2021
ʻOku Manatua ʻe he Koló ʻi ha Kātoanga Molumalu, ʻa e Niʻihi ne Mole ʻi he Fakaevaha ʻi Maupití
ʻOkatopa 2021


NGAAHI PEESI FAKALOTOFONU

ʻOku Manatua ʻe he Koló ʻi ha Kātoanga Molumalu, ʻa e Niʻihi ne Mole ʻi he Fakaevaha ʻi Maupití

Naʻe fakatapui ha maka fakahisitōlia ʻi Tahiti, ko ha fakamanatu ʻo e Kāingalotu mo ha niʻihi ne mālōlō ʻi ha fakaevaha ʻi he 1963.

Naʻe fakahoko ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimuí Ni ʻi Tahití ha kātoanga ʻi he ʻaho Tokonaki ko hono 1 ʻo Mē, ke tatala ai ha maka fakahisitōlia mo fai ha fakaʻapaʻapa ki he niʻihi ne pekia ʻi ha fakatamaki ne hoko ʻi he meimei taʻu ʻe 60 kuohilí. Naʻe fakahoko ʻa e polokalamá ʻi Maupiti, ko ha kiʻi motu ʻoku kilomita ʻe 300 ki he fakatokelau hihifo ʻo Papeʻeté.

Ko e talanoa ʻo e fakatamakí naʻe kamata ʻi he ʻaho 22 ʻo Mē, 1963, ʻi he taimi ne fakatapui ai ha fale lotu foʻou ʻi ha kiʻi motu ofi mai ko Huahine. Naʻe tokangaʻi ʻe ʻEletā Kōtoni B. Hingikelī, ʻa ia ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he taimi ko iá kimuʻa peá ne toki hoko ko e palesiteni ʻo e Siasí, ʻa e kātoanga ʻaho kakato ko iá pea foki ki Papeʻete hili e ngaahi polokalamá.

ʻI he efiafi ko iá, naʻe uta mai ʻe he vaka naʻe ui ko e Manuiá ha kāingalotu ʻo e Siasí mei Huahine ki Maupiti. ʻI heʻene feinga ke kolosi ʻi he pongipongi hono hokó, ʻi he konga ʻo e hakau ʻokú ne ʻātakaiʻi e motú, naʻe mafuli ʻa e vaká ʻi he mālohi ʻo e ʻaú. Naʻe melemo ha toko hongofulu mā nima pea mole ai ha toko hongofulu mā fā ʻo e kāingalotu ʻo e kolo Maupití, kau ai ha ngaahi faʻē ʻe toko hongofulu mo ha fānau ʻe toko fā.

ʻI hono fakahoko kia ʻEletā Hingikelī ʻa e fakatamakí ʻi Papeʻeté, naʻá ne mavahe he taimi pē ko iá ki Maupiti ʻo fononga vaka tahi ʻi he poó kakato. Naʻá ne aʻu ʻi he pongipongi hono hokó ʻo fāʻofua mo tēngihia fakataha mo e ngaahi fāmilí.

Naʻe kau atu ki he polokalama ʻi he ʻaho Tokonaki ko hono 1 ʻo Mē, 2021, ha kakai ne laka hake he toko 150 kau ai ha kau taki ʻo e Siasí, kau mēmipa ʻo e koló, niʻihi ne hao moʻuí, mo ha mēmipa ʻo e ngaahi fāmili ne mole honau niʻihi ki he fakatamakí. Naʻe fakafofongaʻi ʻa e pekia takitaha ʻe hanau hako ʻe toko taha pe lahi ange. Naʻe mātuʻaki ongo moʻoni ʻa e momeniti kotoa pē ʻo e kātoangá, tautefito ki hono lau ʻo e ngaahi hingoa ʻo e kau pekiá. Naʻe vahevahe ʻe he taha kotoa pē ʻa ʻenau ongoʻi ne ʻi ai e kau pekiá ʻi he kātoangá.

Naʻe fakahoko ha hiva fakalaumālie ʻe he Kuaea Maupití ʻa ia ne nau hiva faka-Falanisē mo faka-Tahiti.

Naʻe kau ʻi he kau leá ʻa Holi Hingikelī Lesani, ko e mokopuna fefine ʻo Palesiteni Hingikelī, ʻa ia naʻá ne lea ʻi he fakatahaʻangá ʻo fakafou ʻi ha pōpoaki faka-Falanisē ne ʻosi hiki tepi. Naʻá ne manatu ki he mahuʻinga ʻo e aʻusia ne maʻu ʻi Maupití ki heʻene kuitangatá.

“ʻOku ou tui kapau ne lea ʻeku kuitangatá he ʻahó ni kae ʻikai ko au, te ne fakahaaʻi ʻene ʻofa lahi ki he Kāingalotu ʻi he ngaahi ʻotu motu ʻo e tahí. Te ne fakahoko ʻene fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo e toetuʻu hotau Fakamoʻuí, ʻa e ʻilo fakapapau ko kinautolu ne mole ʻenau moʻuí ʻi he ʻaho fakalilifu ko ia ʻi Maupití te nau toe moʻui, pea te tau toe fakataha mo kinautolu ha ʻaho. He ʻikai teitei taʻofi ʻe he ngaahi fakatamaki ʻo e moʻui fakamatelié ʻa e fakaofo ʻo ʻetau fononga ki he taʻengatá.”

Naʻe fakaʻosi ʻa e polokalamá ʻaki ha vitiō ne ʻosi hiki faka-Falanisē mo faka-Tahiti ʻa ʻEletā Ian S. Ardern, ʻa ia ko e palesiteni ʻo e ʻĒlia Pasifiki ʻo e Siasí, ʻa ia ne lea mei hono ʻōfisí ʻi ʻAokalani.

Naʻá ne pehē, “ʻI he taimi ʻoku hoko ai ha fakatamaki, pea kuo pau ke hoko ia kiate kitautolu takitaha, ʻoku tau maʻu e fakafiemālie ʻi he Tokāteline ʻo Kalaisí. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he tokāteline ko iá ʻe ʻi ai ʻa e toetuʻu pea te tau toe moʻui. ʻOku tau ʻiloʻi foki ʻoku mahuʻinga kiate kitautolu ʻa hotau ngaahi kuí kotoa. Ko e tokolahi tahá ʻoku ʻikai ha maka fakamanatu ke fakamanatua kinautolu pea ʻoku ʻikai ke nau fakaʻamu ke ai hanau maka ka, ko e moʻoni te tau lava ʻo fakamanatua kinautolu ʻaki ʻa e anga ʻetau moʻuí. ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻikai ngalo ʻi he ʻEikí ʻa e kakai ʻo Tahití.”

Hili ʻa e polokalamá, naʻe fakataha mai ʻa e haʻofangá ki he tafaʻaki ʻi tuʻa ʻi he fale lotu Maupití. Naʻe tokoni kia ʻEletā Sinjoux ʻa Moana Teriipaia, ko e Palesiteni ʻo e Siteiki Bora Bora, mo Mark Banner, Palesiteni ʻo e Misiona French Polynesia, fakataha mo Alice Atuahiva, ko e Tokoni Pule Fakavahe ʻo Maupití, ki hono tatala ʻo e maka fakahisitōliá. Naʻe fakahoko leva ʻe ʻEletā Sinjoux, ko e Fitungofulu Fakaʻēlia ʻo Tahití, ha lotu fakamanatu fakamāfana mo fakalaumālie. ʻOku tala ʻe he maka fakamanatú ʻa e talanoá ʻi he faka-Falanisē mo e faka-Tahiti fakatouʻosi pea ʻoku tuʻu ia ʻo hanga ki tahi, pea takatakaiʻi ʻe ha fanga kiʻi tafungofunga lanu mata mo ha fale lotu hinehina fakaʻofoʻofa.

Naʻe talitali lelei ʻe he Pule Fakavahe ʻo Maupití, Woullingson Raufauore, ʻa e kau taki ʻo e Siasí ʻi heʻenau aʻu atú, ʻa ia ne taki atu ʻe ʻEletā Sinjoux. “ʻOku ou fakamālō ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi heʻenau fakahoko e fakamanatu ko ʻení. ʻOku makehe moʻoni ke fakahoko ʻeni koeʻuhi ʻoku ʻi ai e taimi, ko hotau fatongia ia ke manatua e kakai ne nau ngāue fakataha mo kitautolú.”

Naʻe mole e uaifi mo e kiʻi leka taʻu siʻi ʻa Mihimana Pahuiri ʻi he fakatamakí. “Ko e meʻa ko ʻeni ne hokó ko ha ʻahiʻahi moʻoni ia, naʻe malava pē ke tuʻu e tupulaki e Siasí ʻi Maupití. Ka naʻe hoko e tui ʻa e kāingalotú ke malava ai e hoko atu e ngāue ʻo e ongoongoleleí. Naʻe ʻikai ko ha mēmipa au ʻo ha faʻahinga siasi ʻi he taimi ne hoko ai e fakatamakí, ka naʻe mēmipa hoku uaifí. Naʻá ku fili ke u papitaiso koeʻuhi ke u lava ʻo ʻalu ki he temipalé ʻo sila ki hoku uaifí mo e fua hoku manavá.”

Naʻe manatuʻi ʻe ʻEletā Sinjoux ʻa e ngaahi lea ʻo e ʻAposetolo ne ʻaʻahi mai ʻi he 1963. “Naʻe pehē ʻe ʻEletā Hingikelī, ‘He ʻikai teitei ngalo ʻa Maupiti ʻiate au.’ ʻI he founga tatau pē, he ʻikai ngalo ai kinautolu ʻi heʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo, ka ko Hotau ʻOtua mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. Ko ʻEna finangalo maʻongoʻonga tahá ke fakaafeʻi kitautolu ke tau foki ki Hona ʻaó hili ʻa e moʻuí ni.”

Paaki