2021
Hoihoifuá ko e Fetongi ʻo e Efuefu
ʻOkatopa 2021


NGAAHI PEESI FAKALOTOFONUÁ

Hoihoifuá ko e Fetongi ʻo e Efuefu

ʻI he konga kimuʻa ʻo e 2019, naʻe kamata ai ʻe Sisitā Setaita Ata ʻene misioná ʻi he Misiona Joao Pessoa ʻi he Fakatokelau Hahake ʻo Palāsilá. Hili ha ngaahi māhina mei ai, naʻá ne fehangahangai mo ha lavea lahi ki hono tuí pea pau ai ke foki ki ʻAositelēlia ki ha faitoʻo taimi lōloa.

Lolotonga e loto-vēkeveke ʻa Sisitā Ata, ʻa ia naʻe haʻu mei he Uooti Williams Landing ʻo e Siteiki Melbourne Wyndham, ke fakakakato ʻene ngāue fakafaifekaú, naʻe ʻatā leva hili ha taʻu ʻe taha ke hoko atu ʻene misioná, pea naʻe hiki leva ki he Misiona Melbourne Australia. Pea ʻi ʻOkatopa 2020, naʻá ne toe aʻusia ai ha pole fakaemoʻui lelei ʻe taha: ko ha ngaahi langa ʻulu naʻá ne fakavaivaiʻi ia.

Makehe mei heʻene felāngaaki fakaesinó, naʻá ne ongoʻi halaia foki ʻi he tuʻu e ngāue ʻa hono ngaahi hoá ki honau tuʻunga malava kakató. ʻI he mamafa e ongo ko ʻení ʻi he fakakaukau ʻa Sisitā Atá, naʻá ne talanoa ai ki heʻene palesiteni fakamisioná, mo ʻene manavasiʻi na kuo pau ke ne foki vave mei he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú.

Fakakaukauloto ki heʻene fiefia ʻi heʻene ʻiloʻi te ne lava ʻo hoko atu ʻene ngāue maʻá e ʻEikí—naʻá ne ʻilo ʻe malava ke tokangaʻi ʻa ʻene ngaahi fiemaʻu fakaefaitoʻó lolotonga ʻene fakakakato e toenga ʻo ʻene misioná. ʻI he fakamatalaʻi ange ʻe Palesiteni Hiutoni ʻe malava pē ke hiki ʻa Sisitā Ata ki ha Ngāue Fakafaifekau tokoní, naʻá ne tali pē ʻi he taimi ko iá, naʻa mo e kimuʻa peá ne ʻiloʻi e founga ʻe ala ngāue aí. ʻI he ʻaho tatau pē ko iá, naʻe feʻiloaki ai ʻa ʻEletā mo Sisitā Nikolosi, ko ha ongo Taki Faifekau Tokoni ʻokú na tokangaʻi ʻa ʻAositelēliá, ʻi ha Zoom (fakataha ʻi he ʻinitanetí) ke ʻinitaviu ia ʻo fakamatalaʻi ange ʻa e foungá.

ʻI he hoko ko ha Faifekau Tokoní, ʻe foki ʻa Sisitā Ata ki he feituʻu ne haʻu mei aí ke hoko atu e ngaahi tokoni fakafaitoʻó, ka ʻe pau ke ne muimui ʻi he taimi tēpile angamaheni ʻa e faifekaú ki he lotu, ako folofola, mo e fakamālohisino fakaʻahó. ʻE fakakaukauʻi ʻe ʻEletā mo Sisitā Nikolosi ʻi he faʻa lotu, ʻa e ngaahi mālohi makehe ʻo Sisitā Atá ke ʻiloʻi ʻa e founga lelei taha maʻana ke tokoni ai ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí.

ʻI heʻenau fetaulaki hoko ke faʻu ha ngaahi makatuʻunga foʻou ki heʻene ngāue fakafaifekaú, naʻe fakatokangaʻi ʻe he ongo Nikolosí ʻoku tāpuekina ʻaki ʻa Sisitā Ata ha talēniti fakaʻofoʻofa ʻi he ʻātí, ko ia naʻá ne maʻu ha ongo mālohi ʻo e ʻofa mo ha ʻulungaanga ʻoku angamalū. Naʻe fakahaaʻi ʻe Sisitā Ata ʻene holi ke ngāue ʻi he temipalé, pea hili ha ngaahi fealeaʻaki, mo ha lotu ʻi honau ngaahi lotó, ne nau fokotuʻutuʻu ha ngāue foʻou makehe maʻana:

  1. Tuʻunga Fakatakimuʻa Fakavahé: Te ne hoko ʻa Sisitā Ata ko ha taki ki he kau faifekau tokoni kotoa ʻi honau vahé.

  2. Ngāue Fakaʻātí: Te ne faʻu ha ngaahi ʻaati ʻokú ne ueʻi ʻa e tui kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí.

  3. Ngāue Tokoni he Temipalé: Te ne ngāue ʻi he ʻōfisi ʻi he Temipale Melbourne Australia ʻi ha taimi kuo fokotuʻu ʻi he uike kotoa.

Naʻe fuofua kamataʻi ʻa e Ngāue Fakafaifekau Tokoní ʻi he USA mo Kānata ʻi he 2018, ko ha founga ia maʻá e kakai kei talavou ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo ngāue fakafaifekau malanga taimi kakató ke nau “ngāue ʻi ha ʻātakai kuo teuteuʻi makehe maʻa hono ngaahi talēnití, taukeí, mo e ngaahi meʻafoakí.”1 Naʻe fokotuʻu ha Misiona Ngāue Fakafaifekau Tokoni ʻe ʻi ʻAositelēlia ʻi he 2020, ʻi he taimi ne fakakakato ai ʻe ʻEletā mo Sisitā Nikolosi ʻena ako fakatakimuʻá.

“Kuo malava e meʻa ne fai ki ai e fakaʻamú!” Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Nikolosi, “ʻOku ʻikai nofo e kau faifekau tokoní mo ha hoa faifekau; ʻoku ʻikai ke nau nofo ʻi ha ʻēlia kuo vahe ange ʻi ha ngaahi fakangatangata pau; ʻoku nau toki tui pē ʻenau pine hingoá ʻi he taimi ʻoku nau fakahoko ai ʻenau ngaahi ngāue fakafaifekaú.”

ʻOku makehe foki ʻa e misiona ʻo ʻEletā mo Sisitā Nikolosí, hangē pē ko e kau faifekau tokoni ʻokú na tatakí. ʻOkú na nofo pē ʻi hona ʻapí ʻi he Gold Coast ʻi Kuinisilani pea ʻokú na tokangaʻi e kau faifekau ʻoku nau nofo mamaʻo ʻi ha ngaahi kilomita ʻe lauiafé. ʻOkú na fekumi ki ha ngaahi faingamālie ke ngāue tokoni—ʻi he Siasí mo e koló—pea fakakaukau ʻmakeheʼ ke fakafenāpasi e ngaahi mālohinga mo e ngaahi talēniti ʻo e faifekau takitaha mo ha fiemaʻu pau.

ʻOku pehē ʻe Sisitā Ata, “ʻOku ou ʻiloʻi naʻe ʻi ai hoku talēniti ʻi he ʻātí ka naʻe fuoloa ʻeku taʻefakaʻaongaʻi iá. ʻOku ou fakatokangaʻi he taimí ni ʻoku fie maʻu au ʻe he Tamai Hēvaní ke u ngāue ʻaki ʻa e ʻātí ke tokoni ai ki he niʻihi kehé.”

ʻI he fakakaukau atu ʻa Sisitā Ata ki he ngaahi faingataʻa fakaemoʻui lelei naʻá ne vaetuʻua ai ʻene ngāue fakafaifekaú ʻi he kamataʻangá, he ʻikai ke ne teitei fili ʻa e ngaahi faingataʻa ko iá maʻana, ka ʻokú ne ʻiloʻi ʻokú ne maʻu he taimí ni ʻa e hoihoifuá ko e fetongi ʻo e efuefu.2

ʻOkú ne pehē, “Naʻe tokoni ʻa ʻeku hiki ki he ngāue fakafaifekau tokoní, ke u fakatokangaʻi ai ʻa e meʻa kuo foaki mai ʻe he Tamai Hēvaní maʻakú. Ko e konga lahi ʻo ʻeku ngāue fakafaifekau tokoní ko hono fakahoko e finangalo ʻo e ʻEikí pea falala kiate Ia. ʻOku taki ai e fakakaukaú ki ha lēsoni ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú: kapau ʻokú ke maʻu ha holi ke ngāue, falala leva ki he ʻEikí pea te Ne tataki koe ke ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ke faí mo e founga ke tokoni aí.”

Ngaahi Fakamatalá

  1. “A Service Mission,” www.churchofjesuschrist.org/service-missionary/a-service-mission.

  2. Vakai ʻĪsaia 61:1–3.

Paaki