2021
Kaungāmeʻá
ʻOkatopa 2021


PŌPOAKI MEI HE KAU TAKI FAKAʻĒLIÁ

Kaungāmeʻá

ʻI heʻeku kei pīsopé, naʻe kole mai ʻe ha tokoua faivelenga ke u ʻalu ange ki hono ʻapí. ʻI heʻeku aʻu atú, ne u fakatokangaʻi ʻene ongoʻi loto-mamahi moʻoní. Naʻe makatuʻunga ʻene mamahí ʻi he maumau ʻa ʻene meʻalelé. Naʻe ʻikai toe ngāue e mīsiní lolotonga e foki mai ki ʻapi hono fāmilí mei he konifelenisi fakasiteikí. Mahalo ne ʻikai ngali lahi e meʻa ne hokó kimui, ka ʻi he momeniti ko iá naʻe ongo moʻoni ia—hangē kuo mafesi e tuʻa ʻo e kāmelí he laʻi mohuku fakaʻosí. Naʻe ʻikai lava ke ne makupusi e ʻuhinga ʻoku hoko ai e meʻá ni kiate ia, lolotonga ʻokú ne feinga lahi ke fai lelei ʻa e meʻa kotoa pē. ʻI he ʻikai lahi feʻunga e maʻuʻanga paʻangá, naʻe ʻikai te ne ʻilo pe te ne fakaleleiʻi fēfē ʻa e meʻalelé pe ʻe anga fēfē haʻane nofo taʻe ʻi ai ha meʻalele.

Naʻe haʻu ki heʻene fakakaukaú ha ngaahi tūkunga fakamamahi ʻi he folofolá. Naʻá ku manatuʻi e tautapa fakamamahi ʻa Siosefa Sāmita mei he Fale Fakapōpula Lipetií:

“ʻE ʻOtua, ʻokú ke ʻi fē? . . .

“ʻE fēfē hono fuoloa ʻo e taʻofi ho toʻukupú?”1

Pea tali ange ʻe he ʻEikí:

“ʻE Hoku Foha, ke ʻi ho laumālié ʻa e melino; . . . ʻe kiʻi fuofuoloa siʻi pē ʻa hoʻo faingataʻaʻiá pea mo hoʻo ngaahi mamahí;

“ʻOku piki kiate koe ʻa ho ngaahi kaumeʻá . . .

“ʻOku teʻeki ai te ke tatau mo Siope”.2

Ko ha tangata anga māʻoniʻoni ʻa Siope naʻá ne fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa, naʻe tupu ai ʻene fifili pe naʻe totonu nai hono fanauʻi ia ki māmaní.

Ne u talanoa mo e tokoua faivelenga ko ʻení fekauʻaki mo Siosefa mo Siope peá ne ʻiloʻi kuo teʻeki ai ke liʻaki ia ʻe hono ngaahi kaungāmeʻá. Naʻá ku ʻeke ange pe ko hai hono ngaahi kaungāmeʻá. Naʻá ne talamai ha niʻihi pea ko e kau mēmipa kotoa ia ʻo ʻene Kōlomu ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí. Ne u fokotuʻu ange te nau lava ʻo tokoni mo faleʻi ia ke talanoa kiate kinautolu. Naʻe loto-vēkeveke moʻoni mo houngaʻia hono ngaahi kaungāmeʻá ke fai ha tokoni. Naʻa nau ʻiloʻi e feituʻu ke ngaahi ai e mīsiní, founga ki hono fokotuʻu ha mīsini fetongi, pea ne nau tokoni fakalongolongo ki he paʻanga naʻe fie maʻú. Naʻe fakaleleiʻi ʻa e palopalemá.

Naʻe fetongi ʻa e loto-foʻí mo e loto-mamahí ʻaki hano fakaleleiʻi pea mo ha ʻamanaki lelei.

Naʻe fehuʻi ʻe ʻEletā Māvini J. ʻEsitoni, “Ko e hā ʻa e kaungāmeʻa?” Naʻá ne fakamatalaʻi leva:

“ʻI hono tali ʻeni ko ha taha ʻo e fakaʻuhinga ki he foʻi leá, tuku ke u fokotuʻu vave atu ʻoku ʻikai ko ha kaungāmeʻa moʻoni kitautolu kapau te tau tukuange ha taha ʻi he tuʻunga ne nau ʻiloʻi ʻaki iá.”3

Kapau te tau fakakaukau ki ha kaungāmeʻa ʻokú ne fakaʻatā kitautolu ke tau liliu ke tau lelei ange, te tau iku ʻiloʻi ko e kaungāmeʻa haohaoá ʻa e Fakamoʻuí. Naʻá Ne folofola ʻo pehē, “ʻOku ʻikai ha tangata ʻe lahi hake ʻene ʻofá ʻi he meʻá ni, ke ne foaki ʻene moʻuí koeʻuhi ko hono kāingá.

“Ko hoku kāingá ʻa kimoutolu.”4

Naʻe tā tuʻo lahi e pehē ʻe he Fakamoʻuí ko ha kaungāmeʻa ia. Hangē ko ʻení, ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá:

“Te u ui ʻa kimoutolu ko e ngaahi kaumeʻa, he ko hoku ngaahi kaumeʻa ʻa kimoutolu.”5

Fakalaulauloto ki he ongo ne maʻu ʻe Siosefa ʻi he taimi ne folofola ai e ʻEikí kiate ia ko ha ‘kaungāmeʻá’. ʻOku ou ʻiloʻi ʻeku ongo ʻi he taimi ʻoku lau ai au ʻe ha taha ko ha kaungāmeʻa mahuʻingá. ʻOku toe ʻi ai nai ha fakahikihiki lahi ange ai? ʻI he fakamatala fakalangi ko ʻeni ki he vā fetuʻutakí, fakakaukau angé kia Siosefa Sāmita mo hono tokoua ko Hailamé, ʻi hono fakapoongi kinaua ʻi he Fale Fakapōpula Kātesí. ʻI he ofi ki he fakapoó, naʻe fakafiemālieʻi kinaua ʻi he taimi ne fili tauʻatāina ai ha tokoua ʻo hona ngaahi kaungāmeʻá—ʻa Sione Teila mo Uiliati Lisiate—ke nau kau fakataha ʻi he fale fakapōpulá. Naʻe hivaʻi ʻe Sione Teila ʻa e, “Ko ha Tangata Fononga Fonu he Loto-mamahi.” Ko ha momeniti mahuhuhuhu ia ʻi he taimi ne hivaʻi ai e ngaahi leá ni:

Ne u toe mamata kiate ia he fale fakapōpulá

. . . Ne u tuʻu hono tafaʻakí,

[Naʻá ne kole pe te u mate nai maʻana].6

Te tau houngaʻia lelei ange ʻi hotau Kaungāmeʻa Haohaoá ʻi he kotoa ʻo ʻetau ngaahi kaungāmeʻa kuo nau tataki kitautolu ki Hono halá. Ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní ko ha kaungāmeʻa kuó ne toutou fakaafeʻi kitautolu ʻi he loto-ʻofa ke liliu, ke tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí mo “Fanongo [Tonu] Kiate Ia.”

Naʻe fokotuʻu mai ʻe Lisiate G. Sikoti ʻa e kaungāmeʻa ko ʻení:

“ʻOku ou foaki atu ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ko ha kaungāmeʻa lelei ne ʻomi ʻe ha Fakamoʻui ʻofa . . . ʻI loto ʻi hono ongo takafí te ke maʻu ai ʻa e kaungāmeʻá . . . ʻa Nīfai, Sēkope, ʻĪnosi, Penisimani, ʻAlamā, ʻĀmoni, Hilamani, Molomona, Molonai, mo ha niʻihi tokolahi kehe. . . .

“Ko kinautolu kotoa . . . te nau hiki hake hoʻo vīsone ki ha Kaungāmeʻa Haohaoa—ko hotau Fakamoʻui mo e Huhuʻi, ko Sīsū ko e Kalaisí.”7

Te tau hoko fēfē nai ko ha ngaahi kaungāmeʻa?

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Mālini K. Sieniseni ha aʻusia naʻá ne maʻu ʻi heʻene hoko ko e Pīsopé, heʻene fakaleleiʻi ha ngaahi hohaʻa ʻo ha mēmipa faingataʻaʻia ʻi he uōtí.

“Naʻá ma talanoa fakamaatoato kau ki he ngaahi faingataʻa naʻá ne fouá. Hili ʻema vakaiʻi e ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻe lava ke fakahokó . . . naʻe ʻikai ngali tokoni ha meʻa ai kiate ia, ne u fehuʻi ange ʻi ha leʻo puputuʻu . . . pe ko e hā nai ha meʻa te ma fai ke tokoniʻi ai ia. . . .

“‘Naʻá ne pehē, “ʻE pīsope, tatau ai pē pe ko e hā ho meʻa ʻe faí, kātaki ʻoua muʻa naʻa vahe mai haʻaku kaungāmeʻa.’

“Ne u ako ha lēsoni mahuʻinga he ʻaho ko iá. ʻOku ʻikai loto ha taha ke hoko ko ha ʻfoʻi ngāue pau’; ʻoku tau fakaʻamu kotoa pē ke ʻofaʻi kitautolu. Pea, kapau ʻe pau ke maʻu hatau kaungāmeʻa, ʻoku tau loto ke nau fakamaatoato mo loto-vēkeveke moʻoni, kae ʻikai ko hano ʻvaheʻi maiʼ. . . .

“ʻOku faingofua ʻeku pōpoaki he ʻaho ní: kapau ʻoku tau loto ke tau hoko ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo ʻetau Tamai Hēvaní . . . ʻoku fie maʻu pē ke tau fakakaungāmeʻa.”8

ʻI he kuongá ni, ʻoku ou ʻiloʻi fakapapau te mou fakatokangaʻi ko e meʻa ʻoku ui he taimí ni ko e ʻngāue fakaetauhíʼ ʻi hono tuʻunga “māʻolunga mo toputapu angé”—ko e hoko ko ha kaungāmeʻa moʻoní, ko ha kaungāmeʻa ʻokú ne hiki hake mo tataki honau ngaahi kaungāmeʻá ki he Kaungāmeʻa Haohaoá.

ʻI he taimi ʻoku tau hoko ai kitautolu ko ha ngaahi kaungāmeʻa lelei mo totonú, ʻoku tau kau ai ki he ngāue ʻa e ʻOtuá.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:1–2.

  2. Vakai Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:7, 9–10.

  3. Marvin J. Ashton, “What Is a Friend?” Konifelenisi Lahi ʻo ʻOkatopa 1973.

  4. Sione 15:13–14.

  5. Vakai Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:45.

  6. “Ko ha Tangata Fononga Fonu he Loto-mamahi.” Ngaahi Himi, fika 29.

  7. Richard G. Scott, “True Friends That Lift,” Konifelenisi Lahi ʻo ʻOkatopa 1988.

  8. Marlin K. Jensen, “Friendship: A Gospel Principle,” Konifelenisi Lahi ʻo ʻEpeleli 1999.

Paaki