsh

Kalaisi mo Pailato, tā fakatātaaʻi ʻe Marcus Vincent, ʻi he angalelei ʻa e Musiume Hisitōlia ʻa e Siasí

Laʻitā ʻo e tatauʻanga ʻōlivé mei he Getty Images

Paaki